Povežite se sa nama

PARALELE

Gusle i istorija

Objavljeno prije

na

Crnogorski građani poznati su po interesovanju za istoriju. Pričanje o prošlosti, njena rekonstrukcija i osvjetljavanje dio su nasljeđa svake individue s ovoga prostora. Beskonačna pripovijedanja uz ognjište donedavno i prenošenje istorijskih znanja putem razgovora umnogome su definisala naše poimanje o prošlom. Kako reče Petar Glendža – ,,kao posljedicu takve tradicije imamo slučaj da jedan od ključnih izvora informacija iz istorije koji naši ljudi obično vole da konsultuju nijesu arhivska dokumenta ili knjige, već tekstovi guslarskih pjesama”. Ispred činjenica i objektivnosti stavljeni su – mašta-imaginacija i nacionalno-romantičarski zanos.

Zbog toga ne treba da čudi da ljudi u Crnoj Gori i dalje tragaju za svojim identitetom. Nije teško zaključiti da gusle nose teret prošlosti i da prečesto pozivanje na njih može dovesti do krivljenja slike o prošlim događajima. Gusle u Crnoj Gori jesu tradicionalni muzički instrument, naše narodno bogatstvo, ali i mnogo više od toga. One su ideološko sredstvo, medij, koji je putem deseteračkog epskog diskursa izražavao politička stremljena određene političke grupacije. Ono što je danas televizija ili dnevna štampa, to su vjekovima iza nas bile gusle.

Vuk Karadžić je svojevremeno istakao da je sakupljajući narodne pjesme širom južnoslovenskog područja, na najdosadnije naišao upravo u Crnoj Gori jer su bile bez dubine i neke uzvišene emocije; njihova tematika kretala se uglavnom u pravcu politike ili vojevanja protiv Turaka. Međutim, mora se napraviti razlika između gusala u epohi antiosmanskih borbi i gusala u savremenom društvu. Ove prve imale su za cilj regrutovanje svih socijalnih struktura u borbi protiv Osmanske imperije (i taj cilj dostignut je u periodu 1878), dok su ove druge produkt nesrećnih vremena (1941 – 1945, i 1991 – 1995). Ova dva ekstremna razaranja kada je Južni Sloven pokazao koliko je nesložan, izrodila su razne ratne zločince koji su svoje mjesto našli u guslarskim pjemama i opjevani kao najveći heroji. Ukoliko uzmemo sklonost naših građana ka interpretiranju prošlosti kroz guslarske pjesme đe su istoričari zamijenjeni autorima desetaraca onda definicija istorije koju je iznio veliki mislilac Karl Poper doista stoji: “Istorija političke moći izdignuta je na nivo istorije svijeta. Teško da je ona bolja od istorije pronevjere, razbojništva ili trovanja… Istorija političke moći nije ništa drugo nego istorija međunarodnog zločina masovnog ubistva. Ova istorija uči se u školama i neki od najvećih kriminalaca su hvaljeni kao heroji.” Ne treba napominjati koje “istorijske” ličnosti savremene gusle opjevavaju.

U Crnoj Gori imali smo još jedan negativan sindrom ovog tradicionalnog instrumenta – u pitanju je famozna AB revolucija. Termin ,,Hoćemo gusle” koji je determinisao politički put Miloševićeve Crne Gore, nije samo značio smjenu jednog političkog rukovodstva, već je imao i mnogo veće posljedice na crnogorsko društvo. On je postao kalup za novi sistem vrijednosti kod nas. Vaskrsavanje ,,zlih duhova” prošlosti putem ove parole, rezultiralo je nečim čime bi se svaki čovjek stidio – napad na Dubrovnik i deportaciju muslimanskih građana. Kroz ovu percepciju novije crnogorske istorije vidimo koliko je ona opterećena i koliko su gusle same po sebi nepodesan instrument za njenu analizu. Gusle treba njegovati kao dio svoje kulturne baštine, nikako ih stavljati u prvi plan kad treba da se donese neka odluka ili zaključak iz prošlosti.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Crnogorski internirci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno je crnogorskoj javnosti prezentovana veoma zanimljiva knjiga istoričara Vukote Vukotića. Radi se o zborniku dokumenata Internacija stanovništva Crne Gore 1916 – 1918 u izdanju Državnoga arhiva Crne Gore koji predstavlja plod njegova višegodišnjeg studioznog i metodičnog istraživanja crnogorske ratne građe pohranjene u crnogorskoj riznici pamćenja. U njoj nalazimo pokušaj da se potomcima crnogorskih stradalnika, ali i čitavoj crnogorskoj javnosti prezentuju imena crnogorskih interniraca i okolnosti u kojima su proživljavali trenutke svoje povijesne drame. Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja Crnogorskoga Crvenoga krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijh naših institucija humanosti u toku Prvoga svjetskoga rata. Vukotić nastoji doći do konkretnih imena osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskoga okupatora. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo