Povežite se sa nama

FOKUS

Za spas – Morača, Tara i još nešto?

Objavljeno prije

na

Italijanski akcionari u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) izazvali su pravu pometnju u Prvoj banci Crne Gore, nedavnim zahtjevom o povlačenju depozita od 27 miliona eura. Ovo je Monitoru saopštio izvor upućen u poslovanje Prve. Prema istom izvoru, ako bi banka isplatila taj novac ušla bi u ozbiljne probleme, jer bi koeficijenat njene likvidnosti pao ispod zakonom propisanog minimuma. Monitoru su iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), međutim, demantovali tvrdnje da bi povlačenje tako velikog depozita ugrozilo likvidnost banke. ,,U ovom trenutku Prva banka ispunjava sve zakonom propisane limite likvidnosti i ima validne projekcije likvidnosti na duže rokove. To znači da ima kapacitete da izvršava svoje obaveze prema deponentima u roku njihovog dospjeća, odnosno da bi čak i nakon izvršenja jednog ovakvog transfera, banka u potpunosti ostala likvidna”, kaže se u izjavi CBCG.

U CBCG ističu da „ukoliko i postoje pojedinačni sporovi koji su nastali između banke i klijenta po bilo kom osnovu, to nije pitanje nadležnosti Centralne banke, sve dok banka održava zakonom propisane koeficijente likvidnosti”. Prvoj su tek nedavno ukinute mjere CBCG, koje su joj između ostalog, zabranjivale kreditnu aktivnost. Mjere su donijete krajem 2008. godine, nakon nekontrolisanog rasta banke i mnoštva kreditnih plasmana sa sumnjivim kolateralima. Iako su mjere skinute, stručnjaci smatraju da je banka još ranjiva.

,,Povlačenje sredstava od strane tako važnih deponenata, kao što su Italijani, bi vjerovatno srušilo Prvu banku a imalo bi, zbog lančane reakcije, poguban uticaj i na kompletan bankarski i finansijski sistem. Uz postojeću nelikvidnost i krizu realnog sektora sve to bi imalo strahovite posledice po kompletnu ekonomsku situaciju u zemlji”, kaže za Monitor ekonomski stručnjak, profesor Milenko Popović.

Toga je, kao ističe izvor Monitora iz Prve, svjestan i Aco Đukanović. Zahtjev Terne, vlasnika dijela CGES-a da povuče svoj depozit od 27 miliona, on je, navodno, zaustavio što je izazvalo tenzije u banci. Pokušali smo da ove tvrdnje provjerimo. Iz vrha Prve demantovali su naš izvor (vidi boks). A iz CGES-a nijesu odgovarali na naša pozive, iako smo probali da ih kontaktiramo više puta.

Prema navodima Vijesti, Aco Đukanović je donio odluku da promijeni aktuelni menadžment na čelu sa Predragom Drecunom, kao i dio članova Odbora direktora. Novi rukovodilac banke, trebalo bi, prema Vijestima, da bude Oleg Obradović, dok bi Drecuna naslijedio sadašnji član borda Prve i nekadašnji Obradovićev saradnik iz Telekoma Crne Gore Milan Perović. Obradović je na Skupštini akcionara 27. juna i izabran u Odbor direktora.

Naši izvori tvrde da je dolazak Obradovića, tek početak kadrovske obnove Prve. Mlađi Đukanović, navodno, panično iz hotela Maestral, u kome već duže boravi, pokušava da sastavi tim koji će slijediti njegovu poslovnu politiku. Navodno, pored Obradovića koji bi trebalo da preuzme ulogu profesionalnog predsjednika Odbora, u to tijelo će ući još bliskih prijatelji i kumovi glavnih vlasnika – Miodrag Ivanović, aktuelni direktor Pobjede i Goran Vuletić. Pominje se i vraćanje na funkciju Milorada Pavleka, koji je sada savjetnik u banci. Pavlek je, navodno, otac kreativnog rješenja da se sa jednim milionom vrati 11 miliona duga prema državi.

Iz banke su demantovali tvrdnje da se spremaju dramatične promjene i da imaju problema sa deponentima. ,,Prva banka Crne Gore posluje stabilno i sigurno, a svi deponenti – klijenti mogu slobodno raspolagati svojim sredstvima, u skladu sa uslovima i rokovima predviđenim ugovorom o njihovom oročenju. Svi pokazatelji poslovanja banke u skladu su sa domaćom zakonskom regulativom, kao i međunarodnim standardima. Koeficijenti solventnosti i likvidnosti znatno su iznad propisanog nivoa. Banka je stabilna, likvidna i spremno ulazi u novu fazu razvoja i pozicioniranja na tržištu”, kaže se u reagovanju Prve banke.

Koeficijent likvidnosti Prve pod snažnim je uticajem učešća državnih i paradržavnih institucija u njoj kaže profesor Popović. ,,Kada je reč o situaciji sa Prvom bankom i dalje je aktuelno ono što je još na početku krize sa ovom bankom rekao tadašnji prvi čovek CBCG, Ljubiša Krgović – da je Prva izvor opasne fiskalne nestabilnosti države. Ako znamo koliko je depozita državnih institucija i depozita EPCG, CGES, Regionalnog vodovoda i sličnih paradržavnih organizacija, vezano u ovoj banci onda je jasno zašto je ona izvor fiskalne nestabilnosti”, kaže Popović.

Prema depešama koje je iz Podgorice Vašingtonu slao ambasador Roderik Mur u novembru 2008. kada su uvedene sankcije banci familije bivšeg premijera Mila Đukanovića, aktiva Prve banke porasla je sa 29 miliona u junu 2006. na čak 546 miliona eura za samo dvije godine „ostavljajući mnoge da spekulišu kako jedna banka u maloj zemlji može da poraste tako snažno, tako brzo”. Prema Rojtersu dramatičan rast Prve tokom buma na tržištu rezultat je favorizovanja banke.

Poslije vrtoglavog rasta i krize koja je potom nastupila, vatra u Prvoj gasila se pomoću državne pozajmice od 44 miliona eura, a likvidnost se održavala zahvaljujući sredstvima javnih preduzeća i državnih institucija i, posebno, italijanskih investitora. Nakon energetskog dila između Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija, većina transakcija sa A2A i Ternom išla je preko banke familije. Od 436 miliona kojima je A2A dokapitalizovala Elektroprivredu, čak 300 miliona leglo je na račun Prve. I transakcija Terne za kupovinu dijela CGES-a, takođe je obavljena preko ove banke.

Izgleda da ni sav taj novac nije bio dovoljan. Da banka ima i dalje ozbiljnih problema, pokazala je posljednja dokapitalizacija koja je trajala duže od godinu. Vlasnicima banke, najmoćnijim ljudima u Crnoj Gori, trebalo je dugo da prikupe neophodnih 10 miliona eura. U pet do dvanaest banku su pomogli stari akcionari kao što je EPCG i stari prijatelji – Miodrag Ivanović, Radmila Vojvodić, te partijski drugovi – Miodrag Vuković i Predrag Sekulić. Ekonomski stručnjaci smatraju da bi u takvoj situaciji, povlačenje depozita najvećih klijenata ozbiljno ugrozilo stabilnost.

Ovu banku je, smatra Popović, još na početku krize trebalo preuzeti od njenih sadašnjih vlasnika, dokapitalizovati državnim sredstvima, jer bi se, pravom ekspertizom, pokazalo da je kapital ,,braće i Elektroprivrede” ravan nuli ako ne i negativan. On ističe i da je pitanje da li bi se država morala u ovoj mjeri zaduživati da su joj stajala na raspolaganju sredstva zarobljena u Prvoj. ,,Pitanje je da li bi gubici u Elektroprivredi, koje i plaćaju građani, bili ovoliki da su se sredstva A2A mogla plasirati u modernizaciju prenosa i distribucije”, ističe Popović.

Kako je Monitor pisao EPCG je, braneći 2,6 miliona svog akcijskog kapitala u Prvoj, u akcije ove banke ulila više od 20 miliona eura. A na računima Prve drži oko 60 miliona eura dobijenih od A2A na osnovu dokapitalizacije.

Kriza u Prvoj mogla bi, kao i ranije, zbog očuvanja finansijskog sistema zemlje poslužiti kao opravdanje za dalju pomoć države toj banci. ,,Bože moj, u pitanju je spas zemlje. U tom smislu razumijem da bi postojeće glasine o tome da Italijani povlače depozite mogle biti preludij za nove nagodbe između italijanske kompanije i Vlade. Šta ćemo morati da damo Italijanima da bi spasili Prvu, pardon državu, tek ćemo vidjeti”, kaže Popović.

Stvarno, šta ćemo još dati Italijanima za spas Prve – Moraču, Taru i još nešto pride?

PREDRAG DRECUN, IZVRŠNI DIREKTOR PRVE BANKE
Ništa nije tačno

MONITOR: Da li Prva banka Crne Gore osnovana 1901. opet ima probleme sa likvidnošću, kako se to može čuti ovih dana u medijima?
DRECUN: Prva Banka nema nikakvih problema sa likvidnošću, što se vidi iz koeficijenta likvidnosti koji iznosi 1,8.

MONITOR: Da li je tačno da neki klijenti Prve banke već duže potražuju sredstva koje banka, navodno, i pored zahtjeva klijentima ne isplaćuje?
DRECUN: Nije tačno. Postoje sporovi između banke i nekih dužnika u kojima su sredstva nekih klijenata blokirana. To je sve.

MONITOR: Da li italijanska Terna, to jest Crnogorski elektoprenosni sistem (CGES), potražuje 27 miliona eura od Prve banke, koje banka ne isplaćuje jer bi tako, navodno, pala ispod zakonom propisanog minimalnog koeficijenta likvidnosti?
DRECUN: Terna, tj. CGES, ima svoj novac u Prvoj banci i može da raspolaže sa tim novcem kako želi. Odliv toga novca ne bi ugrozio likvidnost Prve banke, jer taj novac nije nigdje plasiran i nalazi se na posebnom računu.

MONITOR: Da li je tačno da su od Vas vlasnici tražili da zaustavite transfer novca prema CGES?
DRECUN: Nije tačno, jer takav zahtjev nikad nije ni došao u banku.

MONITOR: Da li su vlasnici tražili od menadžmenta da prikaže CBCG netačne podatke o poslovanju Prve banke i da li je menadžment sa Vama na čelu to odbio?
DRECUN: Od menadžmenta niko nikad nije tražio da prikažemo netačne podatke, niti bih ikad na tako nešto pristao.

MONITOR: Da li se zbog svega toga sprema Vaša smjena, kao i nekih drugih ljudi u vrhu banke?
DRECUN: Kažete u pitanju ,,zbog svega toga”. Pošto sve što vi nazivate ,,zbog svega toga” nije tačno, ne vidim elementarnu logiku u vašem pitanju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo