Povežite se sa nama

MONITORING

Uzalud zabranjuju

Objavljeno prije

na

skupstinacg

Da Fejsbuk može odigrati značajnu ulogu u borbi za slobodu pokazuju protesti organizovani preko ove društvene mreže na sjeveru Afrike. Zahvaljujući Fejsbuku, uzburkalo se i u Zagrebu.

Za 21. mart, u 12 sati ispred Skupštine u Podgorici, Fejsbuk grupa Uličnim protestima protiv mafije, zakazala je mirno okupljanje. Za nešto više od mjesec grupi se pridružilo preko hiljadu ljudi. Nije mala cifra s obzirom na ovdašnju tradiciju netalasanja. Na stranicama grupe članovi pišu da su im šefovi u firmama savjetovali da se manu ćorava posla, da im se to može odraziti na status… Uprkos uobičajenim tihim prijetnjama, broj članova grupe povećava se svakodnevno.

Na Fejsbuku je objašnjeno da se okupljeni zalažu za smjenu crnogorskog režima. ,,Rapidan pad standarda stanovništa tjera nas da pokušamo sve što je u našoj moći da zaustavimo posrtanje i naše države i građana dok na drugoj strani mafijaški režim više nego ikada uvećava svoj opljačkani imetak”.

Sažeto i jasno. Takva je bila i reakcija vlasti. Uprava policije zabranila je najavljeni protest. Protest, saopštila je policija, ne može biti organizovan ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Rizično je.

,,Priča da je u pitanju visokorizično mjesto je neutemeljena, jer smo mi pozvali na mirni, jednosatni protest, bez simbola, nacionalnih i bilo kojih drugih obilježja, da ćutnjom prezremo diktatora Mila Đukanovića i njegovu lopovsku vlast”, izjavio je nakon zabrane jedan od organizatora Robert Velašević.

Izgleda da vlast nema senzibilitet za proteste koji su, šire gledano, u skladu sa preporukama Evropske unije. Jedna od glavnih preporuka EU je borba protiv organizovanog kriminala, ili naški – mafije. Odjednom je i plato ispred Skupštine, tradicionalno mjesto okupljanja, postao rizičan iako svojevremeno nijesu zabranjivani mitinzi na kojima je paljen asfalt i tokom kojih je jurišano na zdanje parlamenta. Vlastima očito ne odgovaraju manifestacije bez zastava i druge prepoznatljive ornamentike… Đukanović i njegovi su zaboravili odakle su došli. Bilo je davno.

Profesor Filip Kovačević smatra da dramatično materijalno propadanje stanovništva i sve bahatije prevare režima motivišu građane i građanke za otvoreno istupanje.

,,Policija, nereformisana od ratova devedesetih, u kojoj glavnu riječ vode jurišnici Mila Đukanovića, pokušava da proteste suzbije na jedini način koji zna – kroz represiju i prijetnje. Ta kratkovida strategija, kao što primjeri arapskih zemalja pokazuju, može imati samo efekat bumeranga”, kaže Kovačević.

Organizatori protesta pozvali su OESCE, Evropsku komisiju u Crnoj Gori, ambasade stranih zemalja da utiču na institucije da ne posežu za zabranom. Javno su uputili poziv i ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću, podsjećajući da Ustav Crne Gore garantuje slobodu okupljanja. Odgovora nema. Ustav kaže da se ,,jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu”. Član 52 propisuje da se ,,sloboda okupljanja može privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprječavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom”.

Policija zakon tako široko tumači da je nedavno samo u mjesec dana dva puta radnicima Fabrike elektroda iz Plužina zabranila okupljanje ispred Skupštine u Podgorici. Okupljanje u susjedstvu ispred zgrade Vlade takođe nije dozvoljeno. U oktobru lani policija je zabranila bivšim radnicima Radoja Dakića da tu protestuju. Mogli bi da ugroze bezbjednost učesnika u saobraćaju. Radnicima Željezare krajem prošle godine nije bilo dozvoljeno okupljanje ni u fabričkom krugu. Ovog 8. marta, oni su započeli štrajk glađu. Za to im ne treba dozvola.

Građani se, uprkos zabranama, sve češće bune. U Ulcinju su izvojevali pobjedu u protestu zbog Valdanosa. Traje i protest u Pljevljima mještana Kalušića zbog spora sa Rudnikom uglja. Sjetimo se okupljanja i policijskih reakcija tokom protesta mještana Latičnog u Pivi i onih u Beranselu.

Dok građani sve glasnije pokazuju da je ovakav sistem neodrživ, opozicija – miruje. Kao da su ,,izdušili” nakon čuvenog mitinga za Kosovo. Filip Kovačević o fenomenu mirne opozicije kaže: ,,Građani su razočarani u postojeće oblike političkog organizovanja. Čelnici većine opozicionih političkih partija su izgleda zainteresovaniji za etničko/nacionalno/vjerska prebrojavanja nego za nuđenje inspirativne političke vizije koja može da ujedini sve crnogorske građane. Ta opoziciona ‘lakomost’ je bila i ostala dobitna kombinacija za crnogorski režim. U narednom periodu možemo očekivati da manastiri, crkve i (zli) jezici ne silaze sa naslovnica štampe”.

Fejsbuk grupa Uličnim protestima protiv mafije ne odustaje od okupljanja. Velašević ističe da odluka policije može da bude kontraproduktivna. ,,Meni, a i Fejsbuk grupi, stižu najave da će ljudi doći u zakazano vrijeme ispred zgrade parlamenta, a inat može da učini svoje pa da dođe i više građana nego što bi inače došlo, i da ne budu svi miroljubivo raspoloženi. U tom slučaju, svaka odgovornost za taj skup ide na teret MUP-a. Ako nam dozvole okupljanje, garantovaćemo za skup”, poručuje Velašević.

Nakon dešavanja u sjevernoj Africi, zapadni mediji pišu o pobunama generacije koja koristi Fejsbuk kao moćnom detonatoru političkih preokreta. Omladina preko Fejsbuka i na crnogorskim portalima sve oštrije komentariše vladajući režim u Crnoj Gori. Tu je slika naše stvarnosti mnogo drugačija od one koji podastire Javni servis. Da, možda, vlast ne razmišlja da zabrani i internet?

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR POLITIČKE PSIHOLOGIJE
Zabrane kao proizvod straha

Svaka zabrana je proizvod straha, pa tako i crnogorski režim kroz zabrane mirnih okupljanja nezadovoljnih građana i građanki razgolićuje svoje terminalno stanje. Vidi se koliko je slab, pa čak ,,streca” i od virtuelnih društvenih mreža. Psihološka je istina da zabrana samo čini želju intenzivnijom, a motivaciju čvršćom i postojanijom. Nema nikakve dileme da protesti mogu promijeniti i demokratizovati politički sistem Crne Gore. U sistemu zarobljenih institucija, protesti su jedini način da se pokaže domaćoj i međunarodnoj zajednici da građani ne pristaju da im ,,sutereni” kroje sudbinu i da su hitno potrebne fundamentalne promjene. Prvi korak prema promjenama je formiranje koncentracione vlade ograničenog trajanja čiji bi se mandat sastojao u demokratizaciji izbornih mehanizama i pripremi autentično demokratskih izbora. Do tog koraka, imajući u vidu specifičnosti crnogorske situacije, nema drugog načina, osim protestima.

Predrag NIKOLIĆ

Mladi i pobuna

Mladi u raznim dijelovima svijeta ne miruju. Ono što se sada događa na Bliskom istoku, Evropa je iskusila posljednjih godina. U Grčkoj je do protesta došlo 2008. poslije ubistva mladića tokom sukoba građana sa policijom. Potom su izbile pobune poslije pokušaja vlade u Atini da odgovori na ekonomsku krizu. U Velikoj Britaniji je prošlog novembra došlo do žestokih sukoba studenata i policije kada je vlada odlučila da poveća cijene obrazovanja. U Francuskoj studenti protestvuju još od 2006. zbog zakona koji je uveo ,,ugovor o prvom zaposlenju”. Studenti su protestovali i u Španiju, gdje su podržali i radnike koji su stupili u štrajk zbog bijednog stanja tržišta rada i kresanja socijalnih davanja. U Italiji, prošle jeseni, protiv reforme obrazovanja su demonstrirali studenti i naučni radnici. Razlozi za bunt su različiti, različite su i pobude, kao i njihovi ciljevi. No, zajednički je generacijski imenitelj. Italijanska La Republica piše o osjećanju da su mladi žrtve i da im je ,,ukradena budućnost”. A korak od toga je bunt.

M . B.

Nervozna vlast u Zagrebu

Svakog drugog dana ulicama glavnog grada Hrvatske prolamaju se parole kojima Zagrepčani pozivaju na ostavku premijerku Jadranku Kosor i njezine ministre. Prosvjedne šetnje traju od šest poslijepodne, pa sve do pred ponoć. Na skupovima su prisutni zagovornici svih političkih opcija, od ekstremnih nacionalista do antiglobalista koji zazivaju kraj kapitalizma i povratak socijalizma. Zajedničke su im dvije parole – ,,Dolje Vlada!” i ,,HDZ lopovi”. Razloga za zadovoljstvo ovim demonstracijama nemaju niti oporbene stranke, jer građani se smatraju iznevjerenima i s te strane. Prije nekoliko noći pred sjedištem najveće oporbene stranke SDP-a spalili su zastavu socijaldemokrata. Samo par sati ranije isti performance odrađen je i pred sjedištem HDZ-a. Sve je započelo pismom, koje je 20. februara putem socijalne mreže Facebook uputio 25-godišnji medicinski tehničar Ivan Pernar. Prvog dana na njegov poziv za demonstracije odazvalo se samo dvoje građana. Dva dana kasnije na prosvjedima se skupilo 300 ljudi, ali do Markovog trga nisu uspjeli stići. Zaustavio ih je kordon policije u jednoj od prilaznih ulica. Treći prosvjed organiziran putem Facebooka poklopio se sa skupom nezadovoljnih udruga ratnih veterana. U ,,pomoć” prosvjednicima, kojih se sad skupilo oko šest stotina, priskočili su i huligani sa sjeverne tribine stadiona nogometnog kluba Dinamo. Pokušaj ,,fejsbukovaca” da dođu do zabranjenog Markovog trga huligani su uzeli kao sjajan povod za obračun s policijom. Iako se činilo da će nakon obračuna u Radićevoj i osude javnosti prosvjednici odustati, oni su se dva dana kasnije skupili u još većem broju. Sa svakim prosvjedom njihov broj se povećava, pa je na posljednjem na ulicu izišlo oko osam tisuća ljudi. Na udaru su se našli i mediji, osobito oni za koje se smatra da su poluge manipulacije vladajućih političara. Vladajući političari zbog prosvjeda iskazuju sve veću nervozu. Neki ministri prosvjednike su nazvali Indijancima, drugima se učinilo da je riječ o anarhistima, ali svatko tko je osmotrio tu kolonu uvjerio se da na ulicu izlaze ljudi svih generacija i političkih opredjeljenja. Na djelu je kulminacija dugogodišnjeg nezadovoljstva, prouzrokovanog općom pljačkom državnih dobara u režiji vladajućih stranaka. Političari strahuju da će se prosvjedi omasoviti, a u isto vjeruju i prosvjednici.

L. TOMIČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo