Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VISOKO ŠKOLSTVO: Džomić kao pojačanje

Objavljeno prije

na

budimir-dubak-peco-popovic-

Fakultet za državne i evropske studije od prije desetak dana kadrovski je pojačan sveštenikom Srpske pravoslavne crkve Veliborom Džomićem.

Džomić predaje dva predmeta – Razvoj i organizaciju države i uvod u pravo i Savremene političke sisteme.

Dekan tog fakulteta dr Đorđije Blažić ispjevao je tim povodom odu Džomiću. Ovako: ,,Privilegija je što je doc.dr protojerej Velibor Džomić angažovan na Fakultetu za državne i evropske studije, jer je on eminentan pravnik, ali i čovjek kome je i profesija razvijanje duhovnosti i vrijednosti čovjeka i društva u cjelini… Fakultet je uspio da uspostavi saradnju sa vrsnim intelektualcem ne samo iz oblasti opšteg prava, već i političkih sistema, filozofije, istorije države i prava i drugih pravnih disciplina”.

Dekanu Blažiću uputili smo tri pitanja. Ko je i po kakvim kriterijumima za predavača na fakultetu čiji je on dekan izabrao sveštenika SPC Džomića, na osnovu čega je Džomića onako hvalio i da li je jedan od predmeta koje će predavati Džomić predavao dr Radovan Radonjić.

Od Mubere Kurpejović, pomoćnice ministra prosvjete – Sektor za visoko obrazovanje, tražili smo za Monitor stav Ministarstva o postavljanju Džomića na Fakultetu za državne i evropske studije.

Ni sa jedne ni sa druge adrese nismo dobili odgovor.

Za one koji ne znaju ko je Džomić prepričaćemo tekst koji je Monitor objavio u februaru prošle godine.

Velibor Džomić je protojerej – paroh podgorički. Iako bez formalnog teološkog obrazovanja – nema svršenu bogosloviju ili teološki fakultet – Amfilohije ga je lansirao u najpoznatijeg paroha srpske vaseljene. Diplomirao je sa relativnim zakašnjenjem tek 2002. na ne baš čuvenom Pravnom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, a magistrirao 2006. na izvjesnoj Privrednoj akademiji u Novom Sadu.

Onda je – uz prisustvo Amfilohija i još nekoliko srpskih arhijereja – 27. decembra 2012. doktorirao na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, poznatom po aferi Indeks (masovna kupovina diploma). Tezu je odbranio pred prof. dr Nenadom Đorđevićem, koji je jedan od nekoliko optuženih u Indeksu. Odbranio je tezu Pravni položaj tradicionalnih crkava i verskih zajednica u R. Srbiji i R. Crnoj Gori. Kao svojevrsnog i pravničkog uzora, Džomić je deklarisao dr Vojislava Šešelja.

Početkom juna ove godine, ministar policije Raško Konjević podsjetio je da je Dobrica Ćosić za Džomića rekao: ,,Čovek niskog morala i velikih pretenzija”. MUP Crne Gore je inače odbio da Džomiću odobri privremeni boravak u Crnoj Gori.

Fakultet za državne i evropske studije osnovan je kao samostalna nastavno-naučna jedinica u koju su kapital, znanje i interese uložila nekolika subjekta iz Slovenije, Italije, Srbije i opština Podgorica. Ideja je bila da se formira mali elitni fakultet koji će školovati kadrove za potrebe Crne Gore po dva osnova – za njene državne službe i za njene međudržavne potrebe.

Univerzitetskom profesoru Radovanu Radonjiću nuđeno je da bude dekan, ali to nije prihvatio. Prihvatio je da predaje nekoliko predmeta. Na tom fakultetu proveo je desetak godina. Predavao je na dodiplomskim studijama savremeni politički sistem i sociologiju, a na poslijediplomskim metodologiju naučnih istraživanja i savremene političke i pravne sisteme. Pošto se profesor Radonjić bavi retorikom, o čemu je napisao i nekoliko knjiga, na tom fakultetu osnovana je i škola retorike kojoj su dali njegovo ime.

,,Sve je to izvanredno funkcionisalo do prošle godine kada je došlo do promjena u vezi pojedinih predmeta i mojih saradnika, a da ja za to nisam pitan iako sam bio predsjednik Senata Fakulteta. Tada sam shvatio da više nijesam poželjan na fakultetu i pred kraj prošle školske godine najavio sam da na mene više ne računaju kao na nastavnika”, kaže profesor Radonjić za naš list.

Kada je pročitao u novinama da je za profesora postavljen sveštenik Džomić ,,uz obrazloženje da je riječ o naučniku i znalcu iz oblasti koje se tamo izučavaju i da imati takvog čini čast Fakultetu”, odlučio je da prekine svaku vezu sa tim fakultetom i zatraži brisanje svog imena iz naziva Škole retorike. Ugovor o tome donesen je 1. oktobra.

On kaže da je donio takvu odluku iz tri razloga.

,,Prvo, ne mogu da zamislim da u visokom školstvu bilo koje zemlje vjerski službenici učestvuju kao nastavnici. Religija od profesionalnih djelatnika u njenoj službi traži vjerovanje, i samo vjerovanje, kao osnovu svega što je njen pogled na svijet i život i što kao takva propovijeda, dok je zadatak nauke objašnjenje, kritičko vrednovanje i dokazivanje. Znači, religija misticizam nudi kao zamjenu za razum. Tu je, dakako, i još jedan momenat – etičke naravi. Ako profesionalni vjerski službenik, dok obavlja univerzitetsku nastavu, postupa obrnuto – tj. slijedi naloge nauke – on vara svog Boga. Ostaje li, pak, vjeran svom Bogu, vara ljude da je ono što im nudi – nauka. Ljudi spremni na taj oblik i stepen obmane nijesu podobni da budu edukatori kadrova kojima moralni integritet treba da čini temeljnu odrednicu svega njihovog ljudskog i profesionalnog. S takvima ne mogu biti kolega”, smatra Radonjić.

Drugo, kako kaže Radonjić, Džomić je, kao i crkva čiji je službenik, ,,deklarisani protivnik države Crne Gore i crnogorske nacije”.

,,Čovjek koji jednom broju građana Crne Gore otvoreno i javno negira njihova osnovna ljudska prava treba da bude edukator kadrova za važne funkcije u stvaranju građanskog društva u Crnoj Gori i njeno ravnopravno uključivanje u moderne civilizacijske tokove. To dvoje ne idu zajedno. Tamo gdje je on sa svojom filozofijom, za mene nema mjesta. I obrnuto”, kaže Radonjić.

Treći razlog je, prema Radonjićevim riječima, taj što je ovih dana povodom Džomićevog izbora za profesora FDES, ponovo emitovan snimak sa slavlja u Crnoj Gori ,,gdje on egzaltirano jasno i glasno pjeva, pored ostalog, Bacajte bombe četnici”.

,,Kako da s pobornikom tih vaspitnih metoda dijelim odgovornost bilo gdje, a kamo li na visokoškolskoj ustanovi koja treba da sprema kadrove za demokratsku, slobodnu, građansku, evropsku Crnu Goru?”, pita se Radonjić.

Džomić je 2. oktobra prisustvovao svečanom otvaranju Ravnogorskog parka, podignutog u Bileći u čast Jugoslovenske vojske u otadžbini, a koji treba da simbolizuje „pomirenje među srpskim narodom”.

I taj događaj oslikava lik ovog humaniste i intelektualca.

DR RADOVAN RADONJIĆ
Priznanje kraja suverene Crne Gore

– U čitavoj ovoj stvari meni je jako, jako interesantno zašto se Crna Gora upustila u avanturu ovakve istorijske regresije i zna li kuda je to vodi? Kada je prije nekoliko dana javljeno da Centar savremene umjetnosti traži od Srpske patrijaršije da joj vrati dvorsku crkvu na Kruševcu u Podgorici, i kad je gospodin Džomić u sudskom sporu rekao da to što je potonji crnogorski knjaz i kralj finansirao taj objekat ne znači da on na njega ima ikakvo pravo i da on pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi – rekao sam: ovo je definitivno priznanje kraja Crne Gore kao suverene države! Opšti muk, koji prati ovaj najnoviji događaj, daje mi osnova da tako razmišljam. Jer, evo, nikome od mojih časnih kolega sa Fakulteta za državne i evropske studije, među kojima su poznate i priznate ličnosti i visoki funkcioneri iz partije na vlasti i drugih visokih crnogorskih državnih i drugih organa, nije zasmetalo ništa od ovoga što meni smeta. Ćuti Vlada, ćuti Parlament, ćuti nadležno ministarstvo, ne oglašava se nijedna politička partija, a ne čuje se ni glas boraca – antifašista, inače zaslužnih što je Crna Gora, za dan svoje državnosti uzela 13. jul, kojim je pokazala da samo uspravan čovjek, ma koliki bio, može da ostane čovjek. Biće, dakle, da je Radovan Radonjić opet u krivu. Ne može biti da on jedini postupa ispravno, a da svi ostali griješe. Kao što će biti i to da Crna Gora ipak ima ono što zaslužuje i što hoće.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo