Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ UOČI SEZONE: Da bude makar kao lani

Objavljeno prije

na

Već je izvjesno da će ovo biti jedna od najneizvjesnijih sezona na ulcinjskoj rivijeri. Potvrđuju to podaci u prvih pet mjeseci ove godine. Dok istovremeno konkurentske destinacije bilježe rekorde. Svi bi bili prezadovoljni da ove godine bude kao lani

 

“April je bio dobar, maj dosta slabiji u poređenju sa prošlom godinom. Ni jun nije baš najbolje krenuo. Nadamo se da će se vrijeme konačno stabilizovati, jer  tada dolazi najviše gostiju”, kaže za Monitor analitičar turističkih prilika u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema njegovim riječima, to je očekivano, jer ova zemlja ne “diše” turistički, iako se jedna četvrtina bruto-društvenog proizvoda ostvaruje od turizma. “Mnogo je problema koji nam se gomilaju iz godine u godinu. Mi i sada dočekujemo goste sa prokopanim ulicama. Kako se približava špic sezone, ulazi se u zonu nervoze i stihije. I to nakon propasti zimske sezone, kada je trebao da bude upaljen crveni alarm za cijelu državu”, ističe profesor Karamanaga dodajući da za to vrijeme naša konkurencija radi sve i uspijeva u namjeri da privuče goste.

To se, prije svega, odnosi na susjednu Albaniju, kao i na dubrovačko područje. U prvih četiri mjeseca ove godine Albaniju je posjetilo za 29,3 odsto više gostiju nego u istom periodu 2023. godine. Aerodrom u Tirani je postao najprometnija zračna luka u ovom dijelu Evrope, a Albanija uz Hrvatsku i Tursku bilježi najveći rast broja gostiju. Najviše turista u “zemlju orlova” stiže iz Italije, Njemačke i Poljske.

Istovremeno je za građane Kosova ukinuta carinska kontrola, pa oni ulaze u Albaniju bez ikakvih ograničenja. Kada se zna da Kosovari na graničnom prijelazu Sukobin-Muriqan čekaju ponekad satima da uđu u Crnu Goru, onda je logično da ubuduće neće htjeti da se dobrovoljno izlažu takvim neprijatnostima. Treba takođe znati da građani te države sada bez viza putuju i u zemlje EU, pa svakog dana iz Prištine, na primjer, nekoliko desetina autobusa saobraća prema Solunu. Cijena karte je 10 eura.

“Početak maja, kada zvanično počinje sezona na ulcinjskoj rivijeri, potvrdio je da ćemo mi nesumnjivo osjetiti te trendove.  Kosovari zvanično ostvaruju četvrtinu noćenja u Ulcinju, a nezvanično oko 40 odsto”, navodi Karamanaga.

Veoma dobri rezultati bilježe se u predsezoni i na dubrovačkoj rivijeri. Samo tokom maja ostvareno je oko 170 hiljada dolazaka (porast od 23 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine) i 513 hiljada noćenja (porast od 25 odsto). Gosti su pretežno dolazili iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Irske, Poljske, Finske, Kanade i Australije. Više od polovine noćenja registrovano je u hotelima.

Konstatujući da je predsezona na našem Primorju podbacila, suvlasnik Montenegro stars hotel group Žarko Radulović kaže da je realno očekivati da ćemo “kada se napravi 30 do 40 novih hotela veličine Splendida duž albanske obale ostati prirepak – s jedne strane biće Dubrovnik, s druge Albanija”.

“Nema vizije razvoja ni osjećaja gdje smo mi geografski, na kakvom terenu igramo tržišnu utakmicu, a prekosjutra ćemo na Albaniju gledati kao na Monako. A moglo je biti obrnuto”, kazao je on.

Iako su najveće hotelske kompanije na ulcinjskoj rivijeri najavljivale da će vrata za turiste otvoriti već početkom februara, to se nije dogodilo. Počeli su sa radom dva mjeseca kasnije, dok se stalno govori da će ovo biti cjelogodišnja destinacija.

Još ako se u Crnoj Gori poveća stopa PDV na smještaj sa dosadašnjih sedam na 21 odsto, tada   gotovo nijedan veći hotel na Primorju neće biti otvoren tokom zimskih mjeseci.

U Turističkoj organizaciji Ulcinj su uvjereni da će sezona svom silinom početi nakon Kurban bajrama, odnosno nakon 20. juna. Kako ističu, špic sezone će biti na prošlogodišnjem nivou, jer oko 30 gostiju na ulcinjskoj rivijeri čine mladi, starosti od 18 do 29 godina.

Vlasnik hotela Nobel, koji se nalazi u blizini ulcinjskog Starog grada, Nedžad-Ljoška Hasanaga, kaže da su svi kapaciteti od sredine juna u tom objektu rasprodani. “Od 10. juna i naredna četiri mjeseca ćemo biti prebukirani. Gosti će biti iz Crne Gore i regiona, a biće i stranaca. Čak smo uzeli još neke apartmane da smjestimo sve zainteresovane goste, jer se traži mjesto više”, ističe Hasanaga. On napominje  da  nakon glavne sezone u oktobru očekuju seminare i individualce koji su već krenuli sa rezervacijama.

Hasanaga smatra da je posebno važno to  što se u svoj rodni grad vraćaju mladi ljudi koji su živjeli u inostranstvu. “Ima puno momaka iz Ulcinja koji su radili vani četiri-pet godina i vraćaju se da ovdje naprave biznis,  sa početnim kapitalom i znanjem koje su stekli. Ne znam kako je sa drugim crnogorskim gradovima. To je plus i za opštinu i za državu i to treba iskoristiti. Uz našu ljubaznost, adekvatne cijene i izvanredne prirodne uslove“, dodaje Hasanaga.

Dakle, i ove godine će se više od tri četvrtine turističkog prometa u Ulcinju ostvariti tokom jula i avgusta. Sezonalnost ostaje glavna karakteristika ulcinjskog turizma. To je  siguran znak da se nastavlja dobro znano preživljavanje uz sve veći pritisak na prirodne resurse. Dok konkurencija ubrzano grabi.

                                                                                                 Mustafa CANKA

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo