Povežite se sa nama

MONITORING

Voda do poda

Objavljeno prije

na

rudari

  Početak i kraj 2010. godine obilježile su poplave. Između njih, uglavnom su nas, kao i obično, nosile mutne vode.

Rudari nikšićkog Rudnika boksita Novu 2010. dočekali su u jami. Spustili su se dva dana ranije i tražili plate, zimnicu, regres i ostale luksuze, kao i to da njihove kolege koje kopaju rudu 30 godina mogu u penziju. Spuštanje u jamu Seoce bio je, prema procjeni stručnjaka, rizičan poduhvat jer je zatvorena godinu ranije, u njoj nema struje, ali ima vlage, blata i vode. Izašli su nakon osam dana pošto im je stigla pisana garancija premijera Mila Đukanovića da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.

 

Sredinom februara, zato što nije ispunjeno ono što im je obećano, rudari su ponovo otišli pod zemlju. Pored ostalog tražili su da rade jer u ugovoru o privatizaciji piše da proizvodnja neće biti smanjena više od 30 odsto. Uz dvije svijeće, na vlažnom kamenu, ležeći jedni preko drugih u jami su izdržali 24 dana. Krajem aprila radnici KAP-a zauzeli su upravnu zgradu, nakon toga u dva navrata isto su uradili I željezarci. Takva nam je privatizacija.

Oko Božića su počele poplave. Raslo je Skadarsko jezero, Bojana, rijeke na sjeveru. Prema prvim procjenama, u Zeti i okolini Ulcinja bilo je pod vodom preko pet stotina kuća. Falila je struja i pitka voda, stoka nije imala šta da jede. Isplivalo je silno smeće. U Plavu su se izlile Dolja, Vruja, Grnčar, Ljuča, Plavska rijeka, Murinska rijeka i Lim, u okolini Kolašina prijetila je Tara. Ministri su obilazili, najradije helikopterom, i obećavali.

U međuvremenu je nastao vic da majke u Zeti, kad djeca pitaju mogu li na igranje, kažu: ,,Možeš, sine, samo nemoj duboko”. Poplave koje traju nijesu nas našle pripremljenije. Potopljeno je dvanaest opština, 70 odsto teritorije Crne Gore. Saobraćaj se raspao, nije se moglo ka sjeveru, Nikšiću, Baru. To se može gledati kao posljedica Božje volje ili klimatskih promjena, a može se vidjeti i da je malo ko uradio ono što je do njega. Bojana se ne čisti, regulacija rijeka je tek priča iz istorije, povlašteni koncesionari, vadeći pijesak, potkopavaju puteve i okreću vodu tamo gdje nikad nije išla. Ljudi prave kuće gdje nikad nijesu, nikome nije posao da im kaže da to nije bezbjedno. Takvi smo ljudi i takva smo zemlja.

U januaru smo uspostavili diplomatske odnose sa Kosovom. Ambasadore nijesmo razmijenili, visoka je politika u pitanju – bismo, ali se ne može.

Onda je dio naših života postao Darko Šarić, Pljevljak optužen za krijumčarenje dvije tone kokaina iz Kolumbije. Crnogorska policija uhapsila je njegove najbliže saradnike Gorana Sokovića i Dejana Šekularca za kojima je Srbija raspisala potjernicu. Pušteni su na slobodu u nedostatku dokaza. Oko slučaja Šarić Skupštinski odbor za bezbjednost konstatovao je propuste u radu državnih službi. Bile su to samo riječi.

Iz Srbije su stizale optužbe o sprezi vlasti i kriminala kod nas, uzvraćali smo kako Srbi samo mrze našu nezavisnost. Konačno je, mnogi kažu pod pritiskom sa strane, u novembru, tajno potpisan sporazum sa Srbijom o izručenju. Ključni Šarićevi saradnici Šekularac i Soković su umakli. Takva nam je policija.

Proljeće su obilježile pripreme za lokalne izbore i promenada Taksina Šinavatre, bivšeg premijera Tajlanda osuđenog za korupciju, sada crnogorskog državljanina, po Budvi i okolini. Poučena valjda primjerom Šinavatra Vlada je u ljeto izmislila projekat ekonomskog državljanstva. Crnogorski pasoš – pola miliona. Dobili su po prstima iz Evrope, pa odustali.

Na lokalnim izborima 23. maja DPS je pobijedio u 12 od 14 opština. Opozicioni savez Bolja Crna Gora stvoren je 27. aprila. Prekasno, uočili su, neko vrijeme nakon izbora, čelnici opozicionih partija. Bolja Crna Gora, nikad ništa nakon izbora nije uradila zajedno, nedavno je lider SNP-a Srđan Milić rekao kako nema više priče o koaliciji. Uporno se šuška o ponovnoj ljubavi SNP-a i DPS-a.Takva nam je opozicija.

Uoči lokalnih izbora Viši sud u Podgorici je Mlađena Govedaricu, Iva Gojnića, Zlatko Tarlea, Špira Lučića, Bora Gligića i Iva Menzalina osudio za ratni zločin u Morinju. Presudu je u decembru oborio Apelacioni sud.

U julu je sa funkcije šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost otišao dugogodišnji šef Duško Marković. Zasjeo je u Vladu, sad se čeka da postane Marović umjesto Marovića.

U novu školsku godinu ušli smo sa novom gramatikom crnogorskog jezika, vlast je krenula da crnogorski uvede u škole, pa se u posljednji čas predosmislila. Đeca u školi i dalje uče maternji. Ovih dana Savjet za opšte obrazovanje usvojio je školske programe za crnogorski jezik. Srbi, pa i SNP, ozbiljno se bune.

Evropski savjet dodijelio je Crnoj Gori status kandidata za članstvo u EU. Evropski komesar za proširenje Štefan File, donio je 11. novembra preporuke Evropske komisije sa zadacima koje treba ispuniti do otvaranja pregovora o članstvu. Brisel je Podgorici dao rok od godinu, kada će kroz sljedeći izvještaj o napretku procijeniti da li postoje ,,mjerljivi rezultati”. Precizno su rekli da ih ne zanimaju tehnički poslovi, poput usvajanja zakona, već rezultati koji će ,,pokazati da je vlast postavila sistem koji funkcioniše u korist građana”. Na pitanje kada Crna Gora može očekivati datum za početak pregovora, File je odgovorio da njegov posao ,,nije da dijeli kalendare, već da dijeli domaće zadatke”. Takva nam je situacija.

Milo Đukanović više nije predsjednik Vlade, ostao je predsjednik DPS-a. Zbog nezakonite gradnje na Zavali uhapšen je gradonačelnik Budve Rajko Kuljača sa saradnicima, među kojima je i brat potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića.

Nakon 15 godina izgradnje otvoren je put Risan – Žabljak. Posao oko gradnje autoputa Bar – Boljare još jednom je propao.

Tako smo preturili posljednju godinu prve decenije dvadeset prvog vijeka. I ako nas negdje čekaju bistre vode, onda su iza sedam brda i sedam gora.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE U MINISTARSTVIMA: I trostruko više honoraraca u julu nego u januaru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore, ministarstva i većina opština nijesu željeli da odgovore na pitanja Monitora u vezi sa znatnim povećanjem zaposlenih po osnovu ugovora o djelu

 

Još od afere Snimak, i pravila „jedan zaposleni, četiri glasa“, jasni su mehanizmi Demokratske partije socijalista – zapošljavanja u zamjenu za podršku na glasačkom listiću. Akcije udomljavanja  birača, najčešće u državnim organima i javnim preduzećima, sudeći po tadašnjem snimku šestočasovne sjednice, praksa su uoči svakih izbora.

Više nezvaničnih izvora Monitora tvrde da se u javnoj upravi masovno zapošljavaju ljudi po osnovu ugovora o djelu, koje popularno nazivaju „honorarcima“. Za razliku od honoraraca koji se zapošljavaju radi obavljanja povremenih i privremenih poslova, ovi ljudi rade regularne poslove u ministarstvima, opštinama i javnim preduzećima, uz puno radno vrijeme i obaveze.  Za razliku od ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ugovor o djelu se može raskinuti u bilo kojem trenutku voljom bilo koje ugovorne strane bez pravnih posljedica. To je, tvrde,  idealano  za kontrolu zaposlenih, koji u svakom trenutku mogu da izgube „državni posao“.

Prema saznanjima Monitora, državna uprava je u prvoj polovini godine značajno povećala broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. U nekim resorima je u julu (mjesec pred parlamentarne izbore) bilo duplo više, a negdje i tri puta više, zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, nego u januaru.

Najdrastičnije uvećanje bilo je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović. U tom resoru je u januru bilo zaposleno njih 18 po osnovu ugovora o djelu, a u julu 58 – više od tri puta.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma u julu je bio 61 zaposleni po osnovu ugovora o djelu, a na početku godine  duplo manje – 29. Ministarstvo kulture u januaru je imalo devet zaposlenih „honoraraca“, a u julu ih je bilo 23. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva broj zaposlenih po istom osnovu porastao je sa šest na 14, dok ih je u Ministarstvu prosvjete u julu bilo 76, a početkom godine 52 zaposlena po osnovu ugovora o djelu. Isto se, prema informacijama Monitora, događa u organima uprave i u opštinama.

U posljednjem presjeku predizbornih zapošljavanja (4. avgust) objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nijesu upisana zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, iako su, prema saznanjima Monitora, mnogi od ovih ugovora zaključeni u julu, nakon raspisivanja izbora (20. juna). Prema Zakonu, ukoliko organi javne uprave zapošljavaju nakon raspisivanja izbora, odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju dostaviti Agenciji. U to spadaju i zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, odnosno obligacionim odnosima. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura.

Nijedno od 17 ministarstava, niti Vlada Crne Gore, od petka ne odgovaraju na pitanja Monitora u vezi sa zapošljavanjem po osnovu ugovora o djelu.

PR službe gotovo svih ministarstava, kao i Vlade Crne Gore, uputile su novinara Monitora da odgovore na postavljenja pitanja potraži podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, iako su ranije bez problema odgovarali na novinarska pitanja. Odgovore na ova pitanja je i besmisleno tražiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije riječ o gotovoj informaciji sačinjenoj u formi dokumenta, ili o dokumentaciji, zbog čega je jasno da su PR službe samo izbjegle da odgovore na pitanja.

Da je riječ samo o odugovlačenju i izbjegavanju odgovora pokazala je situacija sa Ministarstvom finansija, koje je u januaru imalo osam,  a u julu 21 potpisan ugovor o djelu. Nakon što su ga uputili na slobodan pristup informaciji, novinar Monitora je podnio zahtjev svim ministarstvima, pa i resoru zaduženom za finansije, kojim upravlja ministar Darko Radunović. Iz službe za slobodan pristup informacijama u Ministarstvu finansija u ponedjeljak su potvrdili da postavljenj pitanja nijesu za njih već za PR službu.

„Pitanja uputite PR službi Ministarstva finansija, jer se po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ne odgovara na pitanja već se dostavlja gotova informacija odnosno dokumentacija (kopija)“, navodi se u odgovoru službe tog resora.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I IZBORI: Kad politika zarobi struku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Direktor Instituta Boban Mugoša je ubijeđen da će izbori biti bezbjedni. Veli i da je, ukoliko što krene naopako, odgovornost na građanima. Dodatno nepovjerenje u struku utvrđuje i to što je predsjednik NKT-a Milutin Simović treći na izbornoj listi DPS-a, a direktor KCCG Jevto Eraković deveti

 

U srijedu su od korona virusa u Crnoj Gori umrle četiri osobe. ,,Nažalost, danas je najcrnji dan, prijavljena su četiri smtna ishoda”, istakao je epidemiolog Senad Begić na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Ukupan broj umrlih od početka godine je 57. Prema podacima koje je Monitoru dostavio Institut za javno zdravlje najstarija osoba imala je 98, a najmlađa 49 godina. Prosječna starost preminulih je 70 godina.

Smrtni slučajevi i još uvijek najveći postotak broja oboljelih u regionu od 210 na 100.000 stanovnika više nijesu dovoljno upozorenje. Opuštanje nadležnih i građana dovelo je i do pada povjerenja. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša u svakom obraćanju javnosti ističe da oboljeli sve manje prijavljuju kontakte. ,,Pravi se medveđa usluga time što se ne otkrivaju kontakti. Molim da se svi kontakti prijave, kako bismo uspostavili sistem sprječavanje širenja korona virusa”, kazao je on.

Monitoru se nadavno obratila porodica sa informacijom da  se oboljelima nakon isteka dvonedjeljne samoizolacije ne radi ponovno test na korona virus. Iz Instituta su nam odgovorili: ,,Prema trenutno važećim protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, Američkog centra za kontrolu bolesti (CDC) i drugih javnozdravstvenih agencija i autoriteta, testiranje osoba koje su u procesu oporavka od infekcije novim korona virusom više se ne preporučuje niti predstavlja strategiju neophodnu za određivanje kada će se prekinuti izolacija, osim u određenim okolnostima koje podrazumjevaju npr. teške slučajeve infekcije, osobe kod kojih su simptomi prisutni u produženom trajanju, imunokompromitovane pacijente i slično’’.

Objašnjavaju da se oporavljenom osobom smatra osoba koja najmanje tri dana nema simptome i nije uzimala nikakvu terapiju, pri čemu je ista ta osoba morala da provede najmanje dvije sedmice u izolaciji. Za ovakve osobe smatra se da nisu zarazne niti „sposobne“ da šire infekciju.  Pojasnili su i da je PCR test kod određenih osoba bio  pozitivan pet do šest nedjelja, ali to ne znači da osoba ima virus, već djelove genoma virusa koje otkriva PCR.

NKT je  u ponedjeljak donio odluku o otvaranju granica i ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova za državljane Ruske Federacije i Azerbejdžana. Najavljeno je da će prvi avioni iz Moskve na tivatski aerodrom sletjeti 10. avgusta.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo