Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Što će biti sa Svetim Stefanom

Objavljeno prije

na

Elitni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer našao se iznenada, usred turističke sezone, na naslovnicama brojnih medija u regionu. Povod neočekivane promocije bisera crnogorske obale nije neka turistička atrakcija, važan kulturni ili muzički hepening, nego skandal sa hapšenjem Viktora Restisa, grčkog milijardera i zakupca najpoznatijeg crnogorskog ljetovališta.

Bogati brodovlasnik uhapšen je po nalogu grčkog državnog tužioca u utorak u Atini, zbog sumnji da je umiješan u posao pranja novca, pronevjeru i osnivanje kriminalne organizacije za posredovanje pri obezbjeđivanju nenaplativih bančinih kredita u FBB banci (First Business Bank).

Porodica Viktora Restisa u toj banci ima većinski udio, pa mu se stavlja na teret da je svojim uticajem obezbjeđivao kredite kompanijama koje kontrolišu on i članovi njegove familije. Iznosi odobrenih kredita za koje je optužen dostižu sumu od preko pola milijarde eura.

Vijest o hapšenju Restisa, većinskog vlasnika investicione grupe Restis koja je od singapurske hotelske kompanije Aman Resorts 2008. godine preuzela zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, odjeknula je poput bombe u crnogorskom poslovnom svijetu. Viktor Restis jedan je od važnijih partnera Vlade, član je odbora direktora budvanske kompanije Adriatik properties, koja upravlja ekskluzivnim turističkim kompleksom.

Restis je u Crnu Goru stigao kao spasitelj najznačajnijeg Vladinog aranžmana u turizmu, nakon bankrota Amana, na nagovor svog prijatelja i ortaka Petrosa Statisa, crnogorskog zeta i vlasnika vrijednih nekretnina u Crnoj Gori.

Statis ima dvostruku funkciju u kompaniji Adriatik properties u kojoj dijeli vlasništvo sa Restisom. Predsjednik je i član odbora direktora firme. Osnivač ove kompanije je firma Aidway Investment Limited registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, čiji je direktor grčki državljanin Greg Sirois, jedan od potpisnika ugovora o zakupu.

Od spektakularnog ulaska Restis grupe u posao zakupa Sveca prošlo je pet godina tokom kojih svi hoteli nisu renovirani niti je ugovor o zakupu do kraja ispoštovan.

Bankarski skandal i pronevjere milionskih razmjera za koje se optužuje aktuelni gazda Svetog Stefana otvara, po ko zna koji put, pitanje zle sudbine najpoznatijeg turističkog ostrva na Jadranu, na kome su se u posljednjih 20 godina DPS vladavine tri puta promijenili zakupci sumnjivih poslovnih i moralnih kvaliteta.

Mještani vjeruju da njihov mali grad, sagrađen u srednjem vijeku kao nekadašnje sjedište Paštrovića, ima svog sveca zaštitnika, Sv. Stefana, koji svakog ko pokuša da njime zagospodari nagradi prema zasluzi.

Prvi gazda Sveca kojem je Vlada ondašnjeg i sadašnjeg premijera Mila Đukanovića ustupila turistički resort zajedno sa hotelom Maestral u Pržnu Jezdimir Vasiljević, zvani Jezda, vlasnik propale štedionice Jugoskandik, završio je u zatvoru. Osuđen je zbog pronevjere 58 miliona njemačkih maraka i pljačke štediša za 190 miliona.

Sljedeći zakupac svetostefanskih hotela na dugih 30 godina Aman Resorts, odnosno Adrian Zeka, nepunu godinu nakon potpisivanja ugovora o zakupu, doživio je finansijski brodolom.

Naslijedilo ga je Viktor Restis koji je pet godina kasnije, početkom ove sedmice, lišen slobode zbog malverzacija sa kreditima i pranja novca.

Oko Svetog Stefana vrtio se i bivši odbjegli premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, vlasnik crnogorskog pasoša, koji je sa svitom u tajnosti obilazio radove na rekonstrukciji svetostefanskih vila. Da li je Šinavatra sa svojim kapitalom ušao u konzorcijum Restis grupe, u kojoj je funkciji kontrolisao gradnju i dalje je poslovna tajna.

Na koji će način hapšenje Restisa uticati na ugovor o zakupu hotela teško je prognozirati. Prema prvim reakcijama koje stižu iz Vlade, za državnu administraciju je najvažnije da investitor poštuje ugovorene obaveze, dok je ugled koji uživa u poslovnom svijetu i na svjetskom turističkom tržištu na kome se prodaje i Sveti Stefan, u drugom planu.

Za upravu HG Budvanska rivijera, vlasnika hotela Sveti Stefan i Miločer bitno je da kompanija Adriatic properties redovno plaća godišnju naknadu na ime zakupnine. Nemaju spreman odgovor na pitanje šta će biti ako se ta redovnost poremeti.

Manipulišući brojem miliona koje je uložio u obnovu hotela, Restis je za kratko vrijeme uspio da u svoju korist promijeni osnovne uslove zakupa. Smanjio je godišnju zakupninu za 30 odsto. Za dva najvrednija hotela na najljepšem dijelu crnogorske obale, Sveti Stefan i Miločer plaća 1,12 miliona eura, dok je za hotel Kraljičina plaža postigao cijenu od svega 350.000 eura.

Navedenom cijenom zakupa obuhvaćene su i brojne vile u Miločeru, restorani i kafei, poslovni centar i velika upravna zgrada na Svetom Stefanu.

Produžen je i rok zakupa hotela na period od 42 godine, dok je zakup zemljišta u Miločeru pomjeren na 90 godina. Ovako skockanom posjedu pridodane su tri najljepše plaže na Jadranu u dužini od 650 metara. Vladino preduzeće Morsko dobro ustupilo je sve tri plaže Grcima uz super cijenu od 80.000 eura godišnje.

To nije bilo dovoljno, pa je Petros Statis zakupio i od mještana oduzeo najvredniji dio istočne svetostefanske plaže, kako bi morem sa svih strana zaokružio posjed, otuđen i izolovan u narednih pola vijeka.

Restisu i partnerima pošlo je za rukom da dobiju kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura, na ime obnove i rekonstrukcije hotela Sveti Stefan i Miločer i izgradnju novih kapaciteta.

Garanciju za dobijene novce dala je Vlada premijera Igora Lukšića. Data je saglasnost da Evropska banka postane vlasnik ugovora o zakupu, ukoliko dužnik ne bude u stanju da vrati odobreni kredit. Banka po tom sporazumu ima pravo da traži novog zakupca hotela koji će kredit vraćati, uz saglasnost Budvanske rivijere.

Nije hipoteka, ali je garancija. Tek Svecu se smiješi još jedan krug zakupaca sa neke od svjetskih adresa.

Viktor Restis se u Crnoj Gori legitimisao kao klasični divlji graditelj izvan domašaja zakona. Grci su na najgrublji način uzurpirali zemljište i maslinjake u zaleđu grada-hotela, na kome su uz prećutnu saglasnost nadležnih u Opštini Budva i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, bez odobrenja za gradnju podigli dvije zgrade koje su kasnije legalizovane kao privremeni objekti.

Graditeljsko divljanje nastavljeno je na čuvenoj maloj Kraljičinoj plaži u čijem je zaleđu prošle godine izgrađen kompleks od šest zgrada, navodno, za potrebe hotelskog SPA centra. Najatraktivniji i najvredniji dio crnogorske obale upotrijebljen je za gradnju višespratnih paviljona za masažu, jogu, vještačkog jezera…

Biće to masiranje sa najljepšim pogledom na rivijeri.

Građevinsku dozvolu za devastaciju tog dijela Miločera izdao je bivši ministar Predrag Sekulić na preporuku bivšeg premijera Igora Lukšića. Bilo je to grubo kršenje Zakona o uređenju prostora i gradnju objekata koji propisuje postojanje planskog dokumenta kao osnove za izdavanje odobrenja za gradnju, kojeg za područje Miločera nema.

Veći dio odobrenog zajma, suma od 27 miliona eura, namijenjena je gradnji novog hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg i stanova za prodaju na istoj lokaciji.

Vlada je Grcima dala saglasnost da u miločerskom parku sagrade 66 luksuznih apartmana za tržišnu prodaju. Urbanističkim planom „Čedi – Kraljičina plaža”, koji čeka na javnu raspravu urbanizovano je oko 25.000 kvadrata miločerskog parka, sa zgradama koje dostižu do deset spratova, sa novom infrastrukturom, garažama, poslovnim objektima i saobraćajnicama. Planira se uništavanje Miločera, prirodnog rezervata od nacionalnog značaja i nekadašnjeg mondenskog ljetovališta radi profita zakupca sa kojim je mimo znanja crnogorske javnosti dogovorena gradnja, kamuflirana ugovorom o zakupu.

Kontroverzni investitori

Viktor Restis se pridružio plejadi „uglednih” investitora na Crnogorskom primorju protiv kojih je pokrenuta istraga ili se njihovo bogatstvo nasukalo na njegovim obalama. Bivši vlasnik dijela ostrva Sv. Nikola u Budvi Nenad Đorđević osuđen je, jer je ojadio kasu srpskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Kupac njegovog imanja Stanko Subotić Cane optužen je u Srbiji za učešće u švercu cigareta. Bankrotirao je strateški partner budvanske lokalne uprave ruski milijarder Sergej Polonski, investitor stambenog naselja i nesuđenog hotela Jedro na Zavali. Protiv Vladinog partnera u KAP-u Olega Deripaske vodi se istraga za pranje novca u Španiji. Deripaska je vlasnik luksuznih vila i imanja na rtu Platamuni u Grblju. Italijansko tužilaštvo u Bariju podiglo je optužnicu za šverc cigareta protiv Branislava Mićunovića, jednog od jačih investitora u Budvi. Kao i protiv Veselina Barovića vlasnika ulcinjske Solane, hotela, kafana i restorana u Kotoru, te protiv Branka Banje Vujošević, budvanskog hotelijera i ugostitelja. Istraga se vodi i u slučaju izgradnje luksuznog centra TQ Plaza u Budvi koji je gradila firma Trejdjunik srpskog biznismena Mirka Latinovića, partnera Opštine Budva.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo