Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Što će biti sa Svetim Stefanom

Objavljeno prije

na

Elitni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer našao se iznenada, usred turističke sezone, na naslovnicama brojnih medija u regionu. Povod neočekivane promocije bisera crnogorske obale nije neka turistička atrakcija, važan kulturni ili muzički hepening, nego skandal sa hapšenjem Viktora Restisa, grčkog milijardera i zakupca najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta.

Bogati brodovlasnik uhapšen je po nalogu grčkog državnog tužioca u utorak u Atini, zbog sumnji da je umiješan u posao pranja novca, pronevjeru i osnivanje kriminalne organizacije za posredovanje pri obezbjeđivanju nenaplativih bančinih kredita u FBB banci (First Business Bank).

Porodica Viktora Restisa u toj banci ima većinski udio, pa mu se stavlja na teret da je svojim uticajem obezbjeđivao kredite kompanijama koje kontrolišu on i članovi njegove familije. Iznosi odobrenih kredita za koje je optužen dostižu sumu od preko pola milijarde eura.

Vijest o hapšenju Restisa, većinskog vlasnika investicione grupe Restis koja je od singapurske hotelske kompanije Aman Resorts 2008. godine preuzela zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, odjeknula je poput bombe u crnogorskom poslovnom svijetu. Viktor Restis jedan je od važnijih partnera Vlade, član je odbora direktora budvanske kompanije Adriatik properties, koja upravlja ekskluzivnim turističkim kompleksom.

Restis je u Crnu Goru stigao kao spasitelj najznačajnijeg Vladinog aranžmana u turizmu, nakon bankrota Amana, na nagovor svog prijatelja i ortaka Petrosa Statisa, crnogorskog zeta i vlasnika vrijednih nekretnina u Crnoj Gori.

Statis ima dvostruku funkciju u kompaniji Adriatik properties u kojoj dijeli vlasništvo sa Restisom. Predsjednik je i član odbora direktora firme. Osnivač ove kompanije je firma Aidway Investment Limited registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, čiji je direktor grčki državljanin Greg Sirois, jedan od potpisnika ugovora o zakupu.

Od spektakularnog ulaska Restis grupe u posao zakupa Sveca prošlo je pet godina tokom kojih svi hoteli nisu renovirani niti je ugovor o zakupu do kraja ispoštovan.

Bankarski skandal i pronevjere milionskih razmjera za koje se optužuje aktuelni gazda Svetog Stefana otvara, po ko zna koji put, pitanje zle sudbine najpoznatijeg turističkog ostrva na Jadranu, na kome su se u posljednjih 20 godina DPS vladavine tri puta promijenili zakupci sumnjivih poslovnih i moralnih kvaliteta.

Mještani vjeruju da njihov mali grad, sagrađen u srednjem vijeku kao nekadašnje sjedište Paštrovića, ima svog sveca zaštitnika, Sv. Stefana, koji svakog ko pokuša da njime zagospodari nagradi prema zasluzi.

Prvi gazda Sveca kojem je Vlada ondašnjeg i sadašnjeg premijera Mila Đukanovića ustupila turistički resort zajedno sa hotelom Maestral u Pržnu Jezdimir Vasiljević, zvani Jezda, vlasnik propale štedionice Jugoskandik, završio je u zatvoru. Osuđen je zbog pronevjere 58 miliona njemačkih maraka i pljačke štediša za 190 miliona.

Sljedeći zakupac svetostefanskih hotela na dugih 30 godina Aman Resorts, odnosno Adrian Zeka, nepunu godinu nakon potpisivanja ugovora o zakupu, doživio je finansijski brodolom.

Naslijedilo ga je Viktor Restis koji je pet godina kasnije, početkom ove sedmice, lišen slobode zbog malverzacija sa kreditima i pranja novca.

Oko Svetog Stefana vrtio se i bivši odbjegli premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, vlasnik crnogorskog pasoša, koji je sa svitom u tajnosti obilazio radove na rekonstrukciji svetostefanskih vila. Da li je Šinavatra sa svojim kapitalom ušao u konzorcijum Restis grupe, u kojoj je funkciji kontrolisao gradnju i dalje je poslovna tajna.

Na koji će način hapšenje Restisa uticati na ugovor o zakupu hotela teško je prognozirati. Prema prvim reakcijama koje stižu iz Vlade, za državnu administraciju je najvažnije da investitor poštuje ugovorene obaveze, dok je ugled koji uživa u poslovnom svijetu i na svjetskom turističkom tržištu na kome se prodaje i Sveti Stefan, u drugom planu.

Za upravu HG Budvanska rivijera, vlasnika hotela Sveti Stefan i Miločer bitno je da kompanija Adriatic properties redovno plaća godišnju naknadu na ime zakupnine. Nemaju spreman odgovor na pitanje šta će biti ako se ta redovnost poremeti.

Manipulišući brojem miliona koje je uložio u obnovu hotela, Restis je za kratko vrijeme uspio da u svoju korist promijeni osnovne uslove zakupa. Smanjio je godišnju zakupninu za 30 odsto. Za dva najvrednija hotela na najljepšem dijelu crnogorske obale, Sveti Stefan i Miločer plaća 1,12 miliona eura, dok je za hotel Kraljičina plaža postigao cijenu od svega 350.000 eura.

Navedenom cijenom zakupa obuhvaćene su i brojne vile u Miločeru, restorani i kafei, poslovni centar i velika upravna zgrada na Svetom Stefanu.

Produžen je i rok zakupa hotela na period od 42 godine, dok je zakup zemljišta u Miločeru pomjeren na 90 godina. Ovako skockanom posjedu pridodane su tri najljepše plaže na Jadranu u dužini od 650 metara. Vladino preduzeće Morsko dobro ustupilo je sve tri plaže Grcima uz super cijenu od 80.000 eura godišnje.

To nije bilo dovoljno, pa je Petros Statis zakupio i od mještana oduzeo najvredniji dio istočne svetostefanske plaže, kako bi morem sa svih strana zaokružio posjed, otuđen i izolovan u narednih pola vijeka.

Restisu i partnerima pošlo je za rukom da dobiju kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura, na ime obnove i rekonstrukcije hotela Sveti Stefan i Miločer i izgradnju novih kapaciteta.

Garanciju za dobijene novce dala je Vlada premijera Igora Lukšića. Data je saglasnost da Evropska banka postane vlasnik ugovora o zakupu, ukoliko dužnik ne bude u stanju da vrati odobreni kredit. Banka po tom sporazumu ima pravo da traži novog zakupca hotela koji će kredit vraćati, uz saglasnost Budvanske rivijere.

Nije hipoteka, ali je garancija. Tek Svecu se smiješi još jedan krug zakupaca sa neke od svjetskih adresa.

Viktor Restis se u Crnoj Gori legitimisao kao klasični divlji graditelj izvan domašaja zakona. Grci su na najgrublji način uzurpirali zemljište i maslinjake u zaleđu grada-hotela, na kome su uz prećutnu saglasnost nadležnih u Opštini Budva i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, bez odobrenja za gradnju podigli dvije zgrade koje su kasnije legalizovane kao privremeni objekti.

Graditeljsko divljanje nastavljeno je na čuvenoj maloj Kraljičinoj plaži u čijem je zaleđu prošle godine izgrađen kompleks od šest zgrada, navodno, za potrebe hotelskog SPA centra. Najatraktivniji i najvredniji dio crnogorske obale upotrijebljen je za gradnju višespratnih paviljona za masažu, jogu, vještačkog jezera…

Biće to masiranje sa najljepšim pogledom na rivijeri.

Građevinsku dozvolu za devastaciju tog dijela Miločera izdao je bivši ministar Predrag Sekulić na preporuku bivšeg premijera Igora Lukšića. Bilo je to grubo kršenje Zakona o uređenju prostora i gradnju objekata koji propisuje postojanje planskog dokumenta kao osnove za izdavanje odobrenja za gradnju, kojeg za područje Miločera nema.

Veći dio odobrenog zajma, suma od 27 miliona eura, namijenjena je gradnji novog hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg i stanova za prodaju na istoj lokaciji.

Vlada je Grcima dala saglasnost da u miločerskom parku sagrade 66 luksuznih apartmana za tržišnu prodaju. Urbanističkim planom „Čedi – Kraljičina plaža”, koji čeka na javnu raspravu urbanizovano je oko 25.000 kvadrata miločerskog parka, sa zgradama koje dostižu do deset spratova, sa novom infrastrukturom, garažama, poslovnim objektima i saobraćajnicama. Planira se uništavanje Miločera, prirodnog rezervata od nacionalnog značaja i nekadašnjeg mondenskog ljetovališta radi profita zakupca sa kojim je mimo znanja crnogorske javnosti dogovorena gradnja, kamuflirana ugovorom o zakupu.

Kontroverzni investitori

Viktor Restis se pridružio plejadi „uglednih” investitora na Crnogorskom primorju protiv kojih je pokrenuta istraga ili se njihovo bogatstvo nasukalo na njegovim obalama. Bivši vlasnik dijela ostrva Sv. Nikola u Budvi Nenad Đorđević osuđen je, jer je ojadio kasu srpskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Kupac njegovog imanja Stanko Subotić Cane optužen je u Srbiji za učešće u švercu cigareta. Bankrotirao je strateški partner budvanske lokalne uprave ruski milijarder Sergej Polonski, investitor stambenog naselja i nesuđenog hotela Jedro na Zavali. Protiv Vladinog partnera u KAP-u Olega Deripaske vodi se istraga za pranje novca u Španiji. Deripaska je vlasnik luksuznih vila i imanja na rtu Platamuni u Grblju. Italijansko tužilaštvo u Bariju podiglo je optužnicu za šverc cigareta protiv Branislava Mićunovića, jednog od jačih investitora u Budvi. Kao i protiv Veselina Barovića vlasnika ulcinjske Solane, hotela, kafana i restorana u Kotoru, te protiv Branka Banje Vujošević, budvanskog hotelijera i ugostitelja. Istraga se vodi i u slučaju izgradnje luksuznog centra TQ Plaza u Budvi koji je gradila firma Trejdjunik srpskog biznismena Mirka Latinovića, partnera Opštine Budva.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo