Povežite se sa nama

MONITORING

VLADINO MEŠETARENJE: Državni podstanari

Objavljeno prije

na

prirodnjacki-muzej-podgoric

Logično: ne može se sa ledine biti lider u regionu. Državne službe množe se, gomilaju, rastežu, treba im sve više prostora. Priča kako, uprkos tome nemao administrativnih kapaciteta, iz druge je priče. Pošto, dakle, bujaju činovnici, vlada nema dovoljno prostora da ih smjesti, pa, sirota, mora u čemerne podstanarske vode. Dobro, zgodno dođe ako se ukaže zgoda da se prostor za vladine službe nađe kod nekoga od vladinih bližnjih, ali – snašli se, imaju, što da ne izdaju.

Zakonom o budžetu Crne Gore za 2016. godinu predviđeno je da za zakup objekata bude potrošeno preko sedam i po miliona eura. Precizno: 7,573,879.83.

Čime od imovine vlada raspolaže i šta joj tačno fali – ne zna se. Posljednja informacija na dijelu vladinog sajta posvećenom Upravi za imovinu objavljena je prije skorio godinu: 27. jula 2015. Ali je važna. Toga dana Uprava za imovinu, kako je objavljeno, prezentirala je državnim organima i lokalnoj samoupravi „program jedinstvenog registra državne imovine koji će biti operativan nakon sprovedenih obuka a iste će se realizovati do kraja decembra 2015.godine”.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović rekao je da jedinstvena evidencija državne imovine predstavlja ne samo zakonsku obavezu već obavezu prema javnosti. „Uprava za imovinu će u svakom trenutku imati tačan pregled u broj i vrijednost državne imovine, što omogućava realnu sliku vrijednosti nepokretne imovine”, kazao je Šaranović tada direktor Uprave za imovinu Blažo. Možda je registar u međuvremenu negdje i nastao, ali se ne da uočiti.

Uprava za imovinu ove godine će, kaže budžet, za zakup objekata potrošiti 1.878.688 eura. Njeni rahodi za održavanje građevinskih objekata planirano je da iznose 464.650, a izdaci za građevinske objekte 10.388.662 eura. Možda neka intitucija neđe krov nad glavom.

Tradicionalno, najviše novca za kiriju dajemo kako bismo smjestili diplomatko konzularna predstavništva. Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija za tu stavku ima na raspolaganju 3.702.580.

Nije samo inostranstvo skupo. Kako bi smjestila Zavod za metrologiju država za zakup objekta godišnje izdvaja 173.125 eura. Mjesečno 14.427 eura. Prema karti objavljenoj na njihovom internet sajtu zavod se nalazi u zgradi u Pogorici poznatoj kao Direkcija pošta. To socijalističko zdanje u centru glavnog grada, neposredno nakon što je vlada prodala Telekom, od te firme je kupio premijerov brat. Za milion. Izvanredne poslovne sposobnosti Aca Đukanovića i ovom prilikom zablistale su punim sjajem. Zgrada se samoisplatila, sad od države kaplje.

Ministarstvo odbrane za zakup objekata izdvaja skoro pola miliona – 498.920 eura. Kako je moguće da iza onolike JNA nije ostalo dovoljno da se smjesti, hajmo reć’, skromna, sadašnja vojna sila, nejasno je.

Ipak je vojska – vojska. Zanimljivije je kako poveliku cifru za zakup izdvaja i jedna sasvim mala institucija – Prirodnjački muzej Crne Gore. Za zakup objekta troše 75.180 eura godišnje, 6.265 mjesečno.

Prirodnjački muzej nalazi se u zgradi na Trgu vojvode Bećir-bega Osmanagića, pored Sahat kule. Taj prostor ne plaćaju, stvar je u u izložbenom prostoru.

„Stručnjaci u svijetu znaju da kažu da se kultura jednog naroda ili grada mjeri po izgledu i kolekcijama prirodnjačkih muzeja. To su uglavnom stare zgrade, često zaostavštine. Naš Prirodnjački muzej nalazi se u staroj zgradi, ali bez izložbenog prostora. Devetnaest zaposlenih raspolažu sa pet kancelarija u prizemlju. Nikad ih niko nije ni pitao za mišljenje o urbanističkom planu, gdje bi muzej, eventualno, ako bi se našle pare, mogao biti smješten, objašnjava Monitorov dobro upućeni sagovornik.

Država je smislila da zbirku Prirodnjačkog muzeja smjesti u privatnu kuću u Tološima. U ljeto 2014 otvoren je izložbeni paviljon “Priroda nas spaja”, nakavljen kao „prva stalna izložba koja predstavlja novi kulturno – obrazovni i turistički sadržaj u glavnom gradu. Na prostoru od oko 300 m2 postavljeno je ukupno 13 tematskih cjelina koje prikazuju floru, faunu i fosile Crne Gore. „Tokom mandata Branislava Mićunovića na čelu ministra kulture velikodušno je rentirana privatna kuća u Tološima za čiji najam Ministarstvo kulture svakog mjeseca plaća preko šest hiljada eura, ne bi li preparirane ptice i ostale životinje – kojih nema u šumama jer su pobijene – podsjetile stanovnike ovoga grada, ove države, kako smo nekad bili bogati raznim stvarima, pa i živim životinjama”, kaže naš izvor.

Naš sagovornik napominje da eksponata iz Crne Gore ima u Prirodnjačkim muzejima u Londonu, Beču, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zbirka koja sada postoji u Tološima, inače, uglavnom ne sadrži eksponate iz zbirke koja je nekad postojala na obali Skadarskog jezera. Dio je uništen u zemljotresu 1979, dio tokom kasnijih preseljavanja i neadekvatnih skladištenja.

Na internet sajtu koji predstavlja zbirku u Tološima nema ni jedne fotografije na kojoj se vidi zgrada spolja. Ne zna se kako je i zašto izabrana baš ta, a ne neka druga kuća. Ako je država već bila spremna da godišnje za izložbeni prostor Prirodnjačkog muzeja godišnje izdvaja preko 75 hiljada eura, možda je bilo pametnije štedjeti nekoliko godina i obezbijediti sopstveni adekvatniji prostor. “Neka samo nadležni pogledaju kako izgledaju zgrade prirodnjačkih muzeja u Zagrebu ili Beograddu”, kaže naš sagovornik.

Ova država nema gdje da smjesti ni Sudski savjet pa ta visoka instanca plaća stanarinu od 22.405 eura. Tužilački savjet je skromniji , na zakup troši 6.000 eura godišnje. Krov za zaposlene u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu država plaća 21.000 eura.

Sigurno postoji neko objašnjenje, ali izgleda dosta šašavo da Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, to jest zatvor, plaća kiriju od deset hiljada eura.

Ministarstvo unitrašnjih poslova, za upravne poslove iznajmljuje prostore koje plaća 62.400, za smještaj administracije im treba dest hiljada, dok Upravi policije za zakup objekata treba 115.200 eura.

Agencija z a mirno rješavanje radnih sporova za zakup objekta troši

24.000 eura. Dvije hiljade mjesečno. Dobro je poslovati sa državom.

Primjera ima još gomila. Svaki podstanar zna da je svaki dinar dat za kiriju – bačena para. Zato, ko ikako može, obezbijedi sebi prostor za život, po cijenu kredita, štednje i sličnog. To se zove briga o domaćinstvu. Na nivou države – državu je baš briga. Zadužujući nas i našu djecu bahato plaća i što ne mora, usput, kad se ukaže prilika puneću džepove svojim izabranicima. I tako će biti sve dok se ova i ovakva vlada ne nađe na ulici. Gdje joj je mjesto.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo