Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPOŠLJAVANJE ROMA U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: Otvorena diskriminacija

Objavljeno prije

9 godina

na

muhamed-ukovic

Iako je pravo o autentičnoj zastupljenosti obezbijeđeno svim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori, Romi ovo pravo, koje im garantuje Ustav, još ne mogu da ostvare. Uprkos izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Zakona o izboru odbornika i poslanika, izborni sistem ne dozvoljava manjinsko predstavljanje Roma kroz zagarantovane mandate.

Podaci MONSTAT-a kazuju da 6.251 Roma i 2.054 Egipćana živi u Crnoj Gori. Pripadnici ove nacionalne manjine žive u ekstremno teškim uslovima. Brojna istraživanja, vladina i nevladina dokumenta preciziraju da život pripadnika ove manjine prate brojne barijere – stigma, diskriminacija; problemi u pristupu obrazovanju, zapošljenju, stanovanju, liječenju, ličnim dokumentima…

Kao jedan od ključnih problema uočen je upravo taj što Romi nemaju svoje predstavnike ni na jednom nivou vlasti – u državnim i opštinskim institucijama. Od uvođenja višestranačja Romi nijesu imali svog autentičnog predstavnika u Skupštini Crne Gore.

Iz Romskog savjeta više puta je upozoravano da tom narodu nije pružena ni minimalna šansa da prođu cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika i da je besmisleno da za Rome važi isti cenzus kao i za ostale manjinske zajednice, jer su sve manjine brojnije od romske zajednice. Neke čak i do osam puta.

Računica, koju su iznosili u Romskom savjetu, govori da je nemoguće da zajednica, koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1%, može prikupiti 0,70% glasova – to je nešto malo više od 3000 glasova u zavisnosti od procenta izlaznosti. Upozoravali su da od 6000 Roma koliko ih je zvanično u Crnoj Gori treba oduzeti broj izbjeglica koji nemaju biračko pravo, kao i broj onih koji nemaju dokumenta. Po njihovoj računici samo je nešto više od 2000 Roma sa biračkim pravom, što je nedovoljno za jedan poslanički mandat.

Kako bi se izašlo iz političke izolovanosti i marginalizovanosti, tražili su da se postojeći cenzus koji se primjenjuje za Rome smanji sa 0,70 na 0,35 odsto procenata važećih glasova.

,,Niko od predstavnika političkih partija nije prihvatio ovaj prijedlog, osim predstavnika Pozitivne. Simptomatično je da ovaj predlog nijesu prihvatili čak ni predstavnici partija manjinskih zajednica, što je najbolji indikator kako su Romi prihvaćeni u crnogorskom društvu i koliko je ono demokratsko”, kaže za Monitor Muhamed Uković, potpredsjednik Romskog savjeta.

U izvještaju Monitoring građanskog društva, koji je objavljen krajem septembra, navodi se da u javnoj administraciji u Crnoj Gori radi oko 58 hiljada ljudi, te da etnička struktura zaposlenih ne odgovara etničkoj strukturi društva. Oko 80% Crnogoraca zaposleno je u javnoj administraciji, iako ih u društvu ima oko 45%. Diskriminacija po osnovu nacionalnosti i politike prilikom zaposlenja je prisutna, kako na državnom tako na lokalnom nivou. Sve nacionalnosti, osim Crnogorske, su diskriminisane, ali je posebno nizak broj zaposlenih predstavnika RE populacije alarmantan, navodi se u izvještaju koji su pripremili Građanska alijansa, Udruženje Egipćana, Centar za romske inicijative, Forum MNE i NVO Ruža.

,,Romi su uglavnom zastupljeni u preduzećima za komunalnu djelatnost kroz angažovanje na održavanju ulične higijene. To stanje ima brojne negativne posledice od gubljenja motivacije za dalju edukaciju jer i oni Romi koji završe srednju školu imaju jedini izbor zaposlenje u komunalnom preduzeću”, kaže za Monitor Milena Čarapić, asistentkinja na programu ljudskih prava u Građanskoj alijansi.

Ona smatra da je potrebno kroz mjere pozitivne afirmacije donijeti rješenja koja će omogućiti Romima da imaju svoje predstavnike prije svega u Skupštini. ,,GA ovu ideju odavno zagovara ali do sada nije bilo razumijevanja od zakonodavca, a čini nam se da ni sami Romi još uvijek nijesu dovoljno jedinstveni i glasni po ovom pitanju. Mišljenja smo da kao što je ovakva mjera uvedena za hrvatski manjinski narod, po istom sistemu to treba primijeniti i za romski manjinski narod u Crnoj Gori”, kaže Čarapić.

Hrvatskoj nacionalnoj manjini omogućeno je da ukoliko osvoje 0,35 odsto glasova imaju jednog poslanika. Još nema političke volje da se isto omogući i romskoj zajednici.

,,Politička izolacija u crnogorskom društvu Rome dovodi do same ivice ponora i tihe asimilacije. Stoga ako se oni koji odlučuju o sudbini Roma istinski zalažu za integraciju romske zajednice u crnogorsko društvo, onda je neophodno po sistemu afirmativne akcije romskoj zajednici ponuditi isto rješenje koje važi i za hrvatsku nacionalnu zajednicu, dakle smanjenje aktuelnog cenzusa na prihvatljivih 0,35%. Svako drugo rješenje vodi daljnjoj segregaciji, izolaciji i asimilaciji romske nacionalne zajednice u Crnoj Gori”, kaže Uković.

Grupa nevladinih organizacija je u pomenutom izvještaju preporučila Skupštini da donese izmjene i dopune Izbornog zakona kako bi se romskoj i egipćanskoj populaciji omogućilo da imaju autentičnog predstavnika u Skupštini, kao i sve ostale manjine.

Slične preporuke stižu i iz Brisela: ,,Podzastupljenost Roma je vidljiva i na političkom planu, zbog različitih izbornih pravila koja važe za ovu zajednicu, na šta jasno ukazuje i Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku. Nejednake mogućnosti za učešće u izbornom procesu, uz nedostatak kadrova i nedovoljno razvijenu svijest romske zajednice o pravima koja im pripadaju, ne mogu doprinijeti većem učešću Roma i Romkinja u društvenom životu Crne Gore, na čemu Brisel jasno insistira”, kaže za Monitor Marija Vuksanović iz CEDEM-a. Ona ističe da političke partije treba da pokažu spremnost da kroz izmjene izbornog zakonodavstva stvore uslove za političko predstavljanje romske zajednice, što do sada nije bio slučaj.

U Romskom savjetu i NVO organizacijama smatraju da bi se manjim izbornim cenzusom stvorili preduslovi da se Romi i Egipćani politički organizuju i formiraju svoju nacionalnu stranku.

Pitanje je koliko bi to blagonaklono dočekale postojeće političke stranke, posebno DPS. Ostalo je zabilježeno da je tokom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača, kao i da su aktivisti DPS-a kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura. One koji rade u Javnom komunalnom preduzeću ucjenjivali su da će izgubiti posao ako ne glasaju koga treba.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

1 dan

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

1 dan

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

1 dan

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo