Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vladina strategija – državna tragedija

Objavljeno prije

na

Tek treba da vidimo kako će, 1. avgusta, u parlamentu proći Vladin prijedlog rebalansa budžeta. Već je, međutim, izvjesno da je Vlada prekršila Zakon o budžetu Crne Gore za 2013. godinu. I to tako što se prije usvojenog rebalansa praktično već zadužila za nekih 120 miliona da bi povjeriocima isplatila dugove svojih partnera iz KAP-a. Pričamo o bankarskim kreditima koje je CEAC, u većinskom vlasništvu Olega Deripaske, podigao za račun KAP-a uz garancije Vlade Crne Gore da će ti dugovi biti vraćeni.

Pošto je KAP, na zahtjev Vlade, otišao u stečaj momentalno su pale i garancije date mađarskoj OTP i ruskoj VTB banci vrijedne, zajedno, više od 120 miliona.

,,U vezi s tim, OTP i Ministarstvo finansija definisali su da će pomenuta garancija (radi se o 42,5 miliona – prim. Monitora) biti otplaćena na način što će između strana biti zaključen novi kreditni aranžman”, stoji u obavještenju koje je polovinom jula stiglo iz Vlade.

Pošto pregovarači ruske VTB banke nijesu bili toliko kooperativni, ministar finansija Radoje Žugić je, po ovlašćenju Vlade, zaključio kreditni aranžman sa Dojče i Erste bankom, u iznosu od 60 miliona eura, ,,čime su obezbijeđena sredstva za izmirenje obaveza po osnovu aktiviranih državnih garancija izdatih za KAP”, obradovali su nas Vladini glasnogovornici uz obavještenje da su ,,sredstva kredita obezbijeđena na period od tri godine i uz fiksnu kamatnu stopu od 6,42 odsto”. Mašala!

Bio je to samo nastavak priče o crnogorskim državnim garancijama i njihovom neodgovornom dijeljenju kompanijama čiji su vlasnici dobri sa čelnicima vladajuće koalicije. Prva epizoda ove tragikomedije emitovana je u maju 2011. kada je Vlada Igora Lukšića platila švajcarskoj Svis kredit banci 26,3 miliona eura na ime garancija za kredit koji je prethodno podigla holandska of-šor kompanija MNSS, tada većinska vlasnica Željezare u Nikšiću. Gdje je taj novac završio – ne zna se. Uglavnom, dok je Lukšić našim novcem plaćao dug na koji mu je u amanet ostavio njegov prethodnik i partijski vođa Milo Đukanović, u Privrednom sudu u Podgorici pravljen je spisak povjerilaca Željezare, nakon što je fabrika otišla u stečaj (koji mjesec kasnije, ozvaničen je njen bankrot).

Prethodno je, 2009. godine, Branko Vujović, kao ministar ekonomije u Đukanovićevoj Vladi, sa zvaničnicima MNSS-a potpisao Protokol o saradnji u kome je doslovno stajalo da je ,,svaka strana saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji…”. Od tada do danas nikome iz crnogorskog pravosuđa nije palo na pamet da se zapita otkud ministru ekonomije pravo da probrane amnestira od krađe i prevare. U suprotnom neko bi, makar, bio saslušan. Da objasni šta su sve Vlada i njeni partneri vodili pod stavkom ,,pogrešne radnje”. Odnosno, u čije ime i za čiji račun su pravljeni aranžmani nalik Protokolu o saradnji usaglašenim sa MNSS-om.

Uglavnom, nepunu godinu kasnije, u februaru 2012. Vlada je od parlamenta tražila (i dobila) saglasnost da sa naših 32-33 miliona izmiri obaveze CEAC-a prema Dojče banci. Vlasnike KAP-a mrzjelo je da svojim povjeriocima šalju polugodišnje izvještaje o utrošku pozajmljenih sredstava, pa su Njemci – neosjetljivi na takav humor – fakturu za plaćanje duga koji je tek trebalo da dospije proslijedili Vladi Crne Gore. Plaćeno.

Negdje iz tog perioda datira i posljednji zvaničan podatak o iznosu državnih garancija. ,,Ukupan iznos potpisanih garancija Vlade Crne Gore na dan 30. jun 2011. iznosi 558 miliona eura”, obznanio je premijer Lukšić početkom prošle godine u parlamentu. Poređenja radi – u procesu privatizacije Crna Gora je 195 preduzeća, među kojima su Trebjesa, Jugopetrol, Telekom, polovina EPCG i sve nekada državne banke, prodala za – 725 miliona.

,,Vlada nije srećna zbog načina na koji je dodijeljena državna pomoć u prethodne dvije godine, ali nije mogla uticati da ta podjela bude drugačija…”, objašnjavali su potom Lukšićevi najbliži saradnici, potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ministri finansija i ekonomije Milorad Katnić i Vladimir Kavarić. Tako da se zna da trend prebacivanja odgovornosti na prethodnike nije počeo sa sedmom Đukanovićevom vladom. Nego sa prvom Lukšićevom.

Proljetošnji Izvještaj o reviziji državnih garancije Vlade CG izdatih 2010. i 2011. godine, koji je uradila Državna revizorska institucija (DRI), pokazao je da su nepoštovanje propisa i zanemarivanje rizika da će plaćanje izdatih garancija pasti na teret poreskih obveznika bile standardni obrazac ponašanja u svim analiziranim poslovima. A DRI je kontrolisao samo Vladine aranžmane teže od 10 miliona.

Tako se spisak sveo na pet kompanija – KAP, Željezara, Pobjeda, Željeznička Infrastruktura i Željeznički Prevoz – kojima je država garantovala pozajmice u ukupnom iznosu od 214,53 miliona eura.

Dodamo li tom popisu i one što su ostali ispod limita od deset miliona, ili su im garancije date prije i(li) poslije perioda koji je analizirao DRI, a među koje spadaju i Montenegrobonus, Montenegroairlines, Obod, Rudnici boksita, MI RAI (bivši ŠIK Javorak), Regionalni vodovod… dolazimo u priliku da shvatimo razmjere tog državno-privatnog partnerstva. Koji će, do posljednjeg centa, platiti poreski obveznici.

Državne garancije, istine radi, nijesu bile jedini način na koji su ovdašnje vlasti od početka globalne ekonomske krize pomagale poslovanje privilegovanih preduzetnika, bankara i strateških investitora. Početkom jula je objelodanjen spisak kompanija – najvećih poreskih dužnika. Ispostavilo se da te firme budžetu duguju više od 350 miliona eura, dok se državni zvaničnici skoro pa hvališu konstatacijom da je, od tog duga, naplativo jedva nekih 20 odsto. Pride, ispostavilo se da tom popisu nedostaju najveći dužnici poput EPCG (njihov dug je veći od 60 miliona) i KAP-a (taj iznos će, možda, biti objelodanjen tek nakon što stečajni sudija napravi konačan popis Kombinatovih povjerilaca i njihovih potraživanja). Kao što se i pokazalo da je manje od trećine tih dugova pokriveno kakvim takvim pisanim dozvolama i rješenjima o odloženom plaćanju poreza i doprinosa.

Konačno, priča o državnoj pomoći privatnim firmama ne može proći bez pomena Prve banke. Postoje za to makar tri jako dobra i skupa razloga.

Prvo – to je jedinstven slučaj da je predsjednik Vlade novcem poreskih obveznika spašavao vlastiti biznis. To što se Milo Đukanović u tom poslu nije pojavljivao kao direktni izvršilac, pošto su sav posao obavili Igor Lukšić i Radoje Žugić, ne mijenja suštinu priče.

Drugo – peglanje dubioza koje su napravili nezasiti megalomani iz Prve banke koštalo je sve građane i privredu Crne Gore. Koliko prošle nedjelje Đukanović i njegovi saradnici su nam objašnjavali kako je EPCG pošteđena plaćanja poreza zbog ,,nelikvidnosti”. Njihov novac, skoro 70 miliona eura, koji je zvanično deponovan u Prvoj banci niko od njih nije pominjao. To je, ipak, bilo dovoljno da potvrdi kako je ,,dokapitalizacija EPCG” izvršena tako da od tog posla najveću, ako ne i jedinu, korist ima Prva banka.

Treće – upravo su Prva banka i njene finansijske nevolje bile povod da Vlada i parlament, u jesen 2008, krenu u izmjene zakonske regulative kako bi ozvaničile mogućnost da se privatni poslovni promašaji pokrivaju državnim novcem. Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sektora skrojen je po mjeri Prve, i ona je neposredno po njegovom usvajanju iz državne kase pozajmila 44 miliona eura. Vraćanje te pozajmice do danas je ostalo sporno.

Tadašnji ministar finansija bio je zadužen za širenje lažnog optimizma. ,,U slučaju da moramo realizovati neku od mjera na raspolaganju su nam državne rezerve koje iznose 180 miliona eura, zlato, sredstva koja državni fondovi imaju kod komercijalnih banaka, kao i novac kojim raspolaže CBCG…”, tješio nas je Igor Lukšić prije nego je obznanio suštinu plana: ,,U slučaju nužde koristili bismo državne rezerve, a i država bi mogla da se zaduži radi likvidnosti bankarskog sistema”. Pošto je slučaj nužde potrajao, državni dug je od kraja 2008. do danas porastao sa 27 na približno 60 odsto bruto društvenog proizvoda. Sa tendencijom daljeg rasta.

Najavljeni rebalans logičan je nastavak te priče. Ako parlament ne stane na put zvaničnicima izvršne vlasti odlučnima da sve mane i nedostatke vlastite poslovne strategije prebace na tuđ račun. A tada bi i poneko iz crnogorskog pravosuđa mogao doći u iskušenje da radi svoj posao.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo