Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJANI ZA DVIJE SEDMICE VANREDNO NA BIRALIŠTA: Borba za naklonost DPS-a

Objavljeno prije

na

nazif_cungu

Posljednji lokalni izbori održani su u Ulcinju u oktobru 2010. godine. Na njima su tijesnu pobjedu odnijele do tada vladajuće stranke, Demokratska unija Albanaca (DUA) i njezina vjerna saveznica Partija demokratskog prosperiteta Ali Redže, a koalicioni partner bila im je Demokratska partija socijalista. Samo godinu kasnije, sve se pomiješalo. Nezadovoljan odnosom prema snažnom ogranku DUA na području Ana e Malit (rejon Vladimira i okoline), dotadašnji funkcioner te stranke Fatmir Đeka se pobunio. Uspio je da prepolovi odbornički klub DUA, i s tadašnjom opozicijom, Novom demokratskom snagom Forca Nazifa Cungua, Socijaldemokratskom partijom i Građanskim pokretom Perspektiva Amira Holaja, svrgne s vlasti koaliciju DUA, PDP i DPS. Za predsjednika opštine doveden je lider Force, stranke koja je godinama ranije neumorno disala za vratom lokalnim vlastima opravdano ih kritikujući. Razmetala se svojim idejama, projektima i ekspertima, širila optimizam, obećavala sve i svašta. No, poslije samo nekoliko mjeseci pokazalo se da je sve bio samo običan blef iza kojega je stajala ogromna želja da se prigrabi vlast. Ulcinj je nazadovao na svim poljima, razočarenje građana postalo je opšte stanje duha, odnosi među koalicionim partnerima uveseljavali su cijelu crnogorsku javnost. Bilo je samo pitanje dana kada će se i na koji način okončati taj neuspješni savez. Razlog je pronađen u činjenici da Cungu nije mogao da osigura većinu za prolaz godišnjeg izvještaja o radu. Od smjene s mjesta gradonačelnika ga je spasio DPS, s kojim je nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2012. godine postao koalicioni partner na državnom nivou. Još ranije je to uspjelo Đeki, koji je krajem 2011. godine formirao svoju stranku, Demokratsku partiju (DP). Sada Forca i DP pokušavaju ubijediti građane da je savez sa Đukanovićevim socijalistima vrhunski politički domet. Ali, većinu Ulcinjana teško je ubijediti u tu političku mantru. Pokazuje to činjenica da DPS u toj opštini, u pravilu, dobija podršku tek jedne četvrtine biračkog tijela. Takva namjera Force i DP otvara široki prostor Pozitivnoj Crnoj Gori, koju u Ulcinju predvodi lucidni Dritan Abazović. Njegovi nastupi u crnogorskom parlamentu, ranije aktivnosti u nevladinom sektoru i omiljenost posebno među mlađom populacijom, mogu Pozitivnu učiniti najprijatnijim iznenađenjem predstojećih izbora. ,,Mi smo jedina partija koja nudi nešto suštinski novo”, ističe Abazović. Možda to uspije i Socijaldemokratskoj partiji, koja je imala dobre rezultate u resorima vlasti koje je pokrivala. ,,U prostorno-planskoj dokumentaciji je za ove dvije godine, koliko smo vodili taj resor, urađeno više nego u posljednjih 20 godina. Smatramo da ćemo ovaj put imati veću podršku, jer je naš najveći kapital na ovim izborima to što smo ostvarili sve što smo obećali”, kaže šef ulcinjskog SDP-a i potpredsjednik opštine Ulcinj Selim Resulbegović. No, pošto će DP i Forca imati najveći broj mandata i nakon 26. januara čini se da je ključno pitanje samo koga će DPS izabrati za partnera da vrši lokalnu vlast u Ulcinju, Cungua ili Đeku. Šanse su, za sada, prilično izjednačene, mada će budućem savezu biti potrebna još jedna stranka, kako bi se imala većina u opštinskoj Skupštini. To će, po svemu sudeći, biti Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke, koja je u koaliciji sa DPS u Gradskoj opštini Tuzi. Cungu je, kao i uvijek, veoma optimističan. ,,Znamo da smo dobro pozicionirani u biračkom tijelu. Na prethodnim izborima smo osvojili 11 mandata. Očekujemo da ponovimo ovaj uspjeh, pa možda i više od toga”, kaže on. To će, prije svega, zavisiti od rezultata koji će Forca ostvariti na anamalskom području, koji je Đekino uporište. Jer, u užem gradskom jezgru Cunguova partija ima značajan pad podrške i veliko je pitanje da li će to uspjeti da nadomjesti sijanjem obećanja i investicijama iz opštinskog budžeta na „Đekinom terenu”. Istovremeno, ni lider DP ne sjedi skrštenih ruku. U ovu utrku on ulazi ojačan s još dva partnera, odnosno nastupiće u predizbornoj koaliciji ,,Zajedno za budućnost Ulcinja” sa GP Perspektiva i Demokratskim savezom u Crnoj Gori Mehmeta Bardhija. Kako te stranke imaju gro biračkog tijela takođe na anamalskom području, realno je očekivati sinergetski efekat, što toj koaliciji može donijeti najveći broj mandata u budućem sazivu Skupštine opštine Ulcinj. I čelnik Opštinskog odbora DPS-a u Ulcinju Ljoro Nrekić nada se da bi ta stranka mogla imati najviše odbornika. ,,Očekujemo da ćemo na vlast doći na velika vrata. Mislimo da treba da Ulcinju vratimo sjaj”, kaže on. Pred Nrekićem je i zahtjev centrale DPS-a da se u tome uspije, jer ta stranka želi da nakon uspjeha na Cetinju, Mojkovcu i u Petnjici, svoju snagu, u susret lokalnim izborima u glavnom gradu, jasno iskaže i u Ulcinju. Stoga lokalni partijski aktivisti, ojačani provjerenim kadrovima iz Podgorice, već sedmicama prilježno obrađuju teren. U svakom slučaju, koje god stranke formirale novu lokalnu upravu, problema i izazova neće nedostajati. Najvažnije je da su sve iluzije raspršene. Nakon što je napravljen korak unazad, red je valjda da ovaj grad s najvećim prirodnim potencijalima u zemlji, konačno krene naprijed.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo