Povežite se sa nama

MONITORING

Nije svejedno

Objavljeno prije

na

Skoro će tri mjeseca kako Crnom Gorom upravlja Vlada premijera Igora Lukšića. Taj jubilej – prvih 100 dana vlasti – zgodna je prilika za ocjene o dometima njegovog kabineta Između ostalog, i kada je u pitanju vladavina prava. Da poštovanje zakona nije u vrhu prioriteta novog premijera vidjelo se još kada je Lukšić za ministre turizma i finansija predložio Predraga Sekulića i Milorada Katnića partijske kolege koji se nijesu libili da – kršeći Zakon o medijima – izvrše povjereni zadatak u Pobjedi (kao predsjednik i član Upravnog odbora). „Ne može se sve zakonom predvidjeti” , bezbrižno je Sekulić prokomentarisao činjenicu da Zakon zabranjuje partijskim funkcionerima da budu članovi upravnih odbora u medijima. Spremnost da pogaze zakon je izgleda Sekuliću i Katniću otvorila vrata daljeg napredovanja.

Međutim, ono što je dobro za kadrove vladajuće partije nije jednako korisno i za Crnu Goru.

Samo na prvi pogled nema dodirnih tačaka između dokazane spremnosti crnogorskih zvaničnika da pogaze zakone kada god se ovi nađu na putu njihovih ličnih ili partijskih interesa i sve naglašenije odlučnosti renomiranih svjetskih kompanija da u širokom luku zaobilaze Crnu Goru. Kako stoje stvari jasno nam je predočio Edin Seferović, izvršni direktor Američke privredne komore: „Jačanje vladavine prava mora biti prioritet ukoliko Crna Gora želi da stekne reputaciju ozbiljne investicione destinacije”.

Dakle, potencijalne strane investitore odavde ne tjeraju desetak nevladinih organizacija, otprilikE toliko slobodnomislećih osoba i nekoliko medija koji insistiraju na borbi protiv korupcije i kriminala. Tjera ih bezakonje.

PARE ILI ZAKON: U Opštem imovinskom zakoniku za Crnu Goru, koji je prije 140 godina, na zahtjev knjaza Nikole, izradio Baltazar Bogišić stoji: „Zakon je za svakoga zakon”. Pravila su se, u međuvremenu, promijenila.

„Nije tačno da sam ga udario na ulici. Udario sam ga na trotoaru”, objašnjavao je Miomir Mugoša napad na novinare Vijesti policajcu koji je vršio uviđaj, u avgustu 2009. Novinari su, u skladu sa pravilima profesije, snimili ovu izjavi i predočili je nadležnima. Policija i tužilaštvo ostali su neumoljivi: Mugoša nikoga nije udario. Sada doznajemo kako je i potvrda o višesatnom pritvaranju Mugošinog sina Miljana – takođe falsifikat.

Nedavno je postala pravosnažna presuda kojom je, kao nezakonit, poništen posao koji su Miomir Mugoša i Čedomir Popović sklopili u ime Opštine Podgorica i kompanije Carine. Gradonačelnik je prodao opštinsko zamljište za 11 miliona manje od cijene koja je postignuta na javnom nadmetanju. Potom mu je promijenio namjenu i tako mu podigao vrijednost. Ipak, ni nakon poništenja ovog ugovora nije pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti njegovih aktera.

Ima i svježijih primjera: Svjedoci smo da je skoro dvije trećine starih ministara (oni kojima je Lukšić produžio mandate započete kod premijera Mila Đukanovića) pokušalo da sakrije prihod od približno 10 hiljada eura sa koliko ih je, o našem trošku, častio prethodni premijer. Odgovornosti nema. Lukšić, do skora predsjednik Košarakaškog saveza Crne Gore nije uradio ništa da sankcionišu funkcionera KK Budućnost koji je u sudnici priznao da je plaćao prostitutke kako bi častio sudije nakon utakmice. Znači li to da je u pitanju prihvatljivo sportsko ponašanje?

Kolege iz Vijesti nedjeljama dokazuju višemilionske zloupotrebe na carinskim punktovima ka Kosovu. Da li je u pitanju organizovani kriminal, pojedinačno kršenje propisa ili administrativna zabuna treba da objasni direktor Uprave Carina Božidar Vuksanović, čovjek koji je – pokazalo se -godinama tajio da uz državnu platu prima i penziju. Da li će u Vladi vjerovati njegovom izvještaju?

I da li će pobrojano ohrabriti investitore da ovdje donesu svoj novac?

PO LIČNOJ MJERI: Kršenje zakona samo je jedan od oblik zloupotreba kojima se koriste vlastodršci, uvjereni u svoju nedodirljivost. Mnogo suptilniji i opasniji je mehanizam koji profesor Milan Popović objašnjava kao zarobljavanje zakona. Riječ je o pojavi da se pod formom društvenog interesa donose propisi prilagođeni interesima moćnih predstavnika političke i poslovne elite.

Sjetimo se kako je Prva banka Aca Đukanovića iskoristila to što je većina u Skupštini – slijedeći interese akcionara ove banke – sputala Centralnu banku i novim Zakonom ograničila njenu ulogu na tržištu. Onda je Vlada preko noći predložila, a Skupština prihvatila Zakon o državnoj pomoći koji je tadašnjem ministru finansija Igoru Lukšiću i njegovim saradnicima dao potrebna ovlašćenja da krenu u akciju spašavanja imovine premijera i partijskog šefa DPS.

Tako je legalizovan posao u kome su Prva banka i državni Trezor 11 puta u toku jednog dana razmijenili miliona eura, da bi Đukanović biznismen Đukanoviću premijeru vratio novac koji u tom trenutku nijesu imali ni jedan ni drugi.

Po istim principima legalan je i posao u kome investicioni fond pod kontrolom Veska Barovića kupuje od firmi Veska Barovića akcije po cijeni koja je pet, šest ili 10 puta veća od ponuđene na berzama.

MOŽE BITI, ALI NE MORA DA ZNAČI: Konačno, svjedoci smo da se iste situacije ili zakonske norme interpretiraju na potpuno različite načine, zavisno od toga šta kome u tom trenutku odgovara. Ne govorimo samo o odluci Miška Vukovića i njegovih partijskih drugova da, zbog potrebne većine, proglase kako Zakon o biračkim spiskovima nije dio izbornog zakonodavstva. Ima i svježijih primjera.

Baš iz Lukšićeve ere potiče slikovit slučaj vladinog tumačenja prava i obaveze domaćih i stranih investitora. Kada je nedavno Duško Knežević, legalno i javno, prodao svoje akcije u Fabrici elektroda iz Plužina, Lukšić je javno saopštio kako je biznismen gurnuo „prst u oko Vladi”. Potom je zaprijetio da će, zbog problema u Plužinama, preispitati i druge moguće aranžmane sa Atlas Grupom. To obećanje je održao, iako se Knežević u međuvremenu pokajao. Međutim, kada je nedugo zatim Vlada počela, po sili zakona, vraćati kredit Olega Deripaske njihovog partnera u KAP-u, niko nije pominjao ni prste ni oči.

E sad, ko će objasniti zvaničnicima italijanske A2A da za njih ne važe pravila koja važe za ruski CEAC. Vujica Lazović? On je, da se ne zaboravi javnosti dužan odgovor na pitanje: da li je prvorangirana kompanija na nedavno poništenom tenderu za zakup uvale Valdanos zadovoljavala uslove propisane u oglasu. Odnosno, da li je tenderska komisija koju je predvodio potpredsjednik Vlade poštovala zakone i pravila koja je sama postavila.

Isti odgovor duguje nam i Igor Lukšić. Ili Ranka Čarapić. Nije svejedno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo