Povežite se sa nama

INTERVJU

VELJKO RAJKOVIĆ, SATIRIČAR: Pijani od vlasti dvostruko vas ne vide!

Objavljeno prije

na

Crnogorski satiričar Veljko Rajković ovih dana je na Satira festu 2015. u Beogradu, jednoj od najprestižnijih manifestacija humora i satire u regionu, dobio tradicionalno priznanje „Vuk Gligorijević” za najbolji aforizam. Aforizam glasi: „Krug osumnjičenih je sužavan sve dok se nije pretvorio u tačku, koja je, potom, stavljena na slučaj”. Na festivalu je izgovoreno blizu četiristo aforizama. Rajković živi u Podgorici. Piše aforizme, epigrame, satirične priče i satirične pjesme. Objavio je pet knjiga satire. Jedan je od autora Antologije crnogorskog aforizma Rijetke čestice. Više puta je nagrađivan na raznim festivalima humora i satire. Aforzmi su mu prevedeni na: engleski, francuski, italijanski, poljski, arapski i makedonski jezik.

MONITOR: Je li teško pisati aforizme?
RAJKOVIĆ: Ko ma žicu piše ih relativno lagano, ko je nema – apsolutno teško!

MONITOR: Sjećate li se svog prvog aforizma?
RAJKOVIĆ: Da! Počeo sam sa poltronima, najgorom „ljudskom” felom od kada je vijeka i svijeta. A, i dalje su mi u sferi interesovanja! Evo prvog i posljednjeg o tim „spodobama”:
*Opsovao sam poltronu Boga. Otrčao je u kancelariju i odmah mu rekao!
*Poltroni su privilegovani. Ulaze u anale, još za života.
*Osnivam stranku poltrona. Može da uđe svako ko izađe!?
*Epitaf poltronu: Budi ponosan na sve što nijesi činio!

MONITOR: Koliko ste ih do sada napisali?
RAJKOVIĆ: Napisao sam ih nekoliko hiljada, a objavio u knjigama oko 1000! Mada, više volim da kažem – stvorio, nego napisao. Dobri aforizmi se stvaraju, a oni drugi pišu. Protekle godine sam objavio petu knjigu, a ako Bog finansija usmjeri sponzore, eto i drugog izdanja uskoro.

MONITOR: Ko Vas posebno inspiriše?
RAJKOVIĆ: Bolje reći što! Inspirišu me, s obzirom na to da sam, prije svega, satiričar – ljudska nepočinstva, ljudske gluposti, poltronstvo, nezajažljivost vlastodržaca, krađa stvari i duša, neosjećajnost za muke drugih, enormno bogaćenje pojedinaca – uprkos ekstra siromaštvu građana, partijska država, partijsko zapošljavanje, „direktni prenosi SNIMKA”, materijalizacije svega i svačega, strmoglavi pad morala… Evo kako ja to vidim u aforističarskoj izvedbi:
*Sa velikima sarađujemo na principu reciprociteta. Koliko oni požele, toliko mi prežalimo.
* Zemlja će biti vraćena svima. Prednost imaju oni koji su već jednom nogom u grobu.
* Pravi krivci se znaju. Zato su nepoznati.
* Narod sve vidi. Naš mrak je rijetka pojava.
* Nemam dosije. Pratili su me nepismeni.
* Partijsko obrazloženje otkaza: sposoban za poslove nepodoban za zadatke.
* Kod nas su na visini zadatka samo oni koji se spuštaju ispod svakog nivoa.

MONITOR: Imate li neki o krizi, zapošljavanju, izborima…
RAJKOVIĆ: *Sve naše krize su psiho-fizičke: mi trpimo, oni trpaju!?
* Iako sam bio prvi na rang listi nijesam dobio posao. Imao sam najmanje apoena.
* Molim vas, nemojte o poštenju! Ovo je izborna godina.
*Pobijediće razum! Ako ne bude izbora.
*Narod nije stoka. Stoka ne glasa.
* Prijavio sam policiji svoju imovinu. Ne mogu od nje da živim.
* Sudovi se mogu oprati samo ako se izvuku iz mašine.

MONITOR: Crna Gora je, čini se, pogodno tle za nastajanje aforizama…
RAJKOVIĆ: Svaka država je pogodna za nastajanje aforizama, posebno satiričnih, jer je to najpokvarenija institucija koju je ljudski um do sada stvorio. Kada je najpokvarenija, najefikasnije funkcioniše!

MONITOR: A da li nudi dovoljno slobode za humor i satiru?
RAJKOVIĆ: Što se tiče slobode za humor i satiru, kao što sam rekao – ne diraj u džepove moćnika, i sloboda ti je sve mimo teritorije tih džepova!

MONITOR: Gdje treba održavati konstitutivne sjednice parlamenta?
RAJKOVIĆ: Na nudističkoj plaži! Tu bi kvarum, sigurno imao kvorum! Osim toga, to bi bila jedina prilika da i političari budu i goli i bosi! Ostalo bi im samo da i dalje drže govore: Poštovani građani! – započe političar govor i nastavi da laže!

MONITOR: Koji bi aforizmi oslikali današnju Crnu Goru?
RAJKOVIĆ: *Crna Gora je zemlja rijeka i planina, a država brda i dolina.
*Crna Gora je podijeljena. Preovlađuju nemanjići, a vladaju imamovići!
*U Crnoj Gori nema milion gladnih. Nedostaje nam četiristo hiljada!
*Auto-put kroz crnogorski krš treba da grade političari. Oni ne lažu, već brda valjaju!
*Srce: Montenegro, mozak:Remontenegro!

MONITOR: A kako aforizmima „slikate” Crnogorce?
RAJKOVIĆ: *U svijetu se ne radi neđeljom, u Crnoj Gori sedmicom!?
*Crnogorci ništa ne rade na sebi. Plaše se visine!
*Crnogorci su savremeni. Ne vole bivše gospodare.
*Crnogorska narodna himna: Hej Crnogorci, bože pravde, tamo daleko!?

MONITOR: Da li ste zbog nekog aforizma imali problema?
RAJKOVIĆ: Nikada! Oni koje bi trebalo da tangira aforizam, posebno satirični, ili ih ne čitaju ili ih, ako čitaju, ne razumiju! Njima je bitno da im džepovi ostanu netaknuti! Računi su im, inače, tamo daleko, tako da su, za sada, na sigurnom.

MONITOR: Vjerujete li da je batina izašla iz Raja?
RAJKOVIĆ: Pošto sam RAJković, može mi se vjerovati: Batina je izašla iz Raja!? Bolje reći, odstranjena je kao tehnološki zastarjela. Ali, odavno je prevaziđena i u našem Paklu. Štap i šargarepa su, što bi naš seljak rekao, sofisticiranija sredstva.

MONITOR: Ima li dana kada ne znate šta da radite?
RAJKOVIĆ: Pogrešno pitanje za Crnogorca! Crnogorca treba pitati: Ima li dana kada želite nešto da radite? Otuda moj aforizam: U bijelom svijetu ne rade neđeljom, u Crnoj Gori sedmicom!?

MONITOR: Šta biste preporučili mladim satiričarima?
RAJKOVIĆ: Pijani od vlasti dvostruko vas ne vide! Zato, satirom na one koji nas satiru!!!

MONITOR: Može li se živjeti od aforizma?
RAJKOVIĆ: Moglo bi, ako bi aforističari imali moć transformacije u leptira (koji živi 24 sata), a zadržali, makar malo, od malog mozga.

O vlasti i političarima…

* Specijalitet političke kuhinje: laskavačka mućkalica!
* Poštuju devet božjih zapovijesti. Samo kradu!?
* Pijani od vlasti dvostruko nas ne vide.
* Kod nas se lopovi ne kriju. To su najviđeniji ljudi!
* Vlast se izdigla iznad kriminala. Ona je njegov anđeo čuvar.
* Ova vlast je poluseparatistička. Crkvu je odvojila od države, a crkavanje spojila sa državljanima.
* Vlast je svoju humanost dokazala na djelu. Od države je napravila ludnicu kako niko ne bi ostao kratkih rukava.
* Kod nas su lopovi bez šansi. Svaku su iskoristili u prethodnom mandatu.
* Vlast je spriječila još jednu pljačku naroda. Odustala je u posljednjem trenutku.
* Vlast će stati na put kriminalu i tako započeti proces pridruživanja.
* Naši političari intenzivno rade na sopstvenom duhovnom oblikovanju.
* Svakodnevno odvaljuju po neku glupost.
* Birajući između principa i privilegija naši političari se drže principa. Uvijek odaberu privilegije.
*Političari na vlasti su za svaku osudu. Osim uslovnu.

O Vladi, demokratiji, državi…

*Imam sliku o Vladi: hulje na platnu!?
*Vlada je popravila sliku o sebi. Pokvario se ton.
*Već godinama zastajem ispred izloga poštujući Vladinu preporuku da stvari treba posmatrati sa distance.
*Zahvaljujući Vladi prepolovili smo dugove. Pola ćemo vraćati mi, a pola naši unuci.
*Prerano je za kritiku Vlade. Još nije bivša.
*Zahvaljujući Vladi, naš narod je srećan. Jer, sreća je lijepa samo dok se čeka.
*Iza premijera niko ne stoji. Svi su već ušli!?
*Korupciji ne možemo da stanemo na kraj. Kod nas od nje sve počinje.
*Demokratija je daleko odmakla. I ne nazire se.
*Naši političari su najozbiljniji. Nikada se ne šale na svom računu.
*Da smo ekološka država nije prazna priča. Tu ima puno neistine.
*To što su nam rđe na čelu, dokaz je da smo ljudi posebnog kova.
*Uskoro nećemo živjeti u partijskoj državi. Vladajuća partija postaće stranka.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dobrica Veselinović, politikolog i građanski aktivista, Inicijativa ,,Ne davimo Beograd”: Pravi problemi i izazovi 21. vijeka su iznad nacionalnih podjela    

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mislim da se talas promjena osjeća svuda u regionu i to je optimizam koji se vidi. Naravno, to se neće desiti, niti treba da se desi preko noći, već postepeno i sporo, ali baš zato će i ta promjena biti suštinska i održiva

 

MONITOR: Prije nekoliko dana bili ste jedan od predstavnika opozicije koji se sastao sa Metjuom Palmerom, specijalnim izaslanikom Stejt departmenta za Zapadni Balkan. Da li to, možda, znači da će se nova američka administracija, zainteresovati za urušavanje sloboda i institucija u Srbiji o čemu ste, kako ste izjavili, razgovarali sa Palmerom? I  hoće li to ići dalje od ovakvih razgovora?

VESELINOVIĆ: Ovaj sastanak je organizovan u sklopu višednevne posete Metju Palmera Balkanu. A njega smo, kao i uostalom i druge strane diplomate, ovom prilikom upoznali sa trendom urušavanja institucija i opšteg pada demokratije u našoj zemlji, kao i na razloge koji su doveli do bojkota izbora u junu 2020. godine.

Poseban fokus bio je na brojnim napadima na predstavnike opozicionih pokreta, nezavisnih medija i organizacija civilnog društva koje dolaze od strane Srpske napredne stranke. Takođe, govorili smo o sveprisutnoj korupciji i nesposobnosti državnih organa i lokalne samouprave da reše izazove sa kojima se naša zemlja suočava u 21. veku, kao što su klimatske promene, energetska tranzicija i saradnja u regionu.
Videćemo uskoro koliko su ove naše signale ozbiljno shvatili.

MONITOR: Već više godina ste u javnosti prepoznati kao „lice“ Inicijative Ne davimo Beograd. Na posljednjim beogradskim izborima dobili ste nešto više od tri procenta glasova, a parlamentarne i opštinske izbore 2020. ste bojkotovali. U javnosti se pominjete kao jedan od mogućih kandidata za gradonačelnika Beograda, na izborima 2022. Ima li pobjede 2022. bez jedinstvene podrške opozicije kandidatima  za predsjednika Srbije i gradonačelnika glavnog grada?

VESELINOVIĆ: Što se tiče jedinstvene opozicije, mislim da je to uzaludno očekivanje, i da se ne može i neće desiti. To se inače već pokazalo u dva primera – Savez za Srbiju i Ujedinjena opozicija Srbije. Ljudi hoće nove politike i nove ljude.
Mislim da je važno da se ljudima ponudi program i da što veći broj ljudi izađe na birališta, kad budu bolji uslovi i da izaberu u skladu sa svojim preferencijama. Da li je to tri, pet ili deset kolona, mislim da to nije važno. Treba nam velika izlaznost i veliki broj različitih programa. To bi rezultiralo time da ljudi imaju da biraju nešto za šta su, a ne za nešto protiv čega su.
Što se nas tiče, to je plan ,,Za! dobar grad” koji smo sastavili i koji prezentujemo i u krajnoj liniji, živimo.

Nastasja RADOVIĆ
Pro;itajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Na gubitku su građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet. Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat

 

MONITOR: Kako vidite ocjene u najnovijem Nezvaničnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24?

ULJAREVIĆ: Mi smo nedavno, i u kratkom razmaku, dobili dva važna dokumenta iz Evropske unije.

Jedan je nikad opširnija Rezolucija Evropskog parlamenta, a drugi je Nezvanični dokument Evropske komisije. Oba dokumenta pokazuju da se u EU sve bolje vide nedostaci našeg sistema i da se sve eksplicitnije ukazuje na izazove, ali i upire prst u odgovorne. Takođe, čita se i zabrinutost zbog visokog stepena polarizacije u društvu i poziva na politički dijalog kao održiv način prevazilaženja problema.

Proces progovora je poslije početnog entuzijazma i dobrog zamajca udario u zid kada je prethodna vlast shvatila da se time urušavaju njeni monopoli moći. Nažalost, ni nova vladajuća struktura taj proces nije oživjela a danas je i u tehničkom pogledu situacija kompleksnija. Nezvanična klauzula balansa je odavno na snazi a neizvjesno je kad će proces biti otkočen.

Na to opominje i posljednji Nezvanični papir naglašavajući da ispunjavanje prelaznih mjerila ne zavisi samo od primjene akcionih planova i strateških dokumenata već da uključuje i demonstraciju jače političke volje na nivou Vlade da adresira postojeće izazove, osobito one koji se odnose na oblasti koje pokriva poglavlje 23 i one koja su u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. Uz ovo je EK poslala i jasnu poruku kad je riječ o odnosu suočavanja sa prošlošću i ratnim zločinima, koja bi morala zvoniti u glavi poslanicima i onima u Vladi koji su i dalje spremni da stoje uz ministra Leposavića.

MONITOR: U dokumentu se, između ostalog, ovdašnjim vlastima sugeriše da hitno moraju izabrati šefove i članove radnih grupa za ta poglavlja. Da li to znači da ovoj Vladi nijesu prioritet evropske integracije?

ULJAREVIĆ: Crna Gora ove godine obilježava devet godina od otvaranja pregovora o pristupanju sa EU, a prošlo je i skoro  deceniju i po od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, odnosno nešto više od deceniju od kada je postala kandidat za članstvo u EU.

Ovaj podsjetnik ukazuje da postavljamo rekorde u dužini ovog procesa a da se dominantno krećemo u začaranom krugu u kojem presudnu ulogu imaju tzv. veto igrači, ma iz koje političke ili vezane ekonomske ili kriminalne strukture oni dolazili. Danas, kad bi trebali biti makar administrativno kapacitirani, pregovaračka struktura države Crne Gore sa EU je u rasulu i, što je još gore, bez ideje daljeg restrukturiranja. Nakon šest mjeseci rada ove Vlade, jasno je da tu podbacila Vlada odnosno da tu nije bila ni na minimumu očekivanog rezultata da imenuje šefove radnih grupa.

Voljela bih da se varam, ali čini mi se da prioritet ove Vlade nije evropeizacija društva i države, iako je to nesumnjivo želja većinske Crne Gore. Od prihvatanja i dosljedne primjene evropskih standarda i najboljih praksi bježala je, u posljednjem periodu, i stara vlast. Pregovori o pristupanju EU nijesu švedski sto sa kojeg naši donosioci odluka mogu uzeti što im se dopada a ostalo ignorisati. Mnogo je tu neugodnih stvari koje se moraju uraditi kako bi se kao društvo uredili. Vladajuća struktura, za sada, ne pokazuje razumijavanje tog procesa niti spremnost da ga valjano sprovede. A konkretnih rezultata neće biti bez neupitne političke volje i snažne i organizovane pregovaračke strukture.

MONITOR: Kako doći do te političke volje i dobre pregovaračke strukture?

ULJAREVIĆ: S obzirom da je danas u Crnoj Gori evropska ideja jedna od rijetkih koja ima snažan progresivni, integrišući i kohezivni potencijal, upravo ta ideja treba da bude polazna tačka u nalaženju saglasnosti o nekim ključnim pitanjima i uspostavljanju tzv. crnogorskog mjerila.

MONITOR: Crnogorskog mjerila?

ULJAREVIĆ: Namjerno i često koristim sintagmu crnogorsko mjerilo kao paralelu briselskim mjerilima koje smo dobili kako bismo postupno zatvarali pregovaračka poglavlja a koja su nerijetko tehničkog karaktera. Cijenim da u našem kontekstu te obaveze prema EU ne mogu biti ispunjene ako nemamo usaglašenost oko crnogorskog mjerila koje nosi vrijednosni i politički sadržaj.

Previše je razlika među nama i zato ključni cilj treba da nam bude pronalaženje vezivnog tkiva da se naše razlike, makar oko nekih važnih pitanja, prevaziđu. To nam nije zacrtano nikakvim briselskim mjerilima, i zato je to ono mjerilo koje mi ovdje u Crnoj Gori treba da postavimo kao osnov demokratizacije i evropeizacije našeg društva i da na njemu dosljedno radimo.

MONITOR: Ima li još znakova da ova Vlada ima neke druge prioritete?

ULJAREVIĆ: Promjena loše vlasti bila je neophodna. Niko nije očekivao da time svi naši problemi budu riješeni. Ta promjena je trebalo da otvori put da se koriguju defekti bivše vlasti i da se uđe u novu fazu konsolidovanja demokratskog poretka u Crnoj Gori uz prioritete zasnovane na javnom interesu.

Međutim, ne samo da se mnogi raniji problemi ne rješavaju nego se javljaju  i aveti za koje smo vjerovali da su iza nas. Vidljiva je i konfuzija kad je riječ o prioritetima, ugroženost građanskog koncepta države, uz olako preuzimanje loših praksi stare vlasti kad je riječ o netransparentnosti, ali i zloupotrebi funkcija.

Na primjer, bizaran je, a ilustrativan, primjer bahatosti zamjenika generalnog sekretara kojem je konstatovano od strane nadležnih organa i kršenje niza, i to ne samo saobraćajnih, propisa a da ova Vlada tvrdoglavo drži tog čovjeka na istoj poziciji. Sa kojim kredibilitetom onda Vlada može govoriti o bahatostima i nekažnjivosti kod prethodne vlasti?

MONITOR: Izmjenama tužilačkih zakona otvara se mogućnost oslobađanja tužilaštva. No, mislite li da je to dovoljno da se konačno naprave suštinski koraci u poglavljima 23 i 24? 

ULJAREVIĆ: Mi smo u CGO-u i ranije ukazivali da je  tužilačka organizacija u Crnoj Gori neefikasna i da konstelacija unutar ovog organa ne doprinosi učinkovitoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sjetimo se samo načina adresiranja afera Snimak, Koverta, itd. To naglašava i potrebu da reforme budu u skladu sa standardima i najboljim praksama. Znači, isto kao što se sa ovim tužilaštvom ne može graditi funkcionalna vladavinu prava, ne može se napredovati ni ako se jedan politički uticaj zamijeni drugim.

Ovo pitanje je moralo biti mnogo otvorenije i stručnije iskomunicirano sa evropskim partnerima, jer crnogorske vlasti nemaju tu ni naslijeđenog ni mnogo novog kredibiliteta da bi njime bagatelisali.

MONITOR: Kako vidite dešavanja koja su pratila izbor novog mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske? Brine li vas to što se premijer i dio parlamentarne većine više bave crkvenim pitanjima od reformi neophodnih za ulazak u EU?

ULJAREVIĆ: Takvim pristupom premijer i dio parlamentarne većine prave višestruku štetu državi Crnoj Gori.

Naime, osim što daju doping injekcije DPS-u i drugim partijama u opoziciji jačajući dobijeni klerikalni oreol, oni time dovode u pitanje karakter države Crne Gore, kao i jedini dobar dio u politici prethodne vlasti – spoljno političke prioritete.

Imam poštovanje prema ljudima koji su vjernici, ali ekstenzivna javna demonstrancija religijskih uvjerenja je, u najmanju ruku, neumjesna kad se radi o bilo kome a posebno o zvaničnicima. Dodatno, u slučaju zvaničnika i neodgovorno u jednom multikulturalnom i multinacionalnom malom društvu, kakvo je crnogorsko.

Klijentelistička zaostavština DPS-a neće nestati s molitvama niti uz bilo čiji blagoslov. Da bi se država revitalizaovala potreban je posvećen rad, znanje i širina prema različitostima.

MONITOR: Gdje nas može odvesti politička kriza vlasti?

ULJAREVIĆ: Politička kriza ovdje nije novost, već prije jedna konstanta. Ova će trajati još, bivajući sve mučnije kako direktnim akterima, bilo da iniciraju ili primaju udarce, tako i onima koji to posmatraju sa strane.

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet.

Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat.

U konačnici, i to treba naglašavati, na gubitku su građani Crne Gore čiji kvalitet života trpi.

MONITOR: Kako ocjenjujete to što je Odbor za ljudska prava predložio Skupštini da se ne usvoji Rezolucija o Srebrenici? Ili, to što u Skupštini nema jasne poruke i većine da se smijeni ministar pravde koji negira taj zločin?

ULJAREVIĆ: Ta odluka Odbora je poražavajuća i jača negativne trendove relativizacije tog najmasovnijeg zločina izvršenog na tlu Evrope poslije II svjetskog rata, ali i međunarodnih sudskih odluka i obavezujućih međunarodnih dokumenata što je ograničavajuće za dalju suštinsku demokratizaciju crnogorskog društva.

U Crnoj Gori postoji kontinuitet neadekvatnog bavljenja pitanjima iz domena tranzicione pravde. Nažalost, to je sada naglašeno kroz rad nove vladajuće većine u Skupštini, ali i Vlade, jer se tim temama prilazi uz negiranje činjenica. Time se intenzivira opasna igra sa prošlošću zarad sticanja političkih poena u dijelu biračkog tijela dok kao društvo regresiramo. Upravo takva klima je obavezivala novu većinu da dobijemo nedvosmislen stav Skupštine o osudi genocida u Srebrenici i uspostavljanju mehanizama koji su dio kulture sjećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo