Povežite se sa nama

PARALELE

Vojnička torba

Objavljeno prije

na

Savremene istoriografske studije veliku pažnju poklanjaju materijalnoj civilizaciji u prošlosti. Na taj način pokušavaju se prije svega rekonstruisati uslovi u kojima je boravio čovjek – kakvi su bili njegovi higijenski i egzistencijalni imperativi. Slika o prošlom tako postaje bogatija i životnija, a život „malih” ljudi ulazi u povijesnicu na velika vrata. U dosadašnjim domaćim radovima koji su obrađivali unutrašnji život crnogorske vojske nije bilo riječi o vojničkoj ishrani. Često se prelijetalo preko te veoma bitne i umnogome determinišuće komponente vojničkog života. Zlatna floskula o Crnogorkama koje su svojima domaćinima nosile ,,tajin” na bojno polje, a potom ih čekale iza borbenih linija, zamračile su jedno potpuno novo polje za istraživanje. Tako da je i način ishrane kompletnog društva generalno gledano, ostao u śenci nekih pozitivističkih ogleda iz oblasti političko-vojne istorije.

Za period uoči Balkanskih ratova postoji puno arhivskih dokumenata koji svjedoče o vojnom meniju (Fond: Ministarstvo Vojno). Običan crnogorski vojnik koji je polazio regrutska vježbanja bio je izložen teškim fizičkim naporima, što je iziskivalo veći unos kalorija. Vojne starješine znale su da u modernom ratovanju moral vojnika umnogome zavisi od njegove ishrane. Dnevno sljedovanje crnogorskoga redova nije bilo savršeno, ali se Ministarstvo vojno trudilo da polaznici vojnih vježbi ne budu gladni. Jedan vojnik u mirnodopskoj situaciji, imao bi za jedan dan sledovanje sačinjeno od: 250gr hleba, 300gr freškog mesa, 140gr pašte, 150gr oriza, 30gr masti, 10gr kafe, 10gr šećera, 10gr luka, 10gr brašna i 10gr soli. Kada su bili posni dani, dnevno sljedovanje crnogorskog vojnika izgledalo je ovako: 250gr hleba, 400gr pasulja, 180gr pašte, 200gr oriza, 10gr kafe, 15gr šećera, 10gr luka, 10gr brašna, 10gr soli. U ratnoj situaciji propisi su bili malo drugačiji. Vojnika je tada dnevno sljedovalo: 750gr hleba, 500gr mesa, 100gr oriza, 10gr soli. Praksa je međutim često odudarala od propisa. Jedan od tadašnjih ministara vojske, brigadir Ivo Đurišić je prilikom pośete vojničkoj kuhinji na Cetinju zapazio: “Pri probanju rekrutske hrane primijetilo se, da ona nije dovoljno ukusna i hranjljiva. U većini slučajeva supa nije bila dovoljno jaka…Porcije mesa resale su se sasvijem nejednako; uz lijepe i po kakvoći i po količini mesa porcije, mogle su se viđeti i porcije sasvim male količine, a također bilo je i porcija, koje su se sastojale iz same kosti i loja…za nemarno uređenje ishrane vojnika, prema krivcima će se najstrožije postupiti”. Analizom dnevnog unosa kalorija, dolazimo do rezultata da je nutritivna vrijednost unešene hrane običnog crnogorskog vojnika iznosila oko 2000 kalorija u mirnodopskoj i nešto preko 2.500 kalorija u ratnoj situaciji, što je jedva iznad prośeka preporučenog dnevnog unosa. Od toga, oko 60% bilo je ugljenih hidrata, 30% proteina i 10% masti, što ponovo ne odgovara potrebi organizma pri teškim naporima jer tijelo tada iziskuje više proteina. Međutim, crnogorski vojnik rado je išao u vojnike jer je vojnička trpeza toga doba bila znatno bogatija od one kući. Nažalost, u Balkanskim ratovima i uzaludnom krvarenju pod Skadrom kad je sve krenulo naopako, zakazala je i vojnička ishrana. Ostali su zapisi o vojničkoj gladi koja je uz veliku pogibiju dodatno produbila tu crnogorsku povijesnu dramu.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Crnogorski internirci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno je crnogorskoj javnosti prezentovana veoma zanimljiva knjiga istoričara Vukote Vukotića. Radi se o zborniku dokumenata Internacija stanovništva Crne Gore 1916 – 1918 u izdanju Državnoga arhiva Crne Gore koji predstavlja plod njegova višegodišnjeg studioznog i metodičnog istraživanja crnogorske ratne građe pohranjene u crnogorskoj riznici pamćenja. U njoj nalazimo pokušaj da se potomcima crnogorskih stradalnika, ali i čitavoj crnogorskoj javnosti prezentuju imena crnogorskih interniraca i okolnosti u kojima su proživljavali trenutke svoje povijesne drame. Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja Crnogorskoga Crvenoga krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijh naših institucija humanosti u toku Prvoga svjetskoga rata. Vukotić nastoji doći do konkretnih imena osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskoga okupatora. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo