Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ UOČI SEZONE: Da bude makar kao lani

Objavljeno prije

na

Već je izvjesno da će ovo biti jedna od najneizvjesnijih sezona na ulcinjskoj rivijeri. Potvrđuju to podaci u prvih pet mjeseci ove godine. Dok istovremeno konkurentske destinacije bilježe rekorde. Svi bi bili prezadovoljni da ove godine bude kao lani

 

“April je bio dobar, maj dosta slabiji u poređenju sa prošlom godinom. Ni jun nije baš najbolje krenuo. Nadamo se da će se vrijeme konačno stabilizovati, jer  tada dolazi najviše gostiju”, kaže za Monitor analitičar turističkih prilika u Ulcinju Ismet Karamanaga.

Prema njegovim riječima, to je očekivano, jer ova zemlja ne “diše” turistički, iako se jedna četvrtina bruto-društvenog proizvoda ostvaruje od turizma. “Mnogo je problema koji nam se gomilaju iz godine u godinu. Mi i sada dočekujemo goste sa prokopanim ulicama. Kako se približava špic sezone, ulazi se u zonu nervoze i stihije. I to nakon propasti zimske sezone, kada je trebao da bude upaljen crveni alarm za cijelu državu”, ističe profesor Karamanaga dodajući da za to vrijeme naša konkurencija radi sve i uspijeva u namjeri da privuče goste.

To se, prije svega, odnosi na susjednu Albaniju, kao i na dubrovačko područje. U prvih četiri mjeseca ove godine Albaniju je posjetilo za 29,3 odsto više gostiju nego u istom periodu 2023. godine. Aerodrom u Tirani je postao najprometnija zračna luka u ovom dijelu Evrope, a Albanija uz Hrvatsku i Tursku bilježi najveći rast broja gostiju. Najviše turista u “zemlju orlova” stiže iz Italije, Njemačke i Poljske.

Istovremeno je za građane Kosova ukinuta carinska kontrola, pa oni ulaze u Albaniju bez ikakvih ograničenja. Kada se zna da Kosovari na graničnom prijelazu Sukobin-Muriqan čekaju ponekad satima da uđu u Crnu Goru, onda je logično da ubuduće neće htjeti da se dobrovoljno izlažu takvim neprijatnostima. Treba takođe znati da građani te države sada bez viza putuju i u zemlje EU, pa svakog dana iz Prištine, na primjer, nekoliko desetina autobusa saobraća prema Solunu. Cijena karte je 10 eura.

“Početak maja, kada zvanično počinje sezona na ulcinjskoj rivijeri, potvrdio je da ćemo mi nesumnjivo osjetiti te trendove.  Kosovari zvanično ostvaruju četvrtinu noćenja u Ulcinju, a nezvanično oko 40 odsto”, navodi Karamanaga.

Veoma dobri rezultati bilježe se u predsezoni i na dubrovačkoj rivijeri. Samo tokom maja ostvareno je oko 170 hiljada dolazaka (porast od 23 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine) i 513 hiljada noćenja (porast od 25 odsto). Gosti su pretežno dolazili iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Irske, Poljske, Finske, Kanade i Australije. Više od polovine noćenja registrovano je u hotelima.

Konstatujući da je predsezona na našem Primorju podbacila, suvlasnik Montenegro stars hotel group Žarko Radulović kaže da je realno očekivati da ćemo “kada se napravi 30 do 40 novih hotela veličine Splendida duž albanske obale ostati prirepak – s jedne strane biće Dubrovnik, s druge Albanija”.

“Nema vizije razvoja ni osjećaja gdje smo mi geografski, na kakvom terenu igramo tržišnu utakmicu, a prekosjutra ćemo na Albaniju gledati kao na Monako. A moglo je biti obrnuto”, kazao je on.

Iako su najveće hotelske kompanije na ulcinjskoj rivijeri najavljivale da će vrata za turiste otvoriti već početkom februara, to se nije dogodilo. Počeli su sa radom dva mjeseca kasnije, dok se stalno govori da će ovo biti cjelogodišnja destinacija.

Još ako se u Crnoj Gori poveća stopa PDV na smještaj sa dosadašnjih sedam na 21 odsto, tada   gotovo nijedan veći hotel na Primorju neće biti otvoren tokom zimskih mjeseci.

U Turističkoj organizaciji Ulcinj su uvjereni da će sezona svom silinom početi nakon Kurban bajrama, odnosno nakon 20. juna. Kako ističu, špic sezone će biti na prošlogodišnjem nivou, jer oko 30 gostiju na ulcinjskoj rivijeri čine mladi, starosti od 18 do 29 godina.

Vlasnik hotela Nobel, koji se nalazi u blizini ulcinjskog Starog grada, Nedžad-Ljoška Hasanaga, kaže da su svi kapaciteti od sredine juna u tom objektu rasprodani. “Od 10. juna i naredna četiri mjeseca ćemo biti prebukirani. Gosti će biti iz Crne Gore i regiona, a biće i stranaca. Čak smo uzeli još neke apartmane da smjestimo sve zainteresovane goste, jer se traži mjesto više”, ističe Hasanaga. On napominje  da  nakon glavne sezone u oktobru očekuju seminare i individualce koji su već krenuli sa rezervacijama.

Hasanaga smatra da je posebno važno to  što se u svoj rodni grad vraćaju mladi ljudi koji su živjeli u inostranstvu. “Ima puno momaka iz Ulcinja koji su radili vani četiri-pet godina i vraćaju se da ovdje naprave biznis,  sa početnim kapitalom i znanjem koje su stekli. Ne znam kako je sa drugim crnogorskim gradovima. To je plus i za opštinu i za državu i to treba iskoristiti. Uz našu ljubaznost, adekvatne cijene i izvanredne prirodne uslove“, dodaje Hasanaga.

Dakle, i ove godine će se više od tri četvrtine turističkog prometa u Ulcinju ostvariti tokom jula i avgusta. Sezonalnost ostaje glavna karakteristika ulcinjskog turizma. To je  siguran znak da se nastavlja dobro znano preživljavanje uz sve veći pritisak na prirodne resurse. Dok konkurencija ubrzano grabi.

                                                                                                 Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo