Povežite se sa nama

MONITORING

Zakon u asfaltu

Objavljeno prije

na

Ukucate li na nekom od internet pretraživača Bemax dobićete blizu 3,5 hiljada pronađenih odrednica na crnogorskom i njemu bliskim jezicima. Površan pregled dobijenog materijala otkriće da su istoimene kompanije registrovane u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori ali je najviše prostora, zahvaljujući poslovnim aktivnostima i publicitetu, pripalo našem takmacu – Bemax doo Podgorica.

Kako i ne bi. Ta je kompanija, kao izvođač ili podizvođač radova, angažovana na rekonstrukciji, modernizaciji i izgradnji najvažnijih saobraćajnica u Crnoj Gori (Podgorica-Cetinje, Podgorica Nikšić, Podgorica – Bar, Podgorica-Kolašin, Risan – Žabljak). Gradili su Regionalni vodovod a već imaju i ugovor o postavljanju priključnog cjevovoda do barskog rezervoara Šušanj. Njima je pripao posao izgradnje jedinog pješačkog podzemnog prolaza u Podgorici, gradnja novog dijela platforme za parkiranje aviona na aerodromu Tivat, posao sanacije jalovišta u Mojkovcu, gradnja nadvožnjaka u Baru…

Rijedak je primjer da neka novoosnovana kompanija za nepune četiri godine postane lider na nacionalnom tržištu. Bemax-u je to uspjelo. Jednako je rijetko preduzeće koje prati više nepoznanica i kontroverzi a da one ne utiču na rejting kompanije. Makar ne kod onih koji dodjeljuju poslove vrijedne od nekoliko stotina hiljada pa do nekoliko miliona eura. Bemax-u je i to pošlo za rukom.

KO JE GAZDA: Bemax je osnovan u januaru 2007. godine. Osnivač i direktor preduzeća Veselin Kovačević prethodno je vodio Fin invest, jednu od firmi iz Atlas grupe Duška Kneževića.

Kompanija je, neposredno po osnivanju, privukla pažnju konkurencije ali i javnosti bogatim voznim parkom i moćnom građevinskom mehanizacijom kupljenom od renomiranih svjetskih proizvođača. Kadrovski transferi stručnjaka iz konkurentskih firmi dodatno su potvrdile ozbiljnost vlasnika Bemax-a i njihov finansijski potencijal.

Kovačević je firmu javnosti predstavio najavama o izgradnji dva poslovno-stambena kompleksa u Podgorici površine od skoro 100 hiljada kvadratnih metara. ,,U prvoj fazi razvoja, Bemax će se baviti drobljenjem i separacijom agregata neophodnih za proizvodnju betona, grubom građevinskom izgradnjom i investicijama u stambeno – poslovne komplekse”, predočio je direktor Bemax-a, ,,U drugoj fazi razvoja, firma će se koncepcijski usmjeriti na formiranje adekvatne operative za buduću gradnju autoputeva u Crnoj Gori”.

Već tada su počele da kolaju priče kako iza novoosnovane kompanije stoje tihi partneri sa jakim političkim uticajem.

Ono o čemu se samo šuškalo, prvi je javno saopštio Nebojša Medojević. U vrijeme kada su se Vlada i njeni nesuđeni partneri iz Hrvatske svim silama upinjali da skupe pare neophodne za početak gradnje autoputa Bar-Boljari, Medojević je ukazao na ,,vrlo blisku saradnju” splitskog Konstruktora i Bemax-a, podgoričke kompanije koja je ,,blisko povezana sa jednim od najuticajnijih ministara u Vladi Crne Gore, šefom diplomatije Milanom Roćenom”. Zato je Bemax, tvrdili su Medojević i PZP ,,često prilivilegovan kod dobijanja poslova u Crnoj Gori”. Kao primjer navodili su izgradnju ,,besmislenog podzemnog prolaza na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici” vrijednu 1,2 miliona i najavljivali kako bi se Bemax mogao pojaviti kao podizvođač na poslu gradnje autoputa ,,što čitavoj ovoj ujdurmi daje vrlo jasan korupcionaški aspekt”.

Ministar Roćen je, očekivano, demantovao da ima bilo kakve veze sa Bemax-om, ali su tvrdnje o nezakonitom favorizovanju ove kompanije nastavile da pristižu. Zapravo, pritužbe su počele da stižu neposredno po osnivanju kompanije i nijesu prestale do danas. Kontinuitet se ogleda i u tome što se vlasti – lokalne i državne – nijesu osvrtale na njih. Mijenjali su se samo žalbenici.

PRITUŽBE: Prvo su se crnogorskim medijima obratili mještani MZ Gornja Zeta. Oni su, u ljeto 2007, optužili Bemax da, i pored zabrane glavnog ekološkog inspektora Vesne Zarubice, nastavljaju nezakonito iskopavanje zemljišta, eksploataciju šljunka i pijeska iz Morače, kao i izgradnju drobiličnog postrojenja i separacije. ,,Iz Bemax-a su nas obavijestili da su obustavili sve radove, a sa druge strane njihova mehanizacija ne staje. Krše zakon i sopstvene odluke”, saopštio je predsjednik MZ Slobodan Kumburović.

Da priguši negativni publicitet, Kovačević je krenuo u najave novih poslova: ,,U bliskoj budućnosti u Šušanju kod Bara, Bemax će graditi 10.000 kvadrata apartmana. Ambicija je da u barskoj opštini, kao jednoj od perspektivnih, sagradimo 30-40.000 kvadrata stambeno poslovnog prostora”. I novih poslovnih partnera: ,,Pored izrealskih firmi, i tog jevrejskog lobija, imamo dobre relacije sa moćnim ruskim firmama koje na ovom tržištu traže vidove saradnje”.

U ljeto naredne godine stigle su nove, loše, vijesti. Radnici Bemax-a su, kopajući šljunak iz Tare, uništili prirodno mrestilište lipljana i pastrmke. ,,Nijesu bili upućeni”, pravdao ih je direktor SRK Kolašin Nikola Trebješanin, ,,Kovačević je prihvatio odgovornost za štetu i sa SRK Kolašin se dogovorio da tok Tare, koji je i zbog ranijih nepravilnosti izmješten iz svog korita, vrati u prvobitni tok…”.

Početkom ove godine Bemax se našao u još jednoj interesantnoj priči. Udruženje inženjera Rudnika boksita tražilo je od državne tužitelje Ranke Čarapić da ispita poteze uprave Rudnika koji su, prema njihovoj ocjeni, nanijeli štetu Boksitima.

I naveli primjer ,,lakomislenog zaključivanja ugovora sa licima nesposobnim za plaćanje, kako je to urađeno sa kompanijom Bemax”. Iz Bemax-a su demantovali tvrdnje da Rudnicima bokaita duguju 700 hiljada eura, ali se Ranka Čarapić nije oglašavala. Pa je i ta priča imala ,,crnogorski epilog” – svako je mogao da izabere verziju koja mu se više sviđa.

UZALUD IH SUDIŠ: Onda su poslovi Bemax-a ipak stigli do suda. Upravni sud je, po tužbi podgoričkog Tehnoputa, poništio rješenje Komisije za javne nabavke da se posao gradnje treće trake na dijelu puta Cetinje-Podgorica povjeri Bemax-u, iako je Tehnoput dao za 400 hiljada eura jeftiniju ponudu.

Komisija je, zapravo, preinačila odluku Direkcije za javne nabavke i bez valjanog osnova ponudu Tehnoputa proglasila nevažećom. Sada Tehnoput ima presudu koja kaže da oni treba da grade put koji je Bemax već izgradio. Najavljuju da će od države tražiti odštetu upozoravajući da se favorizovanje kompanije kojom rukovodi Veselin Kovačević nastavlja. Ovog puta prilikom izbora izvođača radova na sanaciji jalovišta u Mojkovcu.

Opet je, tvrde iz Tehnoputa, Komisija preinačila odluku Direkcije i odlučila da posao pripadne Bemax-u, trećerangiranom ponuđaču čija je ponuda za 150 hiljada eura veća od onoga što za isti posao traži Tehnoput.

Konačno, Bemax je nedavno postao i djelić međunarodne afere o poslovanju austrijske Hipo alpe adria banke. Mediji su prenijeli spisak napravljen u centrali ove banke u Klagenfurtu prema kome se među sumnjivim kreditima koje su odobravale balkanske filijale HAAB-a nalaze i aranžmani sa Bemax-om. Istraga traje. Poslovi se nastavljaju. Još samo da krene auto-put.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo