Povežite se sa nama

FOKUS

Za spas – Morača, Tara i još nešto?

Objavljeno prije

na

Italijanski akcionari u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) izazvali su pravu pometnju u Prvoj banci Crne Gore, nedavnim zahtjevom o povlačenju depozita od 27 miliona eura. Ovo je Monitoru saopštio izvor upućen u poslovanje Prve. Prema istom izvoru, ako bi banka isplatila taj novac ušla bi u ozbiljne probleme, jer bi koeficijenat njene likvidnosti pao ispod zakonom propisanog minimuma. Monitoru su iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), međutim, demantovali tvrdnje da bi povlačenje tako velikog depozita ugrozilo likvidnost banke. ,,U ovom trenutku Prva banka ispunjava sve zakonom propisane limite likvidnosti i ima validne projekcije likvidnosti na duže rokove. To znači da ima kapacitete da izvršava svoje obaveze prema deponentima u roku njihovog dospjeća, odnosno da bi čak i nakon izvršenja jednog ovakvog transfera, banka u potpunosti ostala likvidna”, kaže se u izjavi CBCG.

U CBCG ističu da „ukoliko i postoje pojedinačni sporovi koji su nastali između banke i klijenta po bilo kom osnovu, to nije pitanje nadležnosti Centralne banke, sve dok banka održava zakonom propisane koeficijente likvidnosti”. Prvoj su tek nedavno ukinute mjere CBCG, koje su joj između ostalog, zabranjivale kreditnu aktivnost. Mjere su donijete krajem 2008. godine, nakon nekontrolisanog rasta banke i mnoštva kreditnih plasmana sa sumnjivim kolateralima. Iako su mjere skinute, stručnjaci smatraju da je banka još ranjiva.

,,Povlačenje sredstava od strane tako važnih deponenata, kao što su Italijani, bi vjerovatno srušilo Prvu banku a imalo bi, zbog lančane reakcije, poguban uticaj i na kompletan bankarski i finansijski sistem. Uz postojeću nelikvidnost i krizu realnog sektora sve to bi imalo strahovite posledice po kompletnu ekonomsku situaciju u zemlji”, kaže za Monitor ekonomski stručnjak, profesor Milenko Popović.

Toga je, kao ističe izvor Monitora iz Prve, svjestan i Aco Đukanović. Zahtjev Terne, vlasnika dijela CGES-a da povuče svoj depozit od 27 miliona, on je, navodno, zaustavio što je izazvalo tenzije u banci. Pokušali smo da ove tvrdnje provjerimo. Iz vrha Prve demantovali su naš izvor (vidi boks). A iz CGES-a nijesu odgovarali na naša pozive, iako smo probali da ih kontaktiramo više puta.

Prema navodima Vijesti, Aco Đukanović je donio odluku da promijeni aktuelni menadžment na čelu sa Predragom Drecunom, kao i dio članova Odbora direktora. Novi rukovodilac banke, trebalo bi, prema Vijestima, da bude Oleg Obradović, dok bi Drecuna naslijedio sadašnji član borda Prve i nekadašnji Obradovićev saradnik iz Telekoma Crne Gore Milan Perović. Obradović je na Skupštini akcionara 27. juna i izabran u Odbor direktora.

Naši izvori tvrde da je dolazak Obradovića, tek početak kadrovske obnove Prve. Mlađi Đukanović, navodno, panično iz hotela Maestral, u kome već duže boravi, pokušava da sastavi tim koji će slijediti njegovu poslovnu politiku. Navodno, pored Obradovića koji bi trebalo da preuzme ulogu profesionalnog predsjednika Odbora, u to tijelo će ući još bliskih prijatelji i kumovi glavnih vlasnika – Miodrag Ivanović, aktuelni direktor Pobjede i Goran Vuletić. Pominje se i vraćanje na funkciju Milorada Pavleka, koji je sada savjetnik u banci. Pavlek je, navodno, otac kreativnog rješenja da se sa jednim milionom vrati 11 miliona duga prema državi.

Iz banke su demantovali tvrdnje da se spremaju dramatične promjene i da imaju problema sa deponentima. ,,Prva banka Crne Gore posluje stabilno i sigurno, a svi deponenti – klijenti mogu slobodno raspolagati svojim sredstvima, u skladu sa uslovima i rokovima predviđenim ugovorom o njihovom oročenju. Svi pokazatelji poslovanja banke u skladu su sa domaćom zakonskom regulativom, kao i međunarodnim standardima. Koeficijenti solventnosti i likvidnosti znatno su iznad propisanog nivoa. Banka je stabilna, likvidna i spremno ulazi u novu fazu razvoja i pozicioniranja na tržištu”, kaže se u reagovanju Prve banke.

Koeficijent likvidnosti Prve pod snažnim je uticajem učešća državnih i paradržavnih institucija u njoj kaže profesor Popović. ,,Kada je reč o situaciji sa Prvom bankom i dalje je aktuelno ono što je još na početku krize sa ovom bankom rekao tadašnji prvi čovek CBCG, Ljubiša Krgović – da je Prva izvor opasne fiskalne nestabilnosti države. Ako znamo koliko je depozita državnih institucija i depozita EPCG, CGES, Regionalnog vodovoda i sličnih paradržavnih organizacija, vezano u ovoj banci onda je jasno zašto je ona izvor fiskalne nestabilnosti”, kaže Popović.

Prema depešama koje je iz Podgorice Vašingtonu slao ambasador Roderik Mur u novembru 2008. kada su uvedene sankcije banci familije bivšeg premijera Mila Đukanovića, aktiva Prve banke porasla je sa 29 miliona u junu 2006. na čak 546 miliona eura za samo dvije godine „ostavljajući mnoge da spekulišu kako jedna banka u maloj zemlji može da poraste tako snažno, tako brzo”. Prema Rojtersu dramatičan rast Prve tokom buma na tržištu rezultat je favorizovanja banke.

Poslije vrtoglavog rasta i krize koja je potom nastupila, vatra u Prvoj gasila se pomoću državne pozajmice od 44 miliona eura, a likvidnost se održavala zahvaljujući sredstvima javnih preduzeća i državnih institucija i, posebno, italijanskih investitora. Nakon energetskog dila između Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija, većina transakcija sa A2A i Ternom išla je preko banke familije. Od 436 miliona kojima je A2A dokapitalizovala Elektroprivredu, čak 300 miliona leglo je na račun Prve. I transakcija Terne za kupovinu dijela CGES-a, takođe je obavljena preko ove banke.

Izgleda da ni sav taj novac nije bio dovoljan. Da banka ima i dalje ozbiljnih problema, pokazala je posljednja dokapitalizacija koja je trajala duže od godinu. Vlasnicima banke, najmoćnijim ljudima u Crnoj Gori, trebalo je dugo da prikupe neophodnih 10 miliona eura. U pet do dvanaest banku su pomogli stari akcionari kao što je EPCG i stari prijatelji – Miodrag Ivanović, Radmila Vojvodić, te partijski drugovi – Miodrag Vuković i Predrag Sekulić. Ekonomski stručnjaci smatraju da bi u takvoj situaciji, povlačenje depozita najvećih klijenata ozbiljno ugrozilo stabilnost.

Ovu banku je, smatra Popović, još na početku krize trebalo preuzeti od njenih sadašnjih vlasnika, dokapitalizovati državnim sredstvima, jer bi se, pravom ekspertizom, pokazalo da je kapital ,,braće i Elektroprivrede” ravan nuli ako ne i negativan. On ističe i da je pitanje da li bi se država morala u ovoj mjeri zaduživati da su joj stajala na raspolaganju sredstva zarobljena u Prvoj. ,,Pitanje je da li bi gubici u Elektroprivredi, koje i plaćaju građani, bili ovoliki da su se sredstva A2A mogla plasirati u modernizaciju prenosa i distribucije”, ističe Popović.

Kako je Monitor pisao EPCG je, braneći 2,6 miliona svog akcijskog kapitala u Prvoj, u akcije ove banke ulila više od 20 miliona eura. A na računima Prve drži oko 60 miliona eura dobijenih od A2A na osnovu dokapitalizacije.

Kriza u Prvoj mogla bi, kao i ranije, zbog očuvanja finansijskog sistema zemlje poslužiti kao opravdanje za dalju pomoć države toj banci. ,,Bože moj, u pitanju je spas zemlje. U tom smislu razumijem da bi postojeće glasine o tome da Italijani povlače depozite mogle biti preludij za nove nagodbe između italijanske kompanije i Vlade. Šta ćemo morati da damo Italijanima da bi spasili Prvu, pardon državu, tek ćemo vidjeti”, kaže Popović.

Stvarno, šta ćemo još dati Italijanima za spas Prve – Moraču, Taru i još nešto pride?

PREDRAG DRECUN, IZVRŠNI DIREKTOR PRVE BANKE
Ništa nije tačno

MONITOR: Da li Prva banka Crne Gore osnovana 1901. opet ima probleme sa likvidnošću, kako se to može čuti ovih dana u medijima?
DRECUN: Prva Banka nema nikakvih problema sa likvidnošću, što se vidi iz koeficijenta likvidnosti koji iznosi 1,8.

MONITOR: Da li je tačno da neki klijenti Prve banke već duže potražuju sredstva koje banka, navodno, i pored zahtjeva klijentima ne isplaćuje?
DRECUN: Nije tačno. Postoje sporovi između banke i nekih dužnika u kojima su sredstva nekih klijenata blokirana. To je sve.

MONITOR: Da li italijanska Terna, to jest Crnogorski elektoprenosni sistem (CGES), potražuje 27 miliona eura od Prve banke, koje banka ne isplaćuje jer bi tako, navodno, pala ispod zakonom propisanog minimalnog koeficijenta likvidnosti?
DRECUN: Terna, tj. CGES, ima svoj novac u Prvoj banci i može da raspolaže sa tim novcem kako želi. Odliv toga novca ne bi ugrozio likvidnost Prve banke, jer taj novac nije nigdje plasiran i nalazi se na posebnom računu.

MONITOR: Da li je tačno da su od Vas vlasnici tražili da zaustavite transfer novca prema CGES?
DRECUN: Nije tačno, jer takav zahtjev nikad nije ni došao u banku.

MONITOR: Da li su vlasnici tražili od menadžmenta da prikaže CBCG netačne podatke o poslovanju Prve banke i da li je menadžment sa Vama na čelu to odbio?
DRECUN: Od menadžmenta niko nikad nije tražio da prikažemo netačne podatke, niti bih ikad na tako nešto pristao.

MONITOR: Da li se zbog svega toga sprema Vaša smjena, kao i nekih drugih ljudi u vrhu banke?
DRECUN: Kažete u pitanju ,,zbog svega toga”. Pošto sve što vi nazivate ,,zbog svega toga” nije tačno, ne vidim elementarnu logiku u vašem pitanju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

“Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta” preko kojeg je korumpirao i podrivao nezavisnost crnogorskih institucija ali i šire po Zapadnom Balkanu.  Dovodi se u vezu sa “zloupotrebom javne imovine, eksproprijacijom privatne imovine”, sve  “radi lične dobiti ili političkih ciljeva, ili mita”.

Ovi  navodi nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost, Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima Mićunovića i Davidovića,  koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića. Oni su i lični prijatelji sa doskorašnjim vladarom zemlje uprkos Davidovićevom formalno opozicionom angažmanu nakon raskola u DPS-u. Mićunovića veže sa Đukanovićem i zajednička optužnica talijanskog tužilaštva za šverc cigareta sa mafijom na drugoj strani Jadrana koja nije dokazana na sudu. Davidović je i kum bivšeg predsjednika Crne Gore  pokojnog Momira Bulatovića koji ga je pred kraj svog mandata abolirao od optužbi za manipulacije u trgovini cigaretama kojima je navodno oštetio tadašnju republičku kasu za više od deset miliona njemačkih maraka i zbog čega je na kratko uhapšen.

Za razliku od Mićunovića koji je uvijek slovio za žestokog momka i stajao sa one strane zakona (iako to sudski nikada nije dokazano) Davidović je bio načelnik nikšićke policije,  ministar trgovine u tzv. Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Hercegovina koju je osnovala Srpska demokratska stranka (SDS) Radovana Karadžića pred početak sukoba 1991. godine. Vlasnik je i firme Neksan koja se bavi proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pića, trgovinom gorivom i građevinskim poslovima. Davidović  je nekoliko puta  uskakao sa svojim resursima da spasi Željezaru Nikšić, u kojoj je nekada radio kao ekonomista, od stečaja i bankrotstva što mu je kod običnog stanovništva donijelo određene simpatije. Mediji su izvještavali da se Neksan, zajedno sa još nekim državnim i privatnim firmama bliskim vrhu režima, bavio fiktivnim izvozom goriva na Kosovo 2009. godine  dok je gorivo istakano i prodavano u zemlji bez plaćenih aksciza državi. Nije bilo demantija ali ni provjera pravosudnih organa, a kamoli optužnice.

Dakin pokušaj samostalnog političkog organizovanja kroz Narodni pokret je neslavno prošao. Poznat je i kao veliki ktitor Srpske crkve (SPC) i često viđan u društvu episkopa i drugih poglavara. Preživio je i atentat u Beogradu 2019. godine upravo kada je bio u društvu tadašnjeg episkopa nikšićko-budimljankog i sadašnjeg crnogorsko – primorskog mitropolita Joanikija Mićovića.

Mićunović se uvijek držao podalje od istupa u javnosti i nikada nije odgovarao direktno na optužbe protiv njega. To je po pravilu prepuštao ljudima iz bezbjednosnog sektora, kao što su bivši direktor policije Veselin Veljović ili medijima pod kontrolom DPS-a. Osnovana je i Facebook grupa Brano Micunović – Ponos Crne Gore gdje su svi kritičari dotičnog označavani “saradnicima stranih službi i neprijateljima Crne Gore”, prije svega tadašnji poslanik Nebojša Medojević. Veljović je na prozivke u Skupštini javno rekao da “Mićunović nema nikakve povezanosti sa Šarićem ili sa konkretnom operacijom Balkanski ratnik” u kojoj je zaplijenjeno 5.7 tona kokaina u Južnoj Americi. Odmah nakon toga, da li slučajno, otpao je i projekat izgradnje prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare koju je trebao graditi odavno bankrotirani splitski Konstruktor.

Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal  je u slučaju Darka Šarića pominjalo Mićunovića kao osobu sa kojom je Šarić u bliskim odnosima. Srbijanski tužiltelji su u zahtjevu za prisluškivanje Šarića naveli Mićunovića kao organizatora šverca droge i cigareta u međunarodnim razmjerama ali optužnica nikada nije dizana protiv njega. Štaviše, na suđenju Šariću i njegovoj grupi, na zahtjev advokata odbrane Borivoja Borovića, Mićunovićevo ime je zatamnjeno, jer on “nije bio predmet ni optužnice ni istrage”.

Mićunović je, kada se radi o crnogorskom pravosuđu, takođe rođen pod sretnom zvijezdom. Maratonsko suđenje za ubistvo iz bezobzirne osvete na nosilima voženog i već ranjenog Radovana Raca Kovačevića ispred Urgentnog bloka Kliničkog centra CG, završeno  je oslobađajućom presudom i to dva puta. Vrhovni sud je tada kao drugostepena instanca ukinula prvu presudu i vratila je sudiji Radomanu Mandiću na ponovno odlučivanje usljed brojnih propusta i mijenjanja izjava svjedoka koji su simultano oboljeli od amnezije i samo mogli primijetiti “dlakavu ruku” koja puca ali ne i osobu. Kada je Mandić po drugi put oslobodio Mićunovića, nevoljno tužilaštvo predvođeno Vesnom Medenicom (takođe bliskom prijateljicom vladarske porodice Đukanović) se opet formalno žalilo. Umjesto tada “nekooperativnog” Vrhovnog suda, žalbu je dočekalo vijeće novoosnovanog Apelacionog suda čiji izvjestilac Milivoje Katnić je pripremio opravosnaženje oslobađajuće presude Mićunoviću nakon što je “vještačenjem utvrđeno da je oštećeni Kovačević već bio mrtav na nosilima”. Prema tome nije ni moglo biti ubistva.

Mjesec dana po finalno oslobađajućoj presudi Medenica se preselila na čelo Vrhovnog suda i riješila svaki budući nedostatak kooperativnosti tamošnjih sudija sa vladajućom partijom. Istražni sudija u slučaju ubistva Kovačevića, Mušika Dujović je postao predsjednik Apelacionog suda dok će Milivoje Katnić postati šef novoosnovanog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je formirano tobože radi borbe protiv kriminala i korupcije, i na zahtjev EU. Katnić će kasnije nemilosrdno progoniti sve neprijatelje vlasti i zaobići one koje treba zaobići, između ostalog i Daku Davidovića, bilo da se radi o tzv. Državnom udaru ili nečemu drugom.

Nakon američke objave sankcija reakcije crnogorske javnosti su veoma uzdržane. Osim ministra pravde Andreja Milovića koji je rekao da nadležni trebaju ispitati američke navode (uz isticanje da njegovo ministarstvo nije nadležno) maltene da nije bilo  reakcije ni političkih partija ni pojedinaca iz bilo kog tabora. Iz vana se samo glasnuo bivši crnogorski diplomata i sada univerzitetski profesor Vesko Garčević koji je rekao da su Amerikanci “poslali jasne poruke sadašnjim i bivšim vlastima” te da je ovo prilika “za dalje jačanje saradnje sa SAD u pravosudnoj oblasti” jer je to u saglasju “sa našom ambicijom da budemo članica EU u bliskoj budućnosti”.

Ako saradnja bude ista kao između Katnića i  američkih vlasti dok je “istraživao” Aferu Telekom u kojoj se indirektno pominje Đukanović,  sve će se  završiti na ćutanju. Na to  je crnogorska javnost odavno navikla.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krajem oktobra, prestižni američki list Vol Strit Žurnal je objavio opširnu priču o Lovu na najpoznatijeg kripto bjegunca.  U razgovoru sa američkim novinarima, tada mandatar  Milojko Spajić je rekao: „ Iza (Kvonovog zatvorskog) pisma stoje njegovi politički protivnici i srpska tajna služba“. Srpska BIA nije odgovorila na zahtjev Vol Strit Žurnala na komentar Spajićeve izjave. Nisu zabilježene bilo kakve reakcije na Spajićeve navode ni iz Vlade Srbije ni od medijski svuda prisutnog predsjednika Aleksandra Vučića

 

Lansiranje Afere Kvon u susret parlamentarnim izborima 11. juna ove godine, kako bi se urušio očekivani rezultat Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića, je dobio nastavak po izboru 44. Vlade. Premijer i PES su uzvratili udarac odmah nakon konstitutivne sjednice Vlade. Na prvoj narednoj sjednici 9. novembra Vlada je u odlukama o kadrovskim rješenjima u posljednjoj , 26. tački navela da je donijela „Rješenje o razrješenju Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)“. Radi se o osobi koja je, po ranijem saopštenju PES-a, imala važnu ulogu u Aferi Kvon i koja je, navodno,  stajala iza famoznog pisma koje je korejski prevarantski kralj kripto valuta i međunarodni bjegunac Do Kvon poslao iz Istražnog zatvora u Spužu na adresu tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i šefa Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vladimira Novovića – u predvečerje izbora.

U pismu je Kvon pomenuo Spajića u negativnom kontekstu gdje mu je navodno Spajić tražio da se uključi u finansiranje njegove izborne kampanje i tvrdio da „ima dokaze o komunikacijama i uplatama od drugih lica“ te da „stoji na raspolaganju za dalji kontakt, ukoliko su potrebna dodatna objašnjenja“. Nakon tog pisma Abazović je teatralno sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost i, po Monitorovim izvorima, tražio od Novovića da uhapsi i procesuira Spajića što je ovaj odbio. O sadržaju pisma i nepotkrijepljenim i/ili sumnjivim navodima zatočenog i pritiješnjenog Kvona Monitor je već ranije pisao.

Prije smjene Kurtija, krajem oktobra, prestižni američki list Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal –WSJ) je objavio opširnu priču o Lovu na najpoznatijeg kripto bjegunca  na kojoj su radili mjesecima 4 novinara i još 4 novinarska saradnika. U razgovoru sa američkim novinarima, tada mandatar za sastav 44. Vlade Crne Gore Milojko Spajić je rekao: „ Iza (Kvonovog zatvorskog) pisma stoje njegovi politički protivnici i srpska tajna služba“. Srpska Bezbedonosno informativna agencija (BIA) nije odgovorila na zahtjev Vol Strit Žurnala na komentar Spajićeve izjave. Nijesu zabilježene bilo kakve reakcije na Spajićeve navode ni iz Vlade Srbije ni od medijski svuda prisutnog predsjednika Aleksandra Vučića.

Treba se podsjetiti da su se Vučićeve vlasti angažovale protiv Spajića i tokom predsjedničke nominacije. Tada je prvi put Srbija podijelila sa crnogorskom Državnom izbornom komisijom (DIK) podatke o Spajićevom srbijanskom državljanstvu i prebivalištu. Nakon toga je on diskvalificiran iz predsjedničke trke i data podrška Vučićevom prijatelju i savezniku Milu Đukanoviću da opet pokuša da zasjedne kao predsjednik.

Spajić je uvjerenja da je Kvon prevaren da napiše pismo u nadi da će ga zatim crnogorske vlasti vođene Abazovićem pustiti uz kauciju i dozvoliti mu da pobjegne iz zemlje – vjerovatno nešto slično kako je izašao iz Srbije.

WSJ navodi da je Kvon početkom septembra 2022. godine pobjegao iz Singapura, gdje mu se počeo zatvarati krug zbog velikih prevara, i da je preko Dubaija stigao u Beograd i uselio se u stan u blizini Knez Mihajlove, svega nekoliko dana prije nego će južnokorejske vlasti izdati nalog za njegovo hapšenje. Ubrzo će slijediti i Crvena potjernica Interpola. Međutim, Kvon je u online razgovorima sa svojim partnerima i saradnicima koje je vodio iz Beograda tvrdio da ima dogovor sa lokalnim vlastima dok je u jednom drugom razgovoru tvrdio da mu je od srpske policije dopušteno da ostane i nakon što su saznali za Interpolov nalog za hapšenje. Štaviše. 12. oktobra prošle godine, Kvon je zajedno sa Čang Džun Hanom, koji će kasnije takođe biti uhapšen u Crnoj Gori , u Srbiji osnovao kompaniju Codokoj22 D.O.O. dok katastarski podaci pokazuju da je decembra 2022. godine Han posjedovao stan od 400 kvadrata u elitnom dijelu Beograda. Na zahtjeve Vol Strita za intervju nije bilo nikakvih odgovora iz srbijanskog MUP-a, Ministarstva pravde ni iz Vrhovnog javnog tužilaštva.

Spajić je novinarima WSJ rekao da ga je Kvon pozvao u posjetu i da su kafenisali oko sat vremena. Spajić tvrdi da nije u to doba znao da je Kvon u bjekstvu. Vlasti Južne Koreju su preko Interpolovih kanala locirale Kvona u Srbiji a zvanični zahtjev za ekstradicijom je poslat Beogradu krajem decembra prošle godine. Interesantno je da srbijanske vlasti nisu uhapsile Kvona ali je zato Kvon, vjerovatno dobivši obavijest od lokalnih vlasti da je lociran, prekinuo svu aktivnost na drustvenoj mreži twitter. Krajem januara, kako Vučićeve vlasti nisu odgovarale na zahtjeve Interpola i Južne Koreje, u Beograd je stigla delegacija korejskih tužilaca i zvaničnika Ministarstva pravde. Tokom nekoliko dana razgovora sa srbijanskim kolegama, istražitelji su dobili podatke o Kvonovoj srpskoj kompaniji kao i internet adresu. Srbi su takođe „obećali da će isporučiti Kvona ako ga uhvate“ po riječima tužioca Dena Sung-hana koji je dao intervju američkim novinarima. Polovinom februara je i američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEEC) podigle tužbu protiv Kvona zbog prevare i laganja rekavši da je izvukao 100 miliona dolara iz kompanije poslije kraha. U martu ove godine i američko Ministartvo pravde je krenulo u istragu protiv Kvona. Do hapšenja je došlo, ali tek krajem marta i to na podgoričkom aerodromu u pokušaju Kvona i njegovog saradnika da se ukrcaju na privatni let za Dubai. Kvonov ulazak u Crnu Goru nije registrovan od strane granične policije.

Istog dana uveče kada je Vlada razriješila Kurtija sa pozicije u ANB-u, Mportal je objavio vijest da je ministar pravde Andrej Milović dostavio dokument Glavnom specijalnom tužiocu (GST) Vladimiru Novoviću u kome iznosi da su službenici Ministarstva pravde Nataša Radonjić i Tanja Popović nezakonito očistile kaznenu evidenciju Kurtija rješenjem od 08.06.2020. godine. To je urađeno uprkos „činjenici da je molba osuđenog za brisanje ove osude, pravosnažno odbijena kao neosnovana od strane Višeg suda u Podgorici“. Stoga  Milović traži od SDT-a da ispita da li su pomenute „izvršile neko od krivičnih djela protiv službene dužnosti“ Takođe, od SDT-a traži i da „ispita i razloge zbog kojih prethodni ministar g. Marko Kovač …u vremenu imenovanja generalnog inspektora u ANB i pored indicija da je (Kurti) nezakonito brisan iz Registra kaznene evidencije i zahtjeva javnosti da se utvrdi istina u ovom slučaju“, nije preduzeo zakonom propisane radnje da se nedvosmisleno utvrdi da li Kurti ispunjava zakonske uslove za tu važnu poziciji. Naime Kurti je dva puta pravosnažno osuđen, jednom kao maloljetnik 2004. godine na 10 mjeseci zatvora, i jednom kao punoljetno lice 2009. godine, opet na 10 mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva Rikarda Oroša u Ulcinju.

I pored toga Vlada Dritana Abazovića ga je postavila za generalnog inspektora ANB-a 22.07.2022. dok je na tadašnje primjedbe potpredsjednika Raška Konjevića premijer odgovorio „prema njegovim informacijama ničega nema u kaznenoj evidenciji vezano za Kurtija“ te da je to „jedino relevantno“. Dodao je da Crnoj Gori treba takav profil ličnosti – kao kontrolor za ANB. Abazovićevo pokrivanje i zalaganje za Kurtija je ukazivalo na činjenicu da je on osoba od njegovog povjerenja i da će uraditi sve što se od njega traži kao „profil koji treba Crnoj Gori“, tj. u prijevodu njemu lično, i u skladu sa praksom privatnih institucija iz doba Mila Đukanovića i DPS-a.

Dva dana nakon predstavke ministra Milovića SDT-u oglasio se i Kurti rekavši da je SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv novog ministra pravde zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je ranije Mportal integralno objavio sadržaj dopisa SDT-a, pretpostavljajući/sugerirajući da je sam ministar poslao dokument ovom miloističkom portalu. Kurti je rekao da Milović ima lični animozitet prema njemu jer je „objavom podataka iz kaznene evidencije prekoračio granice svog ovlašćenja direktnim umišljajem” i da je cilj bio njegova „diskreditacija i ocrnjivanje ličnosti“.

Dan poslije Kurtijeve reakcije, portal javnog servisa RTCG će objaviti dopis tadašnjeg državnog sekretara ministarstva pravde Bojana Zekovića iz kraja juna 2022. godine gdje traži od ministra Kovača provjere o brisanju Kurtija iz kaznene evidencije „zbog naglašenog interesovanja medija“ jer bi provjerom „otklonili sumnje i odbacili optužbe za nezakonito postupanje Minstarstva“. Zeković je tražio i da ukoliko se utvrdi greška da se ispravi i utvrdi odgovornost u slučaju zloupotrebe. Od toga nije bilo ništa. RTCG navodi da Kovač nije odgovorio na njihova pitanja glede navoda Zekovića iako mu je ostavljeno dovoljno vremena. Dan nakon objave RTCG,  oglasio se i bivši ministar Kovač zbog „pokušaja lične diskreditacije, najprije od Mportala a zatim …Pobjede u sadejstvu sa ministrom pravde (Milovićem), i funkcionerom SDP-a g. Zekovićem“. Kovač tvrdi da je sam inicirao provjeru nakon medijskih izvještaja i da je utvrdio da se „donijelo rješenje o brisanju navedene osude i da se tadašnja generalna direktorica Nataša Radonjić rukovodila „jednakim postupanjem prema svim punoljetnim licima u skladu sa odredbama KZCG i ZKP“ i da je to u skladu sa odlukom Ustavnog suda iz polovine juna 2019. i praksom sudova u postupcima rehabilitacije. Stoga je ministar Kovač  „ocijenio da ne postoje razlozi zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak poništenja rješenja o brisanju osude“ i pozvao tužilaštvo da sve ispita. Kovač se nije osvrnuo na pravosnažnu sudsku presudu kojom je odbijena rehabilitacija Kurtija kao i naknadno obavještenje Kurtija Ministarstvu pravde od 20.02.2018. da odustaje od pokretanja postupka rehabilitacije.

Ostaje da se vidi kako će se Afera Kvon odvijati i da li će njen glavni crnogorski akter, po navodima PES-a, Dritan Abazović, proći bez posljedica. Abazović je u nedavnom intervjuu za Novu pitao „šta je trebalo, da se pismo čuva, stavi u fioku i da se njime ucjenjuje poslije Milojko Spajić?“ umjesto da se šalje Novoviću. Zaključio je da „bi volio da stvari izađu na vidjelo“. Novović i SDT su na potezu.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo