Povežite se sa nama

MONITORING

VLADINO MEŠETARENJE: Državni podstanari

Objavljeno prije

na

Logično: ne može se sa ledine biti lider u regionu. Državne službe množe se, gomilaju, rastežu, treba im sve više prostora. Priča kako, uprkos tome nemao administrativnih kapaciteta, iz druge je priče. Pošto, dakle, bujaju činovnici, vlada nema dovoljno prostora da ih smjesti, pa, sirota, mora u čemerne podstanarske vode. Dobro, zgodno dođe ako se ukaže zgoda da se prostor za vladine službe nađe kod nekoga od vladinih bližnjih, ali – snašli se, imaju, što da ne izdaju.

Zakonom o budžetu Crne Gore za 2016. godinu predviđeno je da za zakup objekata bude potrošeno preko sedam i po miliona eura. Precizno: 7,573,879.83.

Čime od imovine vlada raspolaže i šta joj tačno fali – ne zna se. Posljednja informacija na dijelu vladinog sajta posvećenom Upravi za imovinu objavljena je prije skorio godinu: 27. jula 2015. Ali je važna. Toga dana Uprava za imovinu, kako je objavljeno, prezentirala je državnim organima i lokalnoj samoupravi „program jedinstvenog registra državne imovine koji će biti operativan nakon sprovedenih obuka a iste će se realizovati do kraja decembra 2015.godine”.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović rekao je da jedinstvena evidencija državne imovine predstavlja ne samo zakonsku obavezu već obavezu prema javnosti. „Uprava za imovinu će u svakom trenutku imati tačan pregled u broj i vrijednost državne imovine, što omogućava realnu sliku vrijednosti nepokretne imovine”, kazao je Šaranović tada direktor Uprave za imovinu Blažo. Možda je registar u međuvremenu negdje i nastao, ali se ne da uočiti.

Uprava za imovinu ove godine će, kaže budžet, za zakup objekata potrošiti 1.878.688 eura. Njeni rahodi za održavanje građevinskih objekata planirano je da iznose 464.650, a izdaci za građevinske objekte 10.388.662 eura. Možda neka intitucija neđe krov nad glavom.

Tradicionalno, najviše novca za kiriju dajemo kako bismo smjestili diplomatko konzularna predstavništva. Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija za tu stavku ima na raspolaganju 3.702.580.

Nije samo inostranstvo skupo. Kako bi smjestila Zavod za metrologiju država za zakup objekta godišnje izdvaja 173.125 eura. Mjesečno 14.427 eura. Prema karti objavljenoj na njihovom internet sajtu zavod se nalazi u zgradi u Pogorici poznatoj kao Direkcija pošta. To socijalističko zdanje u centru glavnog grada, neposredno nakon što je vlada prodala Telekom, od te firme je kupio premijerov brat. Za milion. Izvanredne poslovne sposobnosti Aca Đukanovića i ovom prilikom zablistale su punim sjajem. Zgrada se samoisplatila, sad od države kaplje.

Ministarstvo odbrane za zakup objekata izdvaja skoro pola miliona – 498.920 eura. Kako je moguće da iza onolike JNA nije ostalo dovoljno da se smjesti, hajmo reć’, skromna, sadašnja vojna sila, nejasno je.

Ipak je vojska – vojska. Zanimljivije je kako poveliku cifru za zakup izdvaja i jedna sasvim mala institucija – Prirodnjački muzej Crne Gore. Za zakup objekta troše 75.180 eura godišnje, 6.265 mjesečno.

Prirodnjački muzej nalazi se u zgradi na Trgu vojvode Bećir-bega Osmanagića, pored Sahat kule. Taj prostor ne plaćaju, stvar je u u izložbenom prostoru.

„Stručnjaci u svijetu znaju da kažu da se kultura jednog naroda ili grada mjeri po izgledu i kolekcijama prirodnjačkih muzeja. To su uglavnom stare zgrade, često zaostavštine. Naš Prirodnjački muzej nalazi se u staroj zgradi, ali bez izložbenog prostora. Devetnaest zaposlenih raspolažu sa pet kancelarija u prizemlju. Nikad ih niko nije ni pitao za mišljenje o urbanističkom planu, gdje bi muzej, eventualno, ako bi se našle pare, mogao biti smješten, objašnjava Monitorov dobro upućeni sagovornik.

Država je smislila da zbirku Prirodnjačkog muzeja smjesti u privatnu kuću u Tološima. U ljeto 2014 otvoren je izložbeni paviljon “Priroda nas spaja”, nakavljen kao „prva stalna izložba koja predstavlja novi kulturno – obrazovni i turistički sadržaj u glavnom gradu. Na prostoru od oko 300 m2 postavljeno je ukupno 13 tematskih cjelina koje prikazuju floru, faunu i fosile Crne Gore. „Tokom mandata Branislava Mićunovića na čelu ministra kulture velikodušno je rentirana privatna kuća u Tološima za čiji najam Ministarstvo kulture svakog mjeseca plaća preko šest hiljada eura, ne bi li preparirane ptice i ostale životinje – kojih nema u šumama jer su pobijene – podsjetile stanovnike ovoga grada, ove države, kako smo nekad bili bogati raznim stvarima, pa i živim životinjama”, kaže naš izvor.

Naš sagovornik napominje da eksponata iz Crne Gore ima u Prirodnjačkim muzejima u Londonu, Beču, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zbirka koja sada postoji u Tološima, inače, uglavnom ne sadrži eksponate iz zbirke koja je nekad postojala na obali Skadarskog jezera. Dio je uništen u zemljotresu 1979, dio tokom kasnijih preseljavanja i neadekvatnih skladištenja.

Na internet sajtu koji predstavlja zbirku u Tološima nema ni jedne fotografije na kojoj se vidi zgrada spolja. Ne zna se kako je i zašto izabrana baš ta, a ne neka druga kuća. Ako je država već bila spremna da godišnje za izložbeni prostor Prirodnjačkog muzeja godišnje izdvaja preko 75 hiljada eura, možda je bilo pametnije štedjeti nekoliko godina i obezbijediti sopstveni adekvatniji prostor. “Neka samo nadležni pogledaju kako izgledaju zgrade prirodnjačkih muzeja u Zagrebu ili Beograddu”, kaže naš sagovornik.

Ova država nema gdje da smjesti ni Sudski savjet pa ta visoka instanca plaća stanarinu od 22.405 eura. Tužilački savjet je skromniji , na zakup troši 6.000 eura godišnje. Krov za zaposlene u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu država plaća 21.000 eura.

Sigurno postoji neko objašnjenje, ali izgleda dosta šašavo da Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, to jest zatvor, plaća kiriju od deset hiljada eura.

Ministarstvo unitrašnjih poslova, za upravne poslove iznajmljuje prostore koje plaća 62.400, za smještaj administracije im treba dest hiljada, dok Upravi policije za zakup objekata treba 115.200 eura.

Agencija z a mirno rješavanje radnih sporova za zakup objekta troši

24.000 eura. Dvije hiljade mjesečno. Dobro je poslovati sa državom.

Primjera ima još gomila. Svaki podstanar zna da je svaki dinar dat za kiriju – bačena para. Zato, ko ikako može, obezbijedi sebi prostor za život, po cijenu kredita, štednje i sličnog. To se zove briga o domaćinstvu. Na nivou države – državu je baš briga. Zadužujući nas i našu djecu bahato plaća i što ne mora, usput, kad se ukaže prilika puneću džepove svojim izabranicima. I tako će biti sve dok se ova i ovakva vlada ne nađe na ulici. Gdje joj je mjesto.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo