Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VISOKO ŠKOLSTVO: Džomić kao pojačanje

Objavljeno prije

na

Fakultet za državne i evropske studije od prije desetak dana kadrovski je pojačan sveštenikom Srpske pravoslavne crkve Veliborom Džomićem.

Džomić predaje dva predmeta – Razvoj i organizaciju države i uvod u pravo i Savremene političke sisteme.

Dekan tog fakulteta dr Đorđije Blažić ispjevao je tim povodom odu Džomiću. Ovako: ,,Privilegija je što je doc.dr protojerej Velibor Džomić angažovan na Fakultetu za državne i evropske studije, jer je on eminentan pravnik, ali i čovjek kome je i profesija razvijanje duhovnosti i vrijednosti čovjeka i društva u cjelini… Fakultet je uspio da uspostavi saradnju sa vrsnim intelektualcem ne samo iz oblasti opšteg prava, već i političkih sistema, filozofije, istorije države i prava i drugih pravnih disciplina”.

Dekanu Blažiću uputili smo tri pitanja. Ko je i po kakvim kriterijumima za predavača na fakultetu čiji je on dekan izabrao sveštenika SPC Džomića, na osnovu čega je Džomića onako hvalio i da li je jedan od predmeta koje će predavati Džomić predavao dr Radovan Radonjić.

Od Mubere Kurpejović, pomoćnice ministra prosvjete – Sektor za visoko obrazovanje, tražili smo za Monitor stav Ministarstva o postavljanju Džomića na Fakultetu za državne i evropske studije.

Ni sa jedne ni sa druge adrese nismo dobili odgovor.

Za one koji ne znaju ko je Džomić prepričaćemo tekst koji je Monitor objavio u februaru prošle godine.

Velibor Džomić je protojerej – paroh podgorički. Iako bez formalnog teološkog obrazovanja – nema svršenu bogosloviju ili teološki fakultet – Amfilohije ga je lansirao u najpoznatijeg paroha srpske vaseljene. Diplomirao je sa relativnim zakašnjenjem tek 2002. na ne baš čuvenom Pravnom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, a magistrirao 2006. na izvjesnoj Privrednoj akademiji u Novom Sadu.

Onda je – uz prisustvo Amfilohija i još nekoliko srpskih arhijereja – 27. decembra 2012. doktorirao na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, poznatom po aferi Indeks (masovna kupovina diploma). Tezu je odbranio pred prof. dr Nenadom Đorđevićem, koji je jedan od nekoliko optuženih u Indeksu. Odbranio je tezu Pravni položaj tradicionalnih crkava i verskih zajednica u R. Srbiji i R. Crnoj Gori. Kao svojevrsnog i pravničkog uzora, Džomić je deklarisao dr Vojislava Šešelja.

Početkom juna ove godine, ministar policije Raško Konjević podsjetio je da je Dobrica Ćosić za Džomića rekao: ,,Čovek niskog morala i velikih pretenzija”. MUP Crne Gore je inače odbio da Džomiću odobri privremeni boravak u Crnoj Gori.

Fakultet za državne i evropske studije osnovan je kao samostalna nastavno-naučna jedinica u koju su kapital, znanje i interese uložila nekolika subjekta iz Slovenije, Italije, Srbije i opština Podgorica. Ideja je bila da se formira mali elitni fakultet koji će školovati kadrove za potrebe Crne Gore po dva osnova – za njene državne službe i za njene međudržavne potrebe.

Univerzitetskom profesoru Radovanu Radonjiću nuđeno je da bude dekan, ali to nije prihvatio. Prihvatio je da predaje nekoliko predmeta. Na tom fakultetu proveo je desetak godina. Predavao je na dodiplomskim studijama savremeni politički sistem i sociologiju, a na poslijediplomskim metodologiju naučnih istraživanja i savremene političke i pravne sisteme. Pošto se profesor Radonjić bavi retorikom, o čemu je napisao i nekoliko knjiga, na tom fakultetu osnovana je i škola retorike kojoj su dali njegovo ime.

,,Sve je to izvanredno funkcionisalo do prošle godine kada je došlo do promjena u vezi pojedinih predmeta i mojih saradnika, a da ja za to nisam pitan iako sam bio predsjednik Senata Fakulteta. Tada sam shvatio da više nijesam poželjan na fakultetu i pred kraj prošle školske godine najavio sam da na mene više ne računaju kao na nastavnika”, kaže profesor Radonjić za naš list.

Kada je pročitao u novinama da je za profesora postavljen sveštenik Džomić ,,uz obrazloženje da je riječ o naučniku i znalcu iz oblasti koje se tamo izučavaju i da imati takvog čini čast Fakultetu”, odlučio je da prekine svaku vezu sa tim fakultetom i zatraži brisanje svog imena iz naziva Škole retorike. Ugovor o tome donesen je 1. oktobra.

On kaže da je donio takvu odluku iz tri razloga.

,,Prvo, ne mogu da zamislim da u visokom školstvu bilo koje zemlje vjerski službenici učestvuju kao nastavnici. Religija od profesionalnih djelatnika u njenoj službi traži vjerovanje, i samo vjerovanje, kao osnovu svega što je njen pogled na svijet i život i što kao takva propovijeda, dok je zadatak nauke objašnjenje, kritičko vrednovanje i dokazivanje. Znači, religija misticizam nudi kao zamjenu za razum. Tu je, dakako, i još jedan momenat – etičke naravi. Ako profesionalni vjerski službenik, dok obavlja univerzitetsku nastavu, postupa obrnuto – tj. slijedi naloge nauke – on vara svog Boga. Ostaje li, pak, vjeran svom Bogu, vara ljude da je ono što im nudi – nauka. Ljudi spremni na taj oblik i stepen obmane nijesu podobni da budu edukatori kadrova kojima moralni integritet treba da čini temeljnu odrednicu svega njihovog ljudskog i profesionalnog. S takvima ne mogu biti kolega”, smatra Radonjić.

Drugo, kako kaže Radonjić, Džomić je, kao i crkva čiji je službenik, ,,deklarisani protivnik države Crne Gore i crnogorske nacije”.

,,Čovjek koji jednom broju građana Crne Gore otvoreno i javno negira njihova osnovna ljudska prava treba da bude edukator kadrova za važne funkcije u stvaranju građanskog društva u Crnoj Gori i njeno ravnopravno uključivanje u moderne civilizacijske tokove. To dvoje ne idu zajedno. Tamo gdje je on sa svojom filozofijom, za mene nema mjesta. I obrnuto”, kaže Radonjić.

Treći razlog je, prema Radonjićevim riječima, taj što je ovih dana povodom Džomićevog izbora za profesora FDES, ponovo emitovan snimak sa slavlja u Crnoj Gori ,,gdje on egzaltirano jasno i glasno pjeva, pored ostalog, Bacajte bombe četnici”.

,,Kako da s pobornikom tih vaspitnih metoda dijelim odgovornost bilo gdje, a kamo li na visokoškolskoj ustanovi koja treba da sprema kadrove za demokratsku, slobodnu, građansku, evropsku Crnu Goru?”, pita se Radonjić.

Džomić je 2. oktobra prisustvovao svečanom otvaranju Ravnogorskog parka, podignutog u Bileći u čast Jugoslovenske vojske u otadžbini, a koji treba da simbolizuje „pomirenje među srpskim narodom”.

I taj događaj oslikava lik ovog humaniste i intelektualca.

DR RADOVAN RADONJIĆ
Priznanje kraja suverene Crne Gore

– U čitavoj ovoj stvari meni je jako, jako interesantno zašto se Crna Gora upustila u avanturu ovakve istorijske regresije i zna li kuda je to vodi? Kada je prije nekoliko dana javljeno da Centar savremene umjetnosti traži od Srpske patrijaršije da joj vrati dvorsku crkvu na Kruševcu u Podgorici, i kad je gospodin Džomić u sudskom sporu rekao da to što je potonji crnogorski knjaz i kralj finansirao taj objekat ne znači da on na njega ima ikakvo pravo i da on pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi – rekao sam: ovo je definitivno priznanje kraja Crne Gore kao suverene države! Opšti muk, koji prati ovaj najnoviji događaj, daje mi osnova da tako razmišljam. Jer, evo, nikome od mojih časnih kolega sa Fakulteta za državne i evropske studije, među kojima su poznate i priznate ličnosti i visoki funkcioneri iz partije na vlasti i drugih visokih crnogorskih državnih i drugih organa, nije zasmetalo ništa od ovoga što meni smeta. Ćuti Vlada, ćuti Parlament, ćuti nadležno ministarstvo, ne oglašava se nijedna politička partija, a ne čuje se ni glas boraca – antifašista, inače zaslužnih što je Crna Gora, za dan svoje državnosti uzela 13. jul, kojim je pokazala da samo uspravan čovjek, ma koliki bio, može da ostane čovjek. Biće, dakle, da je Radovan Radonjić opet u krivu. Ne može biti da on jedini postupa ispravno, a da svi ostali griješe. Kao što će biti i to da Crna Gora ipak ima ono što zaslužuje i što hoće.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo