MONITORING
Paralelni svjetovi

Naučnici, a naročito naučno fantastični stvaraoci, u Crnoj Gori bi mogli da nađu beskrajnu inspiraciju. Ne samo zbog bogatstva paralelnih svjetova, već i zbog njihovog živopisnog nesklada. Vlast priča kako ovdje raste oaza demokratije, institucije rade kao sat; evropski zvaničnici uglavnom vide uzornu državu, koja bi se, doduše, malo mogla popraviti; običan svijet se bori za vazduh pod naslagama straha, korupcije, nemaštine.
U jakoj konkurenciji, proteklu sedmicu obilježilo je ono što se – nije desilo. Poslanici Demokratskog fronta nijesu otišli u Skupštinu. Ni na premijerski sat, ni na razgovor sa delegacijom Evropskog parlamenta, ni na raspravu o KAP-u. Odoljeli su i spoljnjem pritisku i domaćoj potrebi da se, na primjer, predsjedniku vlade u ,,u brk” kaže šta ima. ,,Đukanović duboko prezire parlament i narod Crne Gore i mi iz Demokratskog fronta više s njim nemamo šta da pričamo”, kazao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. ,,Đukanović ne zaslužuje naša pitanja jer se u odgovorima ruga realnosti i zdravom razumu”, rekao je Goran Danilović, funkcioner Nove. Predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović u potpunosti je opravdao njihove ocjene.
Na pitanja o Snimku Đukanović je kazao da bi sve što je govorio na sjednici izbornog savjeta DPS-a, ponovio i danas, ne samo u partiji, nego i u parlamentu i na svakom sudu. ,,Učinili su nam uslugu, iako im to nije bila namjera, oni koji su omogućili da posvećenost partije koju vodim najvažnijim društvenim problemima bude tako medijski prezentovana, da je danas i najmanje zainteresovanom za politička zbivanja jasno zašto je DPS na vlasti”. Snimak je, smatra premijer, obično lansiranje afera, u najgorem slučaju, verbalni delikt. ,,I pravosudni organi trebaju sve da ispitaju, ja ih pozivam odavde da to urade. Treba utvrditi da li je bilo i jedne zloupotrebe, ako jeste, neko treba da odgovara”. Ako nije, očekuje izvinjenje.
Đukanović savršeno zna da zapošljavanje jedne osobe, da bi se dobila četiri glasa, kao ni dijeljenje pomoći ,,prije svih, našim članovima”, nije posvećenost, nego diskriminacija. Isto kao što njegov premijerski sat ne služi da bi se dobili odgovori na poslanička pitanja nego da bi se demonstrirala bezobzirnost.
DPS-ovoj vojsci poslije samo ostaje da papagajski ponavlja smjernice. ,,Naše sjednice su transparentne. Spremni smo za parlamentarnu istragu i sve istrage koje iz ovog slučaja proizilaze”, izdeklamovao je Obrad Stanišić. Slučaj je iskonstruisan, kaže, i pita se: kako da pojedini poslanici vrate povjerenje u crnogorske institucije kada Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju državu. Da bi bio dobar vojnik, depeesovac mora poistovjećivati vlast sa državom i ne smije primijetiti da institucije, da bi bile poštovane, moraju da postoje i da rade ono što im je posao.
Nakon premijera, Skupština je ugostila i evropske parlamentarce.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, preporučio je Tužilaštvu da ispita aferu Snimak. Ukazali su da je neophodno vratiti povjerenje građana u državne institucije i da država učini sve kako bi odgovorila na pitanja koja su postavljenja izbijanjem afere Snimak. ,,U Brisel idemo zadovoljni, jer ste nas razumjeli i shvatili ste našu poruku. Sada vam, ‘samo’ preostaje da dogovoreno primijenite u praksi. Vjerujemo da će Crna Gora u potpunosti odgovoriti zadatku i da će unaprijediti svoju dobru reputaciju”, kazao je Eduard Kukan, predsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Još je poručio: ,,Politički dijalog sa svima treba da bude i jeste rješenje. Bojkot nije prihvatljiv”.
Djelovanje u okviru institucija jednoglasna je poruka međunarodnih zvaničnika otkad je odjeknuo Snimak. Naši su čelnici davno pristali da Snimak bude razmotren u parlamentu. Pa su se pogađali hoće li biti parlamentarna istraga ili će formirati anketni odbor. Pa su razmatrali koga treba saslušati. Pa je knjiga spala na suprugu poslanika DPS-a Zorana Jelića, koja je, sticajem okolnosti, direktorica Zavoda za zapošljavanje. Pa se sve pretvorilo u farsu.
Sad će ispočetka. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ocijenio je da je Tužilaštvo ranije prebrzo reklo da u Snimku nema elemenata za ispitivanje. ,,Ne mislim da se u tako kratkom roku može ispitati tako složeno činjenično stanje”.
Razne se stvari mogu zvati institucijama. Imena nekad ne znače mnogo. Može se na kokošinjcu napisati ,,štala”, problem nastaje kad tamo krenete da pomuzete kravu. Otprilike.
Na pitanje da li bi učestvovao u pisanju leks specijalisa, kojim bi bili poništeni rezultati predsjedničkih izbora, Krivokapić je ponovio da bi taj zakon bio presedan, jer bi ukinuo smjenjivost vlasti jer bi svaka parlamentarna većina poništavala izbore na kojima izgubi.
Ponavljanje priče o ukidanju smjenjivosti vlasti pokazuje da su tanke opozicione nade da bi SDP mogao otkazati poslušnost DPS-u. Prije će biti da mali koalicioni partner sitno veze odstupnicu. Valjaće jednom.
Oglasio se Jelko Kacin, poslanik Evropskog parlamenta, drugačiji no obično. Poručio je da bi Srbija mogla prije Crne Gore otvoriti poglavlja 23 i 24. ,,U Srbiji su rezultati očigledni, a javna podrška borbi protiv korupcije je sve veća i veća”. Ovo treba shvatiti ozbiljno. Srbija ima ono što mi nemamo – smjenjivost vlasti. A i vlast joj je, evo, djelo Brisela i onih istih međunarodnih snaga koje su u svoje vrijeme projektovale i proizvele Đukanovića. Za sve je u regionu dobro što se Nikolić preokrenuo, ako se iskreno preokrenuo. Dobro je što će ovdašnji režim prestati da kao mjernu jedinicu koristi Beograd. Samo, grdno će platiti Srbija ako nekritički bude slijedila svoje nove Evropejce.
Primjer ima. Moralno-politički podobni Đukanović je Crnu Goru provukao kroz sve etape organizovanog kriminala i korupcije uključujući i onu najtežu: stanje kad interesi vrhovnog gospodara i familije postaju zakonom ovjerena vrhovna volja.
U posljednjem primjeru, doduše, stvar nije regulisana zakonom, već skupštinskim zaključcima. Socijalistička narodna partija obezbijedila je DPS-u većinu potrebnu za nastavak ostvarivanja interesa Olega Deripaske i sa njim povezanih lica. Dan kasnije, povodom Prvog maja, SNP je konstatovao da je ,,rasprava koja je u petak održana u Skupštini pokazala da se SNP, kao partija socijalne pravde, istinski bori za prava svih radnika”. Samo još da stanu pred ogledalce koje će im reći ko u toj bajci plaća struju.
,,Kad god mi krenemo da izađemo iz vlade, zaglavimo se na vratima sa onima koji bi da uđu”, samo upola u šali, objašnjava izvor Monitora iz SDP-a. Ako je vjerovati najavama ministra pravde Duška Markovića, ,,projektna saradnja”, SNP-a sa DPS-om nije gotova. Objašnjavajući Pobjedi kako usvajanje ustavnih promjena očekuje do kraja jula, Marković je precizirao: ,,SNP je, ne samo u Crnoj Gori već i u Briselu, saopštila da je spremna da participira na planu ustavnih promjena. Ostaje da se iskrenost njihovih stavova i čvrstina političke riječi testiraju i u parlamentu”. Vladajuća koalicija, stranke manjina i SNP imaju 54 poslanika. Dvije trećine – knap.
Ustavne promjene, objasnio je ministar pravde, neophodne su da bi bila otklonjena ,,svaka mogućnost političkog uticaja na pravosuđe u cjelini”. Istovremeno je otkrio kako smatra da je Snimak tek ,,dijalog, razgovor na jednom zatvorenom partijskom sastanku”. Mora se zabilježiti: ,,To što su pojedinci govorili nije sastavni dio zaključaka. Nema partijskog sastanka na kojem možete kontrolisati diskusije članova partijskih organa, jer svako od njih ima pravo da slobodno iznosi svoje mišljenje na osnovu svog političkog uvjerenja i političkog kapaciteta. Političke posljedice, pa i pravne, mogu proisteći samo iz odluka organa partije, a ne riječi pojedinca… Ključno je da državni organi i institucije ne krše zakon”. Nekoliko mjeseci je trebalo ministru da smisli ovakvo tumačenje Snimka. Jednog dana će mu, valjda, neko došapnuti i šta je udruženi zločinački poduhvat.
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković potvrdio je u međuvremenu da se vodi pretkrivični postupak u vezi sa aferom Snimak. ,,Taj predmet je i dalje otvoren i u fazi je prikupljanja preliminarnih informacija kako bi se provjerile indicije o eventualno počinjenim krivičnim djelima protiv izborne volje, a prevashodno protiv prava na rad. Utvrđivaće se i da li ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja”.
Dok čeka da mu se jave oštećeni, tužilac bi mogao da propita nadležne u podgoričkom DPS-u na koji su način ostvarili one impresivne rezultate kojima su se lani hvalili u partijskom izvještaju o zapošljavanju i socijalnoj politici. Sličnih početaka ima na sve strane – od nikšićke pošte do ministra prosvjete koji, posvjedočili su partijski drugovi, partiji uvijek izađu u susret. Problem je u tome što svaki takav početak vodi onome do koga ni ovaj, ni bilo koji tužilac izabran voljom DPS-ove većine, ne želi da dođe. Tu je kraj institucijama u Crnoj Gori.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom