Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPOŠLJAVANJE ROMA U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: Otvorena diskriminacija

Objavljeno prije

na

Iako je pravo o autentičnoj zastupljenosti obezbijeđeno svim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori, Romi ovo pravo, koje im garantuje Ustav, još ne mogu da ostvare. Uprkos izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Zakona o izboru odbornika i poslanika, izborni sistem ne dozvoljava manjinsko predstavljanje Roma kroz zagarantovane mandate.

Podaci MONSTAT-a kazuju da 6.251 Roma i 2.054 Egipćana živi u Crnoj Gori. Pripadnici ove nacionalne manjine žive u ekstremno teškim uslovima. Brojna istraživanja, vladina i nevladina dokumenta preciziraju da život pripadnika ove manjine prate brojne barijere – stigma, diskriminacija; problemi u pristupu obrazovanju, zapošljenju, stanovanju, liječenju, ličnim dokumentima…

Kao jedan od ključnih problema uočen je upravo taj što Romi nemaju svoje predstavnike ni na jednom nivou vlasti – u državnim i opštinskim institucijama. Od uvođenja višestranačja Romi nijesu imali svog autentičnog predstavnika u Skupštini Crne Gore.

Iz Romskog savjeta više puta je upozoravano da tom narodu nije pružena ni minimalna šansa da prođu cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika i da je besmisleno da za Rome važi isti cenzus kao i za ostale manjinske zajednice, jer su sve manjine brojnije od romske zajednice. Neke čak i do osam puta.

Računica, koju su iznosili u Romskom savjetu, govori da je nemoguće da zajednica, koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1%, može prikupiti 0,70% glasova – to je nešto malo više od 3000 glasova u zavisnosti od procenta izlaznosti. Upozoravali su da od 6000 Roma koliko ih je zvanično u Crnoj Gori treba oduzeti broj izbjeglica koji nemaju biračko pravo, kao i broj onih koji nemaju dokumenta. Po njihovoj računici samo je nešto više od 2000 Roma sa biračkim pravom, što je nedovoljno za jedan poslanički mandat.

Kako bi se izašlo iz političke izolovanosti i marginalizovanosti, tražili su da se postojeći cenzus koji se primjenjuje za Rome smanji sa 0,70 na 0,35 odsto procenata važećih glasova.

,,Niko od predstavnika političkih partija nije prihvatio ovaj prijedlog, osim predstavnika Pozitivne. Simptomatično je da ovaj predlog nijesu prihvatili čak ni predstavnici partija manjinskih zajednica, što je najbolji indikator kako su Romi prihvaćeni u crnogorskom društvu i koliko je ono demokratsko”, kaže za Monitor Muhamed Uković, potpredsjednik Romskog savjeta.

U izvještaju Monitoring građanskog društva, koji je objavljen krajem septembra, navodi se da u javnoj administraciji u Crnoj Gori radi oko 58 hiljada ljudi, te da etnička struktura zaposlenih ne odgovara etničkoj strukturi društva. Oko 80% Crnogoraca zaposleno je u javnoj administraciji, iako ih u društvu ima oko 45%. Diskriminacija po osnovu nacionalnosti i politike prilikom zaposlenja je prisutna, kako na državnom tako na lokalnom nivou. Sve nacionalnosti, osim Crnogorske, su diskriminisane, ali je posebno nizak broj zaposlenih predstavnika RE populacije alarmantan, navodi se u izvještaju koji su pripremili Građanska alijansa, Udruženje Egipćana, Centar za romske inicijative, Forum MNE i NVO Ruža.

,,Romi su uglavnom zastupljeni u preduzećima za komunalnu djelatnost kroz angažovanje na održavanju ulične higijene. To stanje ima brojne negativne posledice od gubljenja motivacije za dalju edukaciju jer i oni Romi koji završe srednju školu imaju jedini izbor zaposlenje u komunalnom preduzeću”, kaže za Monitor Milena Čarapić, asistentkinja na programu ljudskih prava u Građanskoj alijansi.

Ona smatra da je potrebno kroz mjere pozitivne afirmacije donijeti rješenja koja će omogućiti Romima da imaju svoje predstavnike prije svega u Skupštini. ,,GA ovu ideju odavno zagovara ali do sada nije bilo razumijevanja od zakonodavca, a čini nam se da ni sami Romi još uvijek nijesu dovoljno jedinstveni i glasni po ovom pitanju. Mišljenja smo da kao što je ovakva mjera uvedena za hrvatski manjinski narod, po istom sistemu to treba primijeniti i za romski manjinski narod u Crnoj Gori”, kaže Čarapić.

Hrvatskoj nacionalnoj manjini omogućeno je da ukoliko osvoje 0,35 odsto glasova imaju jednog poslanika. Još nema političke volje da se isto omogući i romskoj zajednici.

,,Politička izolacija u crnogorskom društvu Rome dovodi do same ivice ponora i tihe asimilacije. Stoga ako se oni koji odlučuju o sudbini Roma istinski zalažu za integraciju romske zajednice u crnogorsko društvo, onda je neophodno po sistemu afirmativne akcije romskoj zajednici ponuditi isto rješenje koje važi i za hrvatsku nacionalnu zajednicu, dakle smanjenje aktuelnog cenzusa na prihvatljivih 0,35%. Svako drugo rješenje vodi daljnjoj segregaciji, izolaciji i asimilaciji romske nacionalne zajednice u Crnoj Gori”, kaže Uković.

Grupa nevladinih organizacija je u pomenutom izvještaju preporučila Skupštini da donese izmjene i dopune Izbornog zakona kako bi se romskoj i egipćanskoj populaciji omogućilo da imaju autentičnog predstavnika u Skupštini, kao i sve ostale manjine.

Slične preporuke stižu i iz Brisela: ,,Podzastupljenost Roma je vidljiva i na političkom planu, zbog različitih izbornih pravila koja važe za ovu zajednicu, na šta jasno ukazuje i Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku. Nejednake mogućnosti za učešće u izbornom procesu, uz nedostatak kadrova i nedovoljno razvijenu svijest romske zajednice o pravima koja im pripadaju, ne mogu doprinijeti većem učešću Roma i Romkinja u društvenom životu Crne Gore, na čemu Brisel jasno insistira”, kaže za Monitor Marija Vuksanović iz CEDEM-a. Ona ističe da političke partije treba da pokažu spremnost da kroz izmjene izbornog zakonodavstva stvore uslove za političko predstavljanje romske zajednice, što do sada nije bio slučaj.

U Romskom savjetu i NVO organizacijama smatraju da bi se manjim izbornim cenzusom stvorili preduslovi da se Romi i Egipćani politički organizuju i formiraju svoju nacionalnu stranku.

Pitanje je koliko bi to blagonaklono dočekale postojeće političke stranke, posebno DPS. Ostalo je zabilježeno da je tokom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača, kao i da su aktivisti DPS-a kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura. One koji rade u Javnom komunalnom preduzeću ucjenjivali su da će izgubiti posao ako ne glasaju koga treba.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo