Povežite se sa nama

MONITORING

Uslužni biroi

Objavljeno prije

na

Smijeh koji se oteo direktorici MANS-a Vanji Ćalović i njenom zamjeniku Dejanu Milovcu proparao je tišinu u sudnici sudije Osnovnog suda Zorana Šćepanovića kada je Vladan Bojić, advokat Branislava Mićunovića, Nikšićanina čije se ime u Crnoj Gori šapuće, objasnio da njegov klijent ne može da svjedoči jer je to previše stresno za njega.

 

,,Svako učestvovanje u postupku bilo bi ugrožavanje zdravlja Mićunovića, jer on ne smije biti izložen bilo kakvim stresnim situacijama. Ne vidim ko je spreman da preuzme rizik za takvu situaciju. U pitanju je ozbiljno organsko oboljenje kojem su doprinijeli tuženi”, kazao je Bojić.

,,Izvinite, ovo je bilo previše”, izvinila se Ćalović nakon opomene sudije.

Kako s takvim oboljenjem Mićunović radi, imajući u vidu njegov uzbudljiv profesionalni si-vi, Bojić nije objasnio. Ništa nije rekao ni o tome da li će njegov klijent isto opravdanje korisiti u Italiji gdje bi trebalo ubrzo da se pojavi u sudnici.

Kao što je poznato, Mićunović je jedan od osumnjičenih za šverc cigareta po optužnici specijalnog tužilaštva za borbu protiv mafije u Bariju. Osim Mićunovića optuženi su Dušanka Pešić-Jeknić, Branko Vujošević, Veselin Barović… Na optužnici se ranije nalazilo i ime premijera Crne Gore Mila Đukanovića, čiji je slučaj arhiviran zbog imuniteta.

Sudeći po obimnoj medicinskoj dokumentaciji koju je podnio Bojić, moguće da je Mićunović prikuplja od ranije, za mnogo veći slučaj od tužbe koju su njegovo preduzeće Džek pot i Lutrija Crne Gore, kojom upravljaju njegov poslovni partner Sava Grbović zvani Džigi i kćerka Andrea, podnijeli protiv MANS-a i Vijesti na jesen prošle godine.

Tužba je uslijedila nakon tekstova objavljenih u Vijestima i saopštenja MANS-a o poslovanju Lutrije na štetu državnog budžeta te monopolu koji ta kompanija ima. Tužbi je prethodilo prijeteće pismo koje je sa adrese UPIS-a koje vodi Grbović poslato Vijestima i novinarima te novine. U tužbi se navodi da su ,,Mićunović i njegova porodica ugroženi i da se pravni sistem Crne Gore pokazao nesposobnim da ih zaštiti od MANS-a”.

Baš tako piše. A pravosudni sistem Crne Gore dokazao je izuzetnu blagonaklonost prema Mićunoviću i njegovoj porodici – od nelegalne gradnje do sumnjivih bankarskih zajmova. Tako je, ustalom i sa svim premijerovim prijateljima.

Mićunović se u crnogorskoj sudnici pojavio jednom, prije deceniju, kao osumnjičeni za ubistvo Nikšićanina Radovana Kovačevića u septembru 2001. godine. Oslobođen je optužbi jer niko živ nije vidio ko je vlasnik ,,maljave ruke” koja je ispred Kliničkog centra Crne Gore, pred svjedocima, pucala u već ranjenog Kovačevića. Kovačević je ranjen u kazinu u vlasništvu Mićunovića, u obračunu u kom je stradao Mićunovićev partner. Mićunovićev advokat je pojasnio da se njegovo stanje posebno pogoršalo nakon 2007. godine. Baš je te godine Apelacioni sud Crne Gore potvrdio prvostepenu oslobađujuću presudu Mićunoviću zbog ubistva Kovačevića.

,,Ako se vještačenjem koje je sudija najavio ne utvrdi da je Mićunović poslovno nesposoban i da ima psihičke probleme, predložili smo da se u skladu sa zakonom sasluša na kućnoj adresi u prisustvu stranaka. To bi inače bio prvi slučaj da sud ne sasluša nekoga samo zato što bi za njega bilo stresno da vidi sudiju”, kaže za Monitor advokat MANS-a Veselin Radulović.

Gdje će naći Mićunovića, ne zna se. Mićunoviću nijesu uspjeli da dostave poziv za svjedočenje, konstatovano je na suđenju, iako su bili na svim adresama koje je sudu dostavio advokat Bojić.

Na suđenju se, prema najavama advokata Bojića, neće pojaviti ni Mićunovićev poslovni partner Sava Grbović. A i zašto bi kad ima Pobjedu.

Ne prođe ni dan da državna novina ne objavi saopštenje Grbovića ili Džek pota, na razne teme, od slobode medija do nezavisnosti pravosuđa, te efikasnosti državne uprave. Saopštenja pri tom upodobi i potpiše glavni urednik lično. Pobjeda je nakon što je novinarima Vijesti sa adrese Grbovićevog udruženja stigla prijeteća ,,šala”, objavila opširan intervju sa Grbovićem. Srđan Kusovac, bivši savjetnik Mila Đukanovića kome je dato da uređuje tu novinu, oslobodio je tada Džigiju dvije strane da o trošku građana Vijesti naziva ,,klozetarskim”, a urednike tog lista ,,puzigaćama”. I poruči – ,,dabogda krepali”. Pobjeda od tada liči na Grbovićev bilten.

Nije Mićunović jedini prijatelj familije koji iz topline doma svoga tuži crnogorske novinare, aktiviste i intelektualce. Kada je svojevremeno Stanko Subotić Cane, u to vrijeme u Beogradu optužen za šverc cigareta, tužio naš list, sudija Blažo Jovanić odbio je zahtjev da se Subotić sasluša. Jovanić je tada, poznato je, ušao u materijal za izučavanje od strane budućih studenata prava. Osudio je novinare Monitora za ono za šta ih Subotić nije ni tužio.

I tada je državna Pobjeda stajala na usluzi Subotiću, odnosno njegovom advokatu. Umiješao se i sam urednik. Valjda mu se učinilo da bi on bolje odbranio Subotića i od njegovog advokata.

Nije to jedini slučaj kada su državni mediji stajali na usluzi Subotiću. RTCG je tokom 2007. godine objavila saopštenje od zakona odbjeglog Caneta koji je demantovao prethodne optužbe Medojevića o njegovoj povezanosti sa Euro fondom i procesom privatizacije u Crnoj Gori, stavivši se tako na stranu Subotića, kog je u to vrijeme srpski specijalni tužilac za orgnizovani kriminal teretio za šverc cigareta.

Slučajno, valjda ga hoće, Jovaniću je dopao i slučaj Džek Pota i Lutrije protiv MANS-a i Vijesti. Da li bi i ovog puta pustio Đukanovićevog prijatelja da s nepoznate adrese tuži medije i civilni sektor, nećemo saznati pošto je u međuvremenu izuzet iz slučaja.

Advokat tuženih tražio je Jovanićevo izuzeće ukazujući između ostalog na to da je Jovanićev brat kao carinik osuđen za primanje mita i pomilovan od milosrdne ruke Filipa Vujanovića. Jovanića je na slučaju konačno zamijenio sudija Zoran Šćepanović . Šćepanović je poznat i kao sudija koji je svojevremno osudio novinara Petra Komnenića i Monitor da su oklevetali sudiju Ivicu Stankovića, iako je Novinarsko samoregulatorno tijelo kojem se Stanković inicijalno žalio prosudilo da je članak urađen u skladu sa novinarskim kodeksom i da autorskih propusta nije bilo. Svjedok Radovan Mandić, bivši sudija Višeg suda potvrdio je navode Komnenićevog teksta – da su pod nezakonitim mjerama tajnog nadzora bili ne samo on i Stanković već ,,još polovina sudija Višeg suda”.

Kada se jednom s distance bude posmatralo ovo doba crnogorskog pravosuđa, za njegov portret izuzetnu vrijednost će imati izvodi sa suđenja Duška Šarića, dobrog momka iz Pljevalja. Brata odbjeglog narko bosa Darka.

,,Gospodine Duško. Je l’ u redu Dule?”, poslušno pita sudija.

,,U redu”, odgovara mlađi Šarić koji tokom ispitivanja ne progovara ni riječ. Njegovu odbranu je preuzeo sudija koji u jednom trenu čak snishodljivo objašnjava da nijesu Duleta uhapsili jer misle da je kriv. Ono, samo da provjere nevinog čovjeka. Bjelopoljski zatvor je za potrebe VIP klijenata i renoviran. Pisao je o tome Monitor.

Tu su i Naser Keljmendi, uhapšeni narkobos, s kojim je crnogorsko tužilaštvo napravilo pogodbu zbog nelegalne gradnje u Ulcinju. Pa Safet Kalić, još jedan odbjegli narkobos. Umjesto da ispituje šta funkcioneri državne bezbjednosti i bliski saradnici Mila Đukanovića rade na njegovoj svadbi, gdje se puca iz automatskog oružja, ispitivalo se ko je snimak postavio na Jutjub. Privatnost je privatnost.

Tako to ide. Dok god je ovo njihova država.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo