Povežite se sa nama

MONITORING

Paralelni svjetovi

Objavljeno prije

na

Naučnici, a naročito naučno fantastični stvaraoci, u Crnoj Gori bi mogli da nađu beskrajnu inspiraciju. Ne samo zbog bogatstva paralelnih svjetova, već i zbog njihovog živopisnog nesklada. Vlast priča kako ovdje raste oaza demokratije, institucije rade kao sat; evropski zvaničnici uglavnom vide uzornu državu, koja bi se, doduše, malo mogla popraviti; običan svijet se bori za vazduh pod naslagama straha, korupcije, nemaštine.

U jakoj konkurenciji, proteklu sedmicu obilježilo je ono što se – nije desilo. Poslanici Demokratskog fronta nijesu otišli u Skupštinu. Ni na premijerski sat, ni na razgovor sa delegacijom Evropskog parlamenta, ni na raspravu o KAP-u. Odoljeli su i spoljnjem pritisku i domaćoj potrebi da se, na primjer, predsjedniku vlade u ,,u brk” kaže šta ima. ,,Đukanović duboko prezire parlament i narod Crne Gore i mi iz Demokratskog fronta više s njim nemamo šta da pričamo”, kazao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. ,,Đukanović ne zaslužuje naša pitanja jer se u odgovorima ruga realnosti i zdravom razumu”, rekao je Goran Danilović, funkcioner Nove. Predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović u potpunosti je opravdao njihove ocjene.

Na pitanja o Snimku Đukanović je kazao da bi sve što je govorio na sjednici izbornog savjeta DPS-a, ponovio i danas, ne samo u partiji, nego i u parlamentu i na svakom sudu. ,,Učinili su nam uslugu, iako im to nije bila namjera, oni koji su omogućili da posvećenost partije koju vodim najvažnijim društvenim problemima bude tako medijski prezentovana, da je danas i najmanje zainteresovanom za politička zbivanja jasno zašto je DPS na vlasti”. Snimak je, smatra premijer, obično lansiranje afera, u najgorem slučaju, verbalni delikt. ,,I pravosudni organi trebaju sve da ispitaju, ja ih pozivam odavde da to urade. Treba utvrditi da li je bilo i jedne zloupotrebe, ako jeste, neko treba da odgovara”. Ako nije, očekuje izvinjenje.

Đukanović savršeno zna da zapošljavanje jedne osobe, da bi se dobila četiri glasa, kao ni dijeljenje pomoći ,,prije svih, našim članovima”, nije posvećenost, nego diskriminacija. Isto kao što njegov premijerski sat ne služi da bi se dobili odgovori na poslanička pitanja nego da bi se demonstrirala bezobzirnost.

DPS-ovoj vojsci poslije samo ostaje da papagajski ponavlja smjernice. ,,Naše sjednice su transparentne. Spremni smo za parlamentarnu istragu i sve istrage koje iz ovog slučaja proizilaze”, izdeklamovao je Obrad Stanišić. Slučaj je iskonstruisan, kaže, i pita se: kako da pojedini poslanici vrate povjerenje u crnogorske institucije kada Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju državu. Da bi bio dobar vojnik, depeesovac mora poistovjećivati vlast sa državom i ne smije primijetiti da institucije, da bi bile poštovane, moraju da postoje i da rade ono što im je posao.

Nakon premijera, Skupština je ugostila i evropske parlamentarce.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, preporučio je Tužilaštvu da ispita aferu Snimak. Ukazali su da je neophodno vratiti povjerenje građana u državne institucije i da država učini sve kako bi odgovorila na pitanja koja su postavljenja izbijanjem afere Snimak. ,,U Brisel idemo zadovoljni, jer ste nas razumjeli i shvatili ste našu poruku. Sada vam, ‘samo’ preostaje da dogovoreno primijenite u praksi. Vjerujemo da će Crna Gora u potpunosti odgovoriti zadatku i da će unaprijediti svoju dobru reputaciju”, kazao je Eduard Kukan, predsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Još je poručio: ,,Politički dijalog sa svima treba da bude i jeste rješenje. Bojkot nije prihvatljiv”.

Djelovanje u okviru institucija jednoglasna je poruka međunarodnih zvaničnika otkad je odjeknuo Snimak. Naši su čelnici davno pristali da Snimak bude razmotren u parlamentu. Pa su se pogađali hoće li biti parlamentarna istraga ili će formirati anketni odbor. Pa su razmatrali koga treba saslušati. Pa je knjiga spala na suprugu poslanika DPS-a Zorana Jelića, koja je, sticajem okolnosti, direktorica Zavoda za zapošljavanje. Pa se sve pretvorilo u farsu.

Sad će ispočetka. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ocijenio je da je Tužilaštvo ranije prebrzo reklo da u Snimku nema elemenata za ispitivanje. ,,Ne mislim da se u tako kratkom roku može ispitati tako složeno činjenično stanje”.

Razne se stvari mogu zvati institucijama. Imena nekad ne znače mnogo. Može se na kokošinjcu napisati ,,štala”, problem nastaje kad tamo krenete da pomuzete kravu. Otprilike.

Na pitanje da li bi učestvovao u pisanju leks specijalisa, kojim bi bili poništeni rezultati predsjedničkih izbora, Krivokapić je ponovio da bi taj zakon bio presedan, jer bi ukinuo smjenjivost vlasti jer bi svaka parlamentarna većina poništavala izbore na kojima izgubi.

Ponavljanje priče o ukidanju smjenjivosti vlasti pokazuje da su tanke opozicione nade da bi SDP mogao otkazati poslušnost DPS-u. Prije će biti da mali koalicioni partner sitno veze odstupnicu. Valjaće jednom.

Oglasio se Jelko Kacin, poslanik Evropskog parlamenta, drugačiji no obično. Poručio je da bi Srbija mogla prije Crne Gore otvoriti poglavlja 23 i 24. ,,U Srbiji su rezultati očigledni, a javna podrška borbi protiv korupcije je sve veća i veća”. Ovo treba shvatiti ozbiljno. Srbija ima ono što mi nemamo – smjenjivost vlasti. A i vlast joj je, evo, djelo Brisela i onih istih međunarodnih snaga koje su u svoje vrijeme projektovale i proizvele Đukanovića. Za sve je u regionu dobro što se Nikolić preokrenuo, ako se iskreno preokrenuo. Dobro je što će ovdašnji režim prestati da kao mjernu jedinicu koristi Beograd. Samo, grdno će platiti Srbija ako nekritički bude slijedila svoje nove Evropejce.

Primjer ima. Moralno-politički podobni Đukanović je Crnu Goru provukao kroz sve etape organizovanog kriminala i korupcije uključujući i onu najtežu: stanje kad interesi vrhovnog gospodara i familije postaju zakonom ovjerena vrhovna volja.

U posljednjem primjeru, doduše, stvar nije regulisana zakonom, već skupštinskim zaključcima. Socijalistička narodna partija obezbijedila je DPS-u većinu potrebnu za nastavak ostvarivanja interesa Olega Deripaske i sa njim povezanih lica. Dan kasnije, povodom Prvog maja, SNP je konstatovao da je ,,rasprava koja je u petak održana u Skupštini pokazala da se SNP, kao partija socijalne pravde, istinski bori za prava svih radnika”. Samo još da stanu pred ogledalce koje će im reći ko u toj bajci plaća struju.

,,Kad god mi krenemo da izađemo iz vlade, zaglavimo se na vratima sa onima koji bi da uđu”, samo upola u šali, objašnjava izvor Monitora iz SDP-a. Ako je vjerovati najavama ministra pravde Duška Markovića, ,,projektna saradnja”, SNP-a sa DPS-om nije gotova. Objašnjavajući Pobjedi kako usvajanje ustavnih promjena očekuje do kraja jula, Marković je precizirao: ,,SNP je, ne samo u Crnoj Gori već i u Briselu, saopštila da je spremna da participira na planu ustavnih promjena. Ostaje da se iskrenost njihovih stavova i čvrstina političke riječi testiraju i u parlamentu”. Vladajuća koalicija, stranke manjina i SNP imaju 54 poslanika. Dvije trećine – knap.

Ustavne promjene, objasnio je ministar pravde, neophodne su da bi bila otklonjena ,,svaka mogućnost političkog uticaja na pravosuđe u cjelini”. Istovremeno je otkrio kako smatra da je Snimak tek ,,dijalog, razgovor na jednom zatvorenom partijskom sastanku”. Mora se zabilježiti: ,,To što su pojedinci govorili nije sastavni dio zaključaka. Nema partijskog sastanka na kojem možete kontrolisati diskusije članova partijskih organa, jer svako od njih ima pravo da slobodno iznosi svoje mišljenje na osnovu svog političkog uvjerenja i političkog kapaciteta. Političke posljedice, pa i pravne, mogu proisteći samo iz odluka organa partije, a ne riječi pojedinca… Ključno je da državni organi i institucije ne krše zakon”. Nekoliko mjeseci je trebalo ministru da smisli ovakvo tumačenje Snimka. Jednog dana će mu, valjda, neko došapnuti i šta je udruženi zločinački poduhvat.

Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković potvrdio je u međuvremenu da se vodi pretkrivični postupak u vezi sa aferom Snimak. ,,Taj predmet je i dalje otvoren i u fazi je prikupljanja preliminarnih informacija kako bi se provjerile indicije o eventualno počinjenim krivičnim djelima protiv izborne volje, a prevashodno protiv prava na rad. Utvrđivaće se i da li ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja”.

Dok čeka da mu se jave oštećeni, tužilac bi mogao da propita nadležne u podgoričkom DPS-u na koji su način ostvarili one impresivne rezultate kojima su se lani hvalili u partijskom izvještaju o zapošljavanju i socijalnoj politici. Sličnih početaka ima na sve strane – od nikšićke pošte do ministra prosvjete koji, posvjedočili su partijski drugovi, partiji uvijek izađu u susret. Problem je u tome što svaki takav početak vodi onome do koga ni ovaj, ni bilo koji tužilac izabran voljom DPS-ove većine, ne želi da dođe. Tu je kraj institucijama u Crnoj Gori.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo