MONITORING
Uslužni biroi
Smijeh koji se oteo direktorici MANS-a Vanji Ćalović i njenom zamjeniku Dejanu Milovcu proparao je tišinu u sudnici sudije Osnovnog suda Zorana Šćepanovića kada je Vladan Bojić, advokat Branislava Mićunovića, Nikšićanina čije se ime u Crnoj Gori šapuće, objasnio da njegov klijent ne može da svjedoči jer je to previše stresno za njega.
,,Svako učestvovanje u postupku bilo bi ugrožavanje zdravlja Mićunovića, jer on ne smije biti izložen bilo kakvim stresnim situacijama. Ne vidim ko je spreman da preuzme rizik za takvu situaciju. U pitanju je ozbiljno organsko oboljenje kojem su doprinijeli tuženi”, kazao je Bojić.
,,Izvinite, ovo je bilo previše”, izvinila se Ćalović nakon opomene sudije.
Kako s takvim oboljenjem Mićunović radi, imajući u vidu njegov uzbudljiv profesionalni si-vi, Bojić nije objasnio. Ništa nije rekao ni o tome da li će njegov klijent isto opravdanje korisiti u Italiji gdje bi trebalo ubrzo da se pojavi u sudnici.
Kao što je poznato, Mićunović je jedan od osumnjičenih za šverc cigareta po optužnici specijalnog tužilaštva za borbu protiv mafije u Bariju. Osim Mićunovića optuženi su Dušanka Pešić-Jeknić, Branko Vujošević, Veselin Barović… Na optužnici se ranije nalazilo i ime premijera Crne Gore Mila Đukanovića, čiji je slučaj arhiviran zbog imuniteta.
Sudeći po obimnoj medicinskoj dokumentaciji koju je podnio Bojić, moguće da je Mićunović prikuplja od ranije, za mnogo veći slučaj od tužbe koju su njegovo preduzeće Džek pot i Lutrija Crne Gore, kojom upravljaju njegov poslovni partner Sava Grbović zvani Džigi i kćerka Andrea, podnijeli protiv MANS-a i Vijesti na jesen prošle godine.
Tužba je uslijedila nakon tekstova objavljenih u Vijestima i saopštenja MANS-a o poslovanju Lutrije na štetu državnog budžeta te monopolu koji ta kompanija ima. Tužbi je prethodilo prijeteće pismo koje je sa adrese UPIS-a koje vodi Grbović poslato Vijestima i novinarima te novine. U tužbi se navodi da su ,,Mićunović i njegova porodica ugroženi i da se pravni sistem Crne Gore pokazao nesposobnim da ih zaštiti od MANS-a”.
Baš tako piše. A pravosudni sistem Crne Gore dokazao je izuzetnu blagonaklonost prema Mićunoviću i njegovoj porodici – od nelegalne gradnje do sumnjivih bankarskih zajmova. Tako je, ustalom i sa svim premijerovim prijateljima.
Mićunović se u crnogorskoj sudnici pojavio jednom, prije deceniju, kao osumnjičeni za ubistvo Nikšićanina Radovana Kovačevića u septembru 2001. godine. Oslobođen je optužbi jer niko živ nije vidio ko je vlasnik ,,maljave ruke” koja je ispred Kliničkog centra Crne Gore, pred svjedocima, pucala u već ranjenog Kovačevića. Kovačević je ranjen u kazinu u vlasništvu Mićunovića, u obračunu u kom je stradao Mićunovićev partner. Mićunovićev advokat je pojasnio da se njegovo stanje posebno pogoršalo nakon 2007. godine. Baš je te godine Apelacioni sud Crne Gore potvrdio prvostepenu oslobađujuću presudu Mićunoviću zbog ubistva Kovačevića.
,,Ako se vještačenjem koje je sudija najavio ne utvrdi da je Mićunović poslovno nesposoban i da ima psihičke probleme, predložili smo da se u skladu sa zakonom sasluša na kućnoj adresi u prisustvu stranaka. To bi inače bio prvi slučaj da sud ne sasluša nekoga samo zato što bi za njega bilo stresno da vidi sudiju”, kaže za Monitor advokat MANS-a Veselin Radulović.
Gdje će naći Mićunovića, ne zna se. Mićunoviću nijesu uspjeli da dostave poziv za svjedočenje, konstatovano je na suđenju, iako su bili na svim adresama koje je sudu dostavio advokat Bojić.
Na suđenju se, prema najavama advokata Bojića, neće pojaviti ni Mićunovićev poslovni partner Sava Grbović. A i zašto bi kad ima Pobjedu.
Ne prođe ni dan da državna novina ne objavi saopštenje Grbovića ili Džek pota, na razne teme, od slobode medija do nezavisnosti pravosuđa, te efikasnosti državne uprave. Saopštenja pri tom upodobi i potpiše glavni urednik lično. Pobjeda je nakon što je novinarima Vijesti sa adrese Grbovićevog udruženja stigla prijeteća ,,šala”, objavila opširan intervju sa Grbovićem. Srđan Kusovac, bivši savjetnik Mila Đukanovića kome je dato da uređuje tu novinu, oslobodio je tada Džigiju dvije strane da o trošku građana Vijesti naziva ,,klozetarskim”, a urednike tog lista ,,puzigaćama”. I poruči – ,,dabogda krepali”. Pobjeda od tada liči na Grbovićev bilten.
Nije Mićunović jedini prijatelj familije koji iz topline doma svoga tuži crnogorske novinare, aktiviste i intelektualce. Kada je svojevremeno Stanko Subotić Cane, u to vrijeme u Beogradu optužen za šverc cigareta, tužio naš list, sudija Blažo Jovanić odbio je zahtjev da se Subotić sasluša. Jovanić je tada, poznato je, ušao u materijal za izučavanje od strane budućih studenata prava. Osudio je novinare Monitora za ono za šta ih Subotić nije ni tužio.
I tada je državna Pobjeda stajala na usluzi Subotiću, odnosno njegovom advokatu. Umiješao se i sam urednik. Valjda mu se učinilo da bi on bolje odbranio Subotića i od njegovog advokata.
Nije to jedini slučaj kada su državni mediji stajali na usluzi Subotiću. RTCG je tokom 2007. godine objavila saopštenje od zakona odbjeglog Caneta koji je demantovao prethodne optužbe Medojevića o njegovoj povezanosti sa Euro fondom i procesom privatizacije u Crnoj Gori, stavivši se tako na stranu Subotića, kog je u to vrijeme srpski specijalni tužilac za orgnizovani kriminal teretio za šverc cigareta.
Slučajno, valjda ga hoće, Jovaniću je dopao i slučaj Džek Pota i Lutrije protiv MANS-a i Vijesti. Da li bi i ovog puta pustio Đukanovićevog prijatelja da s nepoznate adrese tuži medije i civilni sektor, nećemo saznati pošto je u međuvremenu izuzet iz slučaja.
Advokat tuženih tražio je Jovanićevo izuzeće ukazujući između ostalog na to da je Jovanićev brat kao carinik osuđen za primanje mita i pomilovan od milosrdne ruke Filipa Vujanovića. Jovanića je na slučaju konačno zamijenio sudija Zoran Šćepanović . Šćepanović je poznat i kao sudija koji je svojevremno osudio novinara Petra Komnenića i Monitor da su oklevetali sudiju Ivicu Stankovića, iako je Novinarsko samoregulatorno tijelo kojem se Stanković inicijalno žalio prosudilo da je članak urađen u skladu sa novinarskim kodeksom i da autorskih propusta nije bilo. Svjedok Radovan Mandić, bivši sudija Višeg suda potvrdio je navode Komnenićevog teksta – da su pod nezakonitim mjerama tajnog nadzora bili ne samo on i Stanković već ,,još polovina sudija Višeg suda”.
Kada se jednom s distance bude posmatralo ovo doba crnogorskog pravosuđa, za njegov portret izuzetnu vrijednost će imati izvodi sa suđenja Duška Šarića, dobrog momka iz Pljevalja. Brata odbjeglog narko bosa Darka.
,,Gospodine Duško. Je l’ u redu Dule?”, poslušno pita sudija.
,,U redu”, odgovara mlađi Šarić koji tokom ispitivanja ne progovara ni riječ. Njegovu odbranu je preuzeo sudija koji u jednom trenu čak snishodljivo objašnjava da nijesu Duleta uhapsili jer misle da je kriv. Ono, samo da provjere nevinog čovjeka. Bjelopoljski zatvor je za potrebe VIP klijenata i renoviran. Pisao je o tome Monitor.
Tu su i Naser Keljmendi, uhapšeni narkobos, s kojim je crnogorsko tužilaštvo napravilo pogodbu zbog nelegalne gradnje u Ulcinju. Pa Safet Kalić, još jedan odbjegli narkobos. Umjesto da ispituje šta funkcioneri državne bezbjednosti i bliski saradnici Mila Đukanovića rade na njegovoj svadbi, gdje se puca iz automatskog oružja, ispitivalo se ko je snimak postavio na Jutjub. Privatnost je privatnost.
Tako to ide. Dok god je ovo njihova država.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceVeliki prelom