FOKUS
UNIVERZITET U REŽIJI RADMILE VOJVODIĆ: Ko neće da statira biće kažnjen

Nakon ovonedjeljnog sastanka u Rektoratu, predstavnici studenata Ekonomskog i Filozofskog fakulteta bili su škrti na riječima, pa javnosti nijesu odali o čemu su pričali sa rektorkom Radmilom Vojvodić i predsjednikom UO Duškom Bjelicom.
Lekciju da probleme treba kriti studentima su održali iz Studentskog parlamenta (SP). Opomenom:,,Samostalna istupanja u medijima i pred ostalom javnošću ne mogu da dobiju podršku SP ukoliko nijesu prošla redovnu proceduru”
Sastanak u Rektoratu uslijedio je pošto su studenti Ekonomskog fakulteta zatražili hitan prekid v.d. stanja na tom fakultetu. Pored toga studenti su od uprave UCG tražili bolje uslove studiranja. Među zahtjevima našli su se i oni koji bi trebalo da se podrazumijevaju za normalno funkcionisanje fakulteta, kao što je redovna nastava.
Realnost je drugačija: na Filozofskom fakultetu ima odsjeka koji funkcionišu samo sa jednim domaćim profesorom. Gostujući profesori, koji dolaze iz regiona, neki mjesec dođu, neki ne. Tu praksu baštine i drugi fakulteti, posebno oni na kojima predaju aktuelni ministri, ambasadori, poslanici. Ne stižu zbog brojnih obaveza.
Stanje na Ekonomskom je možda najbolje ilustrovala rektorka Vojvodić: ,,Evropski standardi su najviše 30 studenata po profesoru, a mi i na Ekonomskom i na Pravnom fakultetu imamo desetostruko više”. Na Ekonomskom na jednog profesora dolazi 300 studenata, a na Pravnom i do 1.500 studenata.
Eksperti Svjetske banke su konstatovali da sa 79 odsto studenata koji plaćaju školarinu i svega 21 odsto studenata koji se u potpunosti finansiraju iz budžeta, UCG funkcioniše više kao subvencionirani privatni univerzitet nego kao javna ustanova.
Kritičari uspostavljenog sistema upozoravaju da su brojne nevolje nastale upravo kada je UCG postao biznis povlašćenih kadrova. Kao i da je biznis, pored političke nepodobnosti, jedan od pozadinskih razloga aktulenih sukoba na UCG.
Branka Bošnjak kaže za Monitor: ,,Kola su baš tada krenula nizbrdo kada je Univerzitet pretvoren u stambenu zadrugu i kada je počeo da se upisuje nepristojno veliki broj samofinansirajućih studenata. Preciznije od kad smo visoko obrazovanje pretvorili u biznis”.
Rektorka Radmila Vojvodić priznala je u intervjuu za Pobjedu da UCG ,,zaista zadržava nešto više novca nego što to Statut dozvoljava”. Taj sitniš iznosi dva miliona eura samo od Ekonomskog fakulteta. Taj novac je UO UCG, na čijem čelu je Duško Bjelica, povukao sa računa Ekonoskog na račun Univerziteta. Opravdanje je našao u izmjeni Statuta UCG kojim je povećana kvota davanja fakulteta u budžet UCG sa 20 na 45 odsto prihoda ostvarenih od školarina. Vlada je prošle nedjelje odbila prijedlog Bjelice za izmjenu i dopunu Statuta. Nakon ove odluke Vlade, UCG će morati da vrati novac Ekonomskom, ali i ostalim fakultetima sa kojih je uzimao više novca nego što to propisi predviđaju.
Rektorka navodno nije znala za sve Bjeličine podvige, saznaju provladine Dnevne novine, pa sada, kad se osvijestila, planira njegovu smjenu. Drama.
Biznis filozofija nije popravila položaj studenata. Izdvajanja po studentu na UCG su godišnje manja od 1.000 eura, a to je samo 10 odsto prosječnog izdvajanja po studentu u zemljama EU. Ekonomija i Filozofski su fakulteti čiji diplomci masovno popunjavaju evidenciju biroa rada. Država tada na njih troši još manje.
Novac od školarina je išao uglavnom za honorare pojedinih profesora sa tržišno orijentisanih fakulteta, koji su dostizali po nekoliko hiljada eura mjesečno. U rektoratu i UO ostvarivani su enormni profiti. Priča o tome stala je na krivičnim prijavama i prepucavanjima u javnosti ko je uzeo više. Epilog nije dobio ni slučaj bivšeg dekana Pravnog fakulteta Ranka Mujovića, koji je za godinu i po prihodovao 80.000 eura, od čega polovinu novca na ime naknade od samofinansirajuće nastave.
Aboliranje od odgovornosti je uobičajen scenario za kadrove bliske DPS-u kao što je Mujović. On je svoj dekanski mandat bez problema priveo kraju. Kola su se slomila na dekanu Pravnog Dragu Raduloviću. Pošto se nije radilo o kadru vladajuće partije, na Raduloviću je 2012. predsjednik UO Bjelica isprobao princip prinudne uprave. Poslije se navadio. Bjelica od tada na osnovu sumnjivog pravilnika uvodi prinudne uprave na neposlušnim fakultetima.
„Pravilnicima donesenim na neregularan način se suspenduje Ustav i autonomija UCG, a statut ima veću snagu od Zakona o radu, pa gdje god ima neposlušnih uvodi se prinudna uprava i prijeti otkazima”, konstatovano je prošle nedjelje na okruglom stolu koji je organizovao Forum 2010.
Profesorica Maja Kostić Mandić kazala je da je UO UCG na elektronskoj sjednici, gdje članovi nijesu znali da je mejl prepiska u stvari ‘sjednica’, usvojio Pravilnik o postupku za utvrđivanje privremenih mjera. ,,Pravilnik je istoga dana usvojen, objavljen i stupio na snagu. Time je faktički uvedena prinudna uprava na Univerzitetu”, kazala je ona, ocijenivši da je tako suspendovan Ustav i narušena autonomija UCG. Sa Pravnog je još 2012. pokrenuta inicijativa za ocjenu ustavnosti ovog dokumenta pred Ustavnim sudom. Do danas nema odgovora.
Da princip prinude na Univerzitetu daje rezultate potvrda je i to što mnogi profesori i saradnici koje je Monitor kontaktirao nijesu bili spremni da komentarišu posljednja dešavanja na UCG. Oni iskreniji, koji nemaju zvanje redovnog profesora, saopštavali su da ne žele da pričaju o UCG jer im se to može uzeti za zlo i smetati njihovoj akademskoj karijeri.
Strah je osnovan. Od dolaska Radmile Vojvodić na čelo UCG, 60 saradnika je ostalo bez posla. ,,Neke su i angažovali nakon otkaza za mizernih 150-220 eura, po principu „uzmi ili ostavi”. Ne uplaćuju im se porezi i doprinosi i tako bivaju iskorišćeni kao najjeftinija radna snaga”, kaže za Monitor Branka Bošnjak.
Posljednja dešavanja ipak pokazuju tačnim predviđanje profesorice Filozofskog fakulteta Tatjane Bečanović da će ,,novoj rektorki ovo biti najteža uloga i režija u karijeri, jer ipak nije došla u poslušnu partijsku sredinu niti na scenu punu glumaca, spremnih da izvršavaju njena umjetnička uputstva”.
Tatjana Bečanović u izjavi za Monitor podsjeća da je odmah nakon što je preuzeo funkciju, novoizabrani dekan Filozofskog doc. dr Goran Barović razriješio funkcije sve rukovodioce studijskih programa koji su njoj, kao kandidatkinji za mjesto dekanice, potpisali podršku. „Rukovodioci su članovi Vijeća Filozofskog fakulteta, koje je na Univerzitetu jedino izvedeno Vijeće, pa je njegovim sastavom veoma lako manipulisati, upravo preko rukovodilaca studijskih programa. Dekan na ta mjesta ne bira profesore koje predloži pojedini studijski program, već isključivo podobne. Dokaz za to je i činjenica da je Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti jednoglasno predložio mene za rukovodioca, ali je Barović taj predlog odbio”, kaže ona. „ Za rukovodioca našeg Studijskog programa je, po preporuci DPS-a, postavio doc. dr Draška Došljaka, koji živi u Beranama i samo jednom nedjeljno dolazi u Nikšić, a otkad je preuzeo funkciju nije održao nijedan sastanak Studijskog programa, kome se sa ‘visokih” adresa prijeti da će biti ugašen”.
Na pitanje Monitora da prokomentarišu tvrdnje da je UCG pod političkim uticajem vladajuće partije, iz Rektorata nijesu odgovarali.
Tezu koja se provlači u javnosti – da je UCG pod najvećim partijskim uticajem od osnivanja 1974. za Monitor objašnjava Šerbo Rastoder: ,,Ne znam nijedan univerzitet čiji je UO poznatiji od samog univerziteta. UO nigdje na svijetu ne disciplinuje univerzitetske jedinice, ne propisuje pravila ponašanja… Suprotno je ideji univerziteta postojanje UO, čija moć i kompetencije nijesu izvedene iz institucije kojom upravlja, nego iz političke moći izvan institucije, s ambicijom da je podredi sebi”.
Situacija je kulminirala nakon smjene dekana Ekonomskog fakulteta Milivoja Radovića. Radoviću se već duže zamjera što nije bio voljan da pare sa Ekonomije bespogovorno ustupa UCG. Prošle godine odbio je i da taj fakultet vještači dokumentaciju o finansijskom poslovanju CKB-a. Formalno je smijenjen jer je poslušao naredbu doskorašnjeg ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića o upisu prekobrojnih studenata. Premijer je presudio da ministar nije kriv, već bivši rektor i dekan jer je trebalo da se usprotive nezakonitom zahtjevu ministra.
Zamislimo da nešto slično od rektorke ili Bjelice traži premijer ili v.d. ministra prosvjete Sanja Vlahović (kojoj Komisija nikako da utvrdi da li je plagirala rad iako su obećali da će se sve znati do kraja prošlog mjeseca). Ko sumnja da ne bi poslušali partijske šefove?
I pored poziva s obje strane, Vijeća Ekonomskog fakulteta i uprave UCG, da se problemi riješe razgovorom, do susreta još nije došlo. Studenti traže hitan prekid v.d. stanja, iz uprave UCG obećavaju izbore za dekana početkom iduće godine.
V.d. dekana Ekonomskog fakulteta Maja Baćović za Monitor kaže: ,,Rektor UCG prof. Radmila Vojvodić pozvala je predstavnike Ekonomskog fakulteta na razgovor. Međutim još uvijek nije formiran tim koji bi realizovao ovu inicijativu. Stav Vijeća fakulteta (uz jedan uzdržani glas), bio je da će se o ovoj inicijativi izjasniti naknadno”.
Da razgovori sa režiserima režima ne pomažu, pokazuje i nezadovoljstvo studenata Ekonomije nakon višesatnih razgovora u Rektoratu. Nezadovoljstvo su iskazali i studenti sa Filozofskog nakon što su napismeno dobili odgovore na njihove zahtjeve iz Rektorata. Odgovoreno im je ,,za studente u nejasnoj formi”, kažu.
U međuvremenu su odustali od zahtjeva za hitnu smjenu uprave UCG. Šteta.
SLUČAJ TATJANE BEČANOVIĆ
Nepodobni i napredovanje
Iz uprave UCG se hvale da su do sada stopirali desetine doktorata sa Filozofskog fakulteta. Tatjana Bečanović za Monitor kaže da je to prilika da se uprava obračuna sa nepodobnima. Navodi svoj primjer: ,,Sa Vijeća društvenih nauka vraćena sam kao nedovoljno dobar mentor za doktorat o Mirku Kovaču jer nemam deset referenci o tom piscu, uz komentar nekog anonimnog ‘člana’ da mi je bolje da mitingujem nego da mentorišem doktorske radove. Jasno je da se stručna tijela Univerziteta obračunavaju sa nepodobnim profesorima i u potpunosti ignorišu elementarna pravila procedure. Kod doktorata je najvažnija disertabilnost teme, a da sam ja napisala deset naučnih radova o Mirku Kovaču, i svaki član komisije još po deset, onda kandidat zaista ne bi imao šta da doda”. Ona tvrdi da se obračun nastavlja kroz Senat: „Ni Senat nije ostao gluv na zahtjev da se treba obračunati sa nepodobnima, pa je odlučio da mi fali rad na SCI listi. Zloupotreba SCI liste je dostigla svoj vrhunac. U filologiji ta lista nema nikakvu težinu, znaju se releventni časopisi za svaku filologiju posebno. SCI liste na kojima objavljuju naši profesori funkcionišu po principu ‘plati pa nosi’, a nijednim univerzitetskim aktom nije spomenut taj kriterijum koji, neutemeljen u pravilima i zakonima Univerziteta, može poslužiti za svašta”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji

Kako će biti vrijeme poslije Đukanovića zavisiće od dubine posrnuća ovog društva, i od kapaciteta onih koji ga nasljeđuju. Budućnost nije zagarantovana. I zavisi od svih nas. Sigurno je: vrijeme je da Đukanović ode. Uz ostalo, i zbog svih onih koji žele bolju Crnu Goru, a nisu zadovoljni učinkom postavgustovske vlasi. Ta vlast za duže od dvije godine nije uspjela da donese suštinske promjene. Đukanović joj je izgovor za sve
U nedjelju ćemo imati novog predsjednika. Ili novog – starog. Pobjeda Jakova Milatovića ili Mila Đukanovića, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako je to sročio aktuelni predsjednik. U prevodu – glasova onih koji iz različitih razloga nijesu glasali za ova dva kandidata u prvom krugu. Pobijediće onaj čiji rezervoar bude – puniji.
Đukanović očekuje podršku dijaspore, krajeva u kojima ima tradicionalnu podršku a čija je izlaznost u prvom krugu bila mala, te glasača SDP-a.
Milatović, polaže nade u one koji su u prvom krugu glasali za predsjedničke kandidate iz redova avgustovskih pobjednika, kada je na izborima 2020, nakon tri decenije, pao Đukanovićev DPS. Nakon čega je on preuzeo funkciju ministra ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića.
Matematika kaže da su brojke na Milatovićevoj strani. Avgustovski pobjednici i u međuvremenu izrasla Evropa sad, partija iz čijih redova dolazi Milatović, zbirno imaju većinu u odnosu na Đukanovića, kako u prvom krugu predsjedničkih, tako i na lokalnim i parlamentarnim izborima od avgusta. No, kako politika nije matematika, posebno ne domaća, u obzir se moraju uzeti i drugi faktori koji trku u nedjelju čine neizvjesnijom nego se na prvi pogled čini.
U posebnom predizbornom fokusu je dijaspora. Odnosno koliko je ona zaista Đukanovićev – rezervoar. Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u inostranstvu je oko 150 hiljada građana koji imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
Đukanović je pojasnio da se do sad nije „naprezao“ , jer „ne treba dodavati gas do daske u prvom krugu”. Sad kad doda gas, imaće, prema sopstvenoj računici – 40 hiljada dodatnih glasova iz dijaspore. Neke druge računice, međutim, kažu, da Đukanovićev rezervoar nije toliko pun da ga dovede do cilja. Oni koji podržavaju Milatovića, tvrde da Đukanović ne može dobiti ni – četiri hiljade glasova iz dijaspore.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Mnogo toga je na Milatovićevoj strani kada je u pitanju ishod izbora 2. aprila. No stvari nijesu završene, i Milatović ne smije unprijed slaviti. Đukanović je, odmah, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poručio kako se uzda, u kako ih je nazvao neiskorišćene rezervoare podrške. ,,Jasno smo prepoznali određene rezervoare biračke podrške koji nijesu aktivirani u prvom krugu. Znamo gdje su ti džepovi buduće podrške u drugom krugu i radićemo na tome da se aktiviraju”, kazao je.
Rezervoari o kojima govori Đukanović, smatraju analitičari su – glasovi koje je osvojila kandidatkinja SDP-a Draginja Stanković Vuksanović, potencijalno glasovi onih koji nijesu izašli u prvom krugu u krajevima u kojima Đukanović ima tradicionalnu podršku, te glasovi dijaspore, koji takođe nijesu iskorišćeni u prvom krugu. Em je Đukanovićev prolazak dalje bio sasvim izvjestan, em putovanja do domovine i nazad koštaju. Ubačena rezerva mogu biti i glasovi koji su namjenski i uzaludno u prvom krugu udijeljeni Mandiću. Analitičari takođe napominju da će Đukanović učiniti sve kako bi pobijedio Milatovića, pošto su ovi izbori za njega igra na sve ili ništa.
Milica Kovačević, izvršna direktorica CDT-a kaže da niko nema podatak koliko državljana Crne Gore u inostranstvu ima pravo glasa.
,,Ovo pitanje se potpuno ležerno uzima u okolnostima dovođenja i odvođenja… Važno je kazati da Crna Gora ima veliki broj državljana koji nijesu odjavili prebivalište i žive u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike, ali žive i u susjednim zemljama. Sve različite politike su te građane do sada tretirale na ovaj način – kao korisnu masu za mobilizaciju u slučaju izbora…”.
V.d. pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, saopštio je da je poziv dijaspori da glasa u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori zloupotreba i da se ona neće u velikm broju odazvati. ,,Neće doći ni dvije hiljade ljudi. I vjerujte da brojka koju očekuje Đukanović neće biti toliko na njegovoj strani, već da i naša dijaspora razumije ove procese i da žele da konačno i Crna Gora postane članica EU”, saopštio je on.
Koliki je ,,rezervoar” Đukanovića, vidjećemo. Jasno je da Milatović računa na glasove koje su u prvom krugu dobili kandidati iz redova avgustovskih pobjednika – Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović. Ukoliko tu podršku dobije, njegova pobjeda je sasvim izvjesna. Mandić je u prvom krugu osvojio 19 posto glasova, Bečić 11, Danilović 1,4 odsto. Više nego dovoljno da pobijedi Đukanovića.
Pitanje, međutim, koje se takođe postavlja ovih dana je – koliko je podrška dijela avgustovskih pobjednika deklarativna, a koliko stvarna. Za sada je Milatović dobio deklarativnu podršku od svih avgustovskih pobjednika.
,,Demokratska Crna Gora će u drugom krugu predsjedničkih izbora podržati kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića, poručio je predsjednik partije Aleksa Bečić. On je saopštio da je tu odluku, o ,,bezrezervnoj podršci Milatoviću”, donio Glavni odbor partije. ,,Nedvosmislenu podršku Milatoviću” dala je i URA, partija na čijem je čelu premijer Dritan Abazović, i koja je u prvom krugu podržala Bečića, koji je osvojio 11 odsto glasova. Očito ni to nije pomoglo. Na avgustovskim izborima 2020, Demokrate, odnosno koalicija Mir je naša nacija osvojila je 12, 5 odsto glasova, a lista Crno na bijelo, koju je predvodila URA 5,53 glasova. To je sedam posto glasova više nego što je Bečić dobio na predsjedničkim izborima. Analitičari ukazuju i da je jedna od poruka građana na ovim izborima – nezadovoljstvo zbog načina na koji je parlamentarna većina iz avgusta vršila vlast.
Podršku Milatoviću najavila je i Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Socijalistička narodna partija…
Pod posebnom lupom javnosti je glasna, nekako isuviše glasna, podrška Demokratskog fronta. Mandić je odmah nakon prvog kruga pozvao glasače da glasaju Milatovića u drugom krugu, čak je i osvanuo bilbord DF-a kao podrška Milatoviću. No primijećeno je da lideri DF-a u pozivima glasačima da daju podršku Milatoviću, uvijek napomenu i ,,opravdanu ljutnju” na Evropu sad „zbog izjednačavanja DPS-a i DF-a“, te naglašavaju da će oni biti zaslužni za Milatovićevu pobjedu.
,,Molim hrabre i odane borce protiv Mila Đukanovića i svega što on simbolizuje da bez izuzetka poslušaju poziv Andrije Mandića i da pored sve opravdane ljutnje, daju konačni doprinos našoj zajedničkom cilju”, saopštio je ove sedmice funkcioner Slaven Radunović. On je dodao da ,,razumije bijes kod pristalica Fronta kad neko bazira kampanju na jednačini DF=DPS”.
,,Ali, ne dozvolite da vas neka ‘Milojkova baba’ skrene sa puta koji smo mi zacrtali, utabali, asfaltirali”, napisao je Radunović na Fejzbuku. Ovakvo, preglasno prisvajanje Milatovićeve pobjede, od strane lidera DF-a, u realnom svijetu, ne smeta Đukanoviću. Naprotiv. On se nada da to može podstaći neke neodlučne birače suverniste, da u drugom krugu prelome i glasaju za njega.
Da partnerstvo Đukanovića i Mandića postoji, sugerišu i podaci sa terena, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora. Jedna od ,,enigmi” prvog kruga je svakako i izborni uspjeh Andrije Mandića u Tuzima.
Prema preliminarnim podacima Opštinske izborne komisije (OIK), Mandić je u Tuzima imao 827 glasova, odnosno podržalo ga je 13,4 odsto ukupno izašlih birača. Na lokalnim izborima u toj opštini 5. marta, DF nije ni učestvovao. Mandić dobar rezultat u Tuzima vidi kao odgovor građana na njegov poziv da, kako kaže, zajedno grade novu Crnu Goru. Građanski aktivisti i partijski zvaničnici iz te opštine ukazuju da bi po srijedi mogla biti politička trgovina. „Meni je najzanimljivije to što je Mandić te glasove dobio u mjestima gdje su birači na lokalnim izborima dominantno glasali za Albanski forum,” prokomentarisao je te rezultate građanski aktivista Dževdet Pepić. ,,Da li je to preko lokalnih političara, kojima je odgovaralo da Mandić bude u drugom krugu ili je to neka vrsta usluge Đukanovića? Zna se da su Tuzi tradicionalno većinski za Đukanovića”, smatra on. Funkcioner Demokrata Štjefan Camaj za rezultat Mandića u Tuzima nema dilemu. On je ocijenio je da je ,,jasno da je ovo inženjering DPS-a”. I njihov pokušaj da se u drugi krug izbora, kako kaže, ugura Andrija Mandić.
Milatović je nesporan favorit. Ali ishod trke u drugom krugu predsjedničkih izbora nije tako unaprijed poznat kako se na prvi pogled čini. Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće, svakako, od njihovih „rezervoara“. Očitih i skrivenih.
Milatoviću se dodjeljuje policijsko obezbjeđenje
Predsedničkom kandidatu Pokreta Evropa sad (PES) Jakovu Milatoviću biće dodeljeno policijsko obezbeđenje, koje je tražila njegova partija zbog bojazni da je fizički ugrožen, pišu Vijesti.
Vlada će o tome odlučiti na telefonskoj sednici ove sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Ta Vladina odluka biće privremena, sve dok Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) i Uprava policije ne urade procjenu bezbijednosti.
“Ministarstvu unutrašnjih poslova – Upravi policije je dostavljen zahtev od strane Pokreta Evropa sad koji je potpisala potpredsednica Olivera Injac, za izradu bezbednosne procjene stepena ugroženosti gospodina Jakova Milatovića. Postupak po ovom zahtevu je u toku”, saopštili su iz MUP-a.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva

Dok ostali kandidati strepe hoće li ući u drugi krug izbora, Đukanović, kome je taj krug izvjestan, sada vodi presudnu bitku. Njegova najveća šansa je prolazak u drugi krug Andrije Mandića, pošto lider DF-a, prema analizama, ne može u tom krugu računati na onoliko širok opus glasača kao Milatović i Bečić. Partnerstvo je, očito, sklopljeno. Ako uspije, biće to izgubljena šansa za Crnu Goru
Hoće li sad već očigledno partnerstvo lidera DPS-a i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera DF-a, deklarisanog ljutog Đukanovićevog neprijatelja, Andrije Mandića, uspjeti ili doživjeti poraz, znaćemo u nedjelju 19. marta, kada se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Ovo su najneizvjesniji predsjednički izbori od 1997. godine, kada je Đukanović u drugom krugu, pobijedio Momira Bulatovića. Od tada, kandidati DPS-a pobjeđivali su u prvom krugu. Jasno je da će ovi izbori imati i drugi, neizvjestan krug. Mogu donijeti konačni pad Đukanovića, čija je partija na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. izgubila tridesetogodišnju vlast. Njegova eventualna pobjeda značila bi puno i za DPS, i njenu borbu za povratak na vlast.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništva postalo je vidljivo još kada je Državna izborna komisija (DIK) odlučivala o kandidaturi Milojka Spajića, lidera pokreta Evropa sad. Spajića su mnogi analitičari smatrali favoritom, pogotovu nakon poraza DPS-a na izborima u Podgorici i odličnog rezultata njegove partije. Spajićeva kandidatura je odbijena glasovima DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera u DIK-u, ali i uz pomoć uzdržanosti predstavnika Mandićevog DF-a i Socijalističke narodne partije. Iako je Spajićevo dvojno boravište i državljanstvo zbog kojih je odbijena njegova kandidatura ozbiljna tema za MUP, a njegovo dotadašnje varanje da ih nema, tema za javnost, DIK je na ovaj način napravio presedan. Uključio je državne organe Srbije u proces (čitaj: Aleksandra Vučića) i prekršio domaće zakone. Cilj je postignut – Spajić je uklonjen. Đukanović koji do tada nije bio obznanio kandidaturu, odlučuje da se kandiduje.
Potreba za Đukanovićevim i Mandićevim partnerstvom, tu nije prestala. U ime Evrope sad, kandidaturu je podnio Jakov Milatović, koji je predvodio tu partiju na pobjedničkim izborima u Podgorici a koji, takođe, prema istraživanjima, ima ozbiljne šanse da pobijedi Đukanovića ukoliko uđe u drugi krug. To važi i za Aleksu Bečića, kandidata Demokrata. U podjeli glasova između Milatovića i Bečića, u prvom krugu, šansu vide i Đukanović i Mandić. Andrija Mandić u drugom krugu, za Đukanovića je najpoželjnija opcija, imajući u vidu da lider DF-a u drugom krugu izbora, prema analizama, ne može računati na onoliko glasača kao Milatović i Bečić. To se Đukanovićeve šanse da osvoji još jedan mandat znatno uvećava.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništvo u susret predsjedničkim izborima potvrđuje i odluka da naprave privatno javno sučeljavanje, i ne učestvuju u tradicionalnoj završnoj debati na Javnom servisu. Prema pisanju medija, Đukanović i Mandić već su snimili svoju privatnu debatu u Hotelu Hilton u Podgorici, koja će kad ovaj broj Monitora bude u štampi, biti prikazana na dvije privatne televizije – TV Prva naklonjenoj Mandiću i TV E, koja promoviše Đukanovića.
Nakon što je objavljeno da je privatno snimanje Mandića i Đukanovića dogovoreno i realizovano, a da nijedan ni drugi nijesu potvrdili gostovanje na završnom sučeljavanju na RTCG-u, i ostali kandidati saopštili su da neće prisustvovati debati na Javnom servisu. Debata, je otkazana.
Gostovanje je prvi otkazao Milatović: ,,Očigledno se plaše još jednog fijaska kakav su doživjeli na prošloj debati. U nedostatku političko-ekonomskih argumenata i loših rejtinga, pribjegli su tajnom dogovoru i organizovanju privatne i fingirane debate. Njihov bijeg pokazuje da su svjesni da će 19. marta politika namještenih sučeljavanja biti poražena, a da će pobijediti transparentnija, bogatija i pravednija Crna Gora novih ljudi i ideja”.
Nakon njega oglasio se i Bečić: ,,S obzirom na informaciju da se odlazeći predsjednik Đukanović i predsjednički kandidat Mandić nijesu odazvali pozivu za drugu debatu na RTCG-u, već da planiraju u istom terminu projektovanu međusobnu debatu na privatnim televizijama, suprotno demokratskim principima i demokratskoj kulturi, jasno je da u tim okolnostima učešće u navedenoj debati na Javnom servisu gubi svaki smisao. Igra neće proći. Građani su je prozreli. Fingiranju je došao kraj”, saopštio je. Sa sličnim razlozima, učešće je otkazao i kandidat Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore.
O partnerstvu Mandića i Đukanovića svjedoče i srpski mediji pod Vučićevom kontrolom, očito zainteresovanim da na mjestu predsjednika Crne Gore vide svoje dugogodišnje partnere. Vučićeva propaganda već je presudila. U drugi krug idu Đukanović i Mandić, najavljuju stranice srpskih tabloida.
Dok savezništvo Đukanovića i Mandića cvjeta, partnerstvo Đukanovićevih najozbiljnijih rivala na ovim izborima, nije postignuto.
Analitičari se slažu u jednom – poraz Đukanovića u drugom krugu bio bi izvjesniji da su udružene snage njegovih najozbiljnijih konkurenata. No, međusobne ponude Bečića i Milatovića, da se objedine oko jednog kandidata, propale su u raznim interpretacijima ko koga treba da podrži i pod kojim uslovima.
Dritan Abazović je prelomio je da će njegova URA na predstojećim izborima podržati Bečića a ne Milatovića. Prethodno je saopštio da vaga između ta dva kandidata. Takođe, najavljen je i zajednički nastup Demokrata i URA-e na predstojećim „izbornim ciklusima“, i saopšteno da je cilj „objedinjavanje političkog centra“, te da će njihova zajednička lista biti otvorena i za druge političke subjekte „uključujući i Evropu sad“.
Iako Pokret URA nema svog predstavnika na predsjedničkim izborima, Abazović se i na druge načine priprema za buduće „izborne cikluse“. Tik pred presudnu bitku u nedjelju, ispunjeno je Abazovićevo obećanje da će očistiti policijske redove od kriminalaca . U akciji Specijalnog policijskog odjeljena i Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni su bivši policajac Vladimir Bajčeta i službenik te institucije Milan Popović. Bajčeta je bivši tjelohranitelj Duška Šarića. Među uhapšenima su i bivši službenici Uprave policije, koji su navodno blisko sarađivali sa kavačkim kriminalnim klanom.
Dok URA podržava Bečića, CIVIS, koji je dio zajedničke koalicije Crno na bijelo iz 2020, dao je podršku Milatoviću. Milatoviću su podršku dali I – Demohrišćanska stranka Dejana Vukšića, Stranka pravde Novska Lista, Durmitorska inicijativa i Jugoslovenska komunistička partija.
Bečić osim URA-e ima podršku Grupe građana Novi pobjeđuje, Grupe građana Ne damo Nikšić, a podrška je stigla i od potpredsjednika Opštine Mojkovac Gorana Palevića, koji dolazi sa izborne liste Grupa građana Ne damo Mojkovac.
Mandić osim podrške partija koje čine DF, ima podršku SNP-a. Njegovu kandidaturu podržala je i bivša ministarka u Vladi Zdravka Krivokapića Vesna Bratić.
Đukanovića podržavaju SD, Bošnjačka stranka, LP, Partija crnogorskih muslimana, DP Fatmira Đeke, Demokratska stranka Roma. Na podršku glasača SDP-a, može računati u drugom krugu, pošto ta partija ima kandidatkinju Draginju Vuksanović Stanković.
Kampanja se bliži kraju. Jasno je: ako Đukanović pobijedi njegov će se režim vratiti na bijelom konju, i šanse da se reformiše DPS biće izgubljene. Crna Gora će izgubiti priliku da krene drugim pravcem. Đukanović je pokazao tokom protekle tri decenije kako se uništava država i društvo. Sada je preuzeo rizik da pokaže i kako se uništava sopstvena partija. Slogan Milo, nego ko suštinski se može pročitati kao poruka da niko iz DPS-a ne zaslužuje da bude predsjednik.
Milo Đukanović igra na sve ili ništa. Ulog je normalnija Crna Gora. Samo, njegov poraz ne znači sam po sebi pobjedu Crne Gore. Na drugoj strani ponora je – Andrija Mandić. Partner.
NASILJE NA CETINJU: Nema optuženih
Kandidat za predsjednika Jakov Milatović, napadnut je prethodne sedmice na Cetinju, gdje se održavala njegova konvencija. Milatovića je napala grupa demonstranata, koji su protestovali ispred cetinjskog Sportskog centra, gdje se održavala njegova konvencija.
Incident se dogodio i pored toga što je u tom trenutku ispred Sportskog centra bio prisutan veliki broj policijskih snaga, uz čiju je pomoć, konačno, uz psovke i povike, Milatović ušao u zgradu u kojoj se održavala kovenncija.
Policija do danas nije otkrila ko su napadači na Milatovića, iako je utvrdila i uhapsila osam napadača na policijske službenike tokom istog incidenta.
Milatović i Evropa sad su za incident na Cetinju optužili Đukanovića.
„Strah koji iz njega progovora, te kukavičluk da koristi druge radi svoga interesa, kako bi sebe predstavio jedinim državnikom koji je dobrodošao na Cetinje, može samo proći kod onih koje je uvukao u svoje prljave kombinacije, te ih napravio zavisnim. Zapravo, Đukanović radi ono što je devedesetih priređivao istom tom Cetinju i rodonačelnicima ideje nezavisne Crne Gore“, kazao je Milatović.
Incident su osudile brojne partije, ali i međunarodne organizacije i diplomate. Iako je i DPS zvanično osudio nasilje na Cetinju, paralelno su Đukanović i njegovi pravdali nasilje na Milatovića. I sam Đukanović je to učinio na predizbornoj konvenciji u Prijestonici.
„Predsjednik Crne Gore htio bi da bude onaj koji ni kao kandidat ne može s mirom doći na Cetinje, a htio bi u njemu da stoluje”, poručio je.
Milena PEROVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmica
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način