Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAŠTO NIJE IZRUČEN BINALI ČAMGOZ: Turski bjegunac za domaću upotrebu

Objavljeno prije

na

I dok se čeka da tužilaštvo ispita navode o potencijalnoj korupciji u slučaju Čamgoz, ali i drugim slučajevima međunarodnih bjegunaca u Crnoj Gori, jasno je: bjegunci bivšoj i novoj vlasti služe za međusobna potkusurivanja i političke obračune. Odgovor koji se čeka je da li su te optužbe utemeljene – ko je korumpiran i ko zloupotrebljava ili ignoriše institucije?

 

U petak, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji, ministar pravde Crne Gore Andrej Milović će, kako je najavio,  na sjednici Odbora za bezbjednost u parlamentu “iznijeti nove detalje o vezama nekih elemenata ranije vlasti sa organizovanim kriminalom”.

Odbor će na sjednici saslušati Milovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predraga Šukovića o potencijalnim zloupotrebama u toj jedinici policije povodom preduzimanja službenih radnji u vezi južnokorejskog državljanina Do Kvona, kao i o drugim bezbjednosnim pitanjima.

Najavu o navodnom raskrinkavanju prethodne vlasti, Milović je iznio na ranijoj sjednici Ustavnog odbora, na kojoj su se aktuelni ministar pravde i bivši ministar policije Filip Adžić, međusobno optuživali za povezanost s mafijom i za korupciju. Jedna od optužbi povezana je i sa slučajem turskog bjegunca Binali Čamgoza, koji po nedavnoj odluci Milovića, ipak nije izručen Turskoj, uprkos ranijim odlukama domaćih sudova da su se stekli uslovi za njegovo izručenje.  Nove i prethodne vlasti sada se međusobno optužuju za korupciju povezanu sa slučajem Čamgoz.

Bivši ministar policije tvrdi da je odluka Milovića da ne izruči Binalija Turskoj “neshvatljiva” i da govori o potencijalnoj visokoj korupciji. Da se  navodno radi o korupciji nove vlasti  i velikom novcu, tvrdi i bivši premijer Dritan Abazović.

Aktelni ministar pravde uzvraća  u istom stilu. “Bojim se da sam nekom poremetio planove po pitanju turskog državljanina Binalija Čamgoza jer mu je neko nešto obećao prije 44. Vlade, imao neke naplaćene obaveze prema njemu, pa su jedva čekali da ga isporučim Turskoj. Možda se neko boji da će on izaći i progovoriti šta je rađeno tokom 43. Vlade”, kazao je Milović na konsultativnom saslušanju na Ustavnom odboru.

Premijer Milojko Spajić nije iznio svoj stav o slučaju neizručenja turskog bjegunca, osim što je saopštio da ga Milović o tome nije obavijestio, a da će to morati ubuduće da čini kada su “važne odluke” o pitanju. Mediji pišu, pozivajući se na izvore u premijerovom Pokretu Evropa sad, da je Spajić navodno ljut jer nije bio informisan o Milovićevoj odluci, te da se brine da neizručenje može uticati na ekonomske aranžmane, investicije i odnose sa Turskom. Ima međutim I  onih koji smatraju da je to što Spajić nije iznio stav o Milovićevoj odluci, u stvari znak da je ta odluka ipak usaglašena između njih dvojice.  U prilog toj tezi navode i Milovićevu izjavu  kojom je preskromno objelodanio da je  on  Spajićeva ”politička kičma” .

Nakon sjednice Ustavnog odbora, SDT je formirao predmet povodom navoda o korupciji koje su u parlamentu iznijeli Adžić i Milović. Milorad Marković, novi vrhovni tužilac saopštio je za TV Vijesti da je povodom svih navoda o “mogućoj korupciji više osoba” koje su izrečene na odboru, SDT formirao predmet.

Osim optužbi na račun Čamgoza, na Ustavnom oboru iznesene su optužbe povezane i sa još dva strana državljanina koji su u Crnoj Gori. Ruskim državljaninom Telmanom Ismailovim koji je dobio azil i Do Kvonom, koji u pritvoru čeka na ekstradiciju iz Crne Gore.

Dok se čeka tužilaštvo da ispita sve navode, jasno je: međunaroni bjegunci bivšoj i novoj vlasti služe za međusobna potkusurivanja i političke obračune. Odgovori koje javnost čeka su – da li su međusobne optužbe utemeljene, ko je korumpiran i ko zloupotrebljava ili ignoriše institucije?

Afera Do Kvon početak je “rata” između bivše i nove vlasti. Dritan Abazović je  dok je bio premijer optužio  lidera PES-a Milojka Spajića,da je u sumnjivim  vezama sa  korejskim kraljem kripto valuta i međunarodnim bjeguncem. Abazović je optužbe i sumnje lansirao pred izbore nakon kojih su političke karte raspodijeljene drugačije. Evropa sad  je osvojila najveći broj glasova, Abazović je ispao iz igre. Mnogi su tada Abazovićev potez vidjeli kao predizborni pokušaj da utiče na dobar politički rejting PES-a pred izbore, zloupotrebljavajući institucije.  Spajić je, uprkos aferi, postao premijer, no slučaj do Kvon još nije dobio institucionalni epilog.  Šta je istina u tom slučaju, ne znamo.

Uslijedio je nastavak rata između PES-a i URE. Najprije kroz odbijanje Spajića da u vlast uvede Abazovićevu partiju, a potom i kroz sječu kadrova povezanih s UROM. Kroz slučaj Čamgoz, jasno je, odvija se nova  epizoda tog sukoba.

Čamgoz je uhapšen polovinom jula 2022.godine u Crnoj Gori, prema potjernici Interpola. Turska je tražila njegovo izručenje zbog vođenja krivičnog postupka zbog više krivičnih djela, među kojima su stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva.

” Nisam smatrao da treba da se odbije izručenje, a u tom trenutku zbog egzistiranja procesa dobijanja azila – o čemu je informacija već bila objavljena u medijima, nisam mogao da donesem odluku o izručenju”, tvrdio je bivši ministar pravde u Abazovićevoj vladi Marko Kovač

Nakon što je od jula 2022. do decembra 2023, proveo u pritvoru u Spužu, Čamgoz je prebačen u Prihvatilište za strance. Konačno, ministar pravde Andrej Milović odlučio je 22. januara ove godine da Crna Gora neće izručiti turskog državljanina Ankari. “Moglo bi se raditi o progonu na osnovu entičke i vjerske pripadnosti, jer je on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je sin preminuo uslijed postupanja bezbjednosnih organa Turske, što je utvrđeno presudom tamošnjeg Ustavnog suda”, navelo je Ministarstvo pravde.

Sedam dana kasnije, 30. januara, MUP Čamgoza ponovo hapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, a koje se tiče registracije firme “Lion & D”, od prije godinu i po. Policijski sektor je u rukama Demokrata, a sukob oko tog resora između PES-a i Demokrata uveliko traje.

Neposredno prije odluke Milovića da ne izruči Čamgoza Turskoj, javnost je obaviještena da je  bivši i aktuelni ministar javne uprave Maraš Dukaj Čamgoza prijavio 31. jula prošle godine, nakon što su policija i ANB dobili operativne podatke da je Dukaju ugrožena bezbijednost.

Policiji je prethodno javljeno da će Čamgoz, preko kavačkog klana, nauditi Dukaju zbog neispunjenog obećanja navodno datog albanskom državljaninu Indritu Kolešiju, koji je početkom prošle godine posredovao kod ministra, kako bi se Čamgozu pozitivno odgovorilo na zahtjev za azil.

Ministar Maraš Dukaj, saopštio je da su ga Čomguzovi prijatelji preko bivšeg ambasadora Kosova u Albaniji Naita Hasanija zamolili da pomogne u dobijanju političkog azila. Nakon što to nije realizovao Čomguz mu je, navodno, indirektno prijetio.

“Čamgoz je visokopozicioniranom članu kavačkog klana rekao da nisam održao obećanje i da mi zato treba poslati jaku poruku, tj. prijetnju preko ostalih pripadnika kavačkog klana”, prenijele su Vijesti iskaz Dukaja sa saslušanja iz jula 2023.

Čamgozov advokat negira te navode. Indrit Koleši je takođe javno reagovao, tvrdeći da Dukaju nije prijetio ni on, niti bilo ko iz porodice Binala Čamgoza: “Niti smo mu nudili novac i ucjenjivali ga. Sa Dukajem sam imao dobar odnos do avgusta 2023. i pomogao sam mu u organizaciji posjete Izraelu i Gruziji”, napisao je između ostalog u reagovanju Indrit Koleši.

Ministar pravde Milović je na sjednici Ustavnog odbora saopštio da će početi da pristižu informacje, “pa možda i jedan presretnuti razgovor koji je bio po pitanju Binalija na relacija Albanija-Tuzi, gdje se govori da je neko imao obaveze iz 43 Vlade”.

Ovih dana je i portal Infomonte objavio, pozivajući se na izvore bliske PES-u, da  se Mahir Čamgoz, brat turskog bjegunca,  prije nekoliko sedmica, a uoči zvanične odluke crnogorskih vlasti u vezi Binalija, navodno sastao sa ministrom pravde Andrejem Milovićem. Ministarstvo pravde demantovalo je tu informaciju. “Ministarstvo pravde demantuje  medijsku informaciju da se ministar Andrej Milović sastao sa bratom Binalija Čamgoza, Mahirom Čamgozom i tom prilikom dogovorio neizručivanje lica za kojim je međunarodnu potjernicu raspisala Turska”, saopštili su.

Jasno je da međunarodni bjegunci u Crnoj Gori služe za političke obračune. To, istovremeno govori da se institucije ili ignorišu ili zloupotrebljavaju. Javnost čeka na vjerodostojne odgovore, o ulogama viskorangiranih aktera u najnovijoj aferi.  Zasad, uzalud.

 

Slučaj Telmana Ismailova

 

Tokom sporne sjednice Ustavnog odbora ministar pravde Andrej Milović saopštio je i da je neko iz Abazovićeve Vlade “direktno uzeo novac” da bi ruski državljanin Telman Ismailov krajem oktobra 2021. dobio politički azil u Crnoj Gori.

Ismailov je milijarder iz Azerbejdžana, uhapšen 2021. godine u Podgorici po potjernici Rusije za djela ubistva. On tvrdi da nema veze sa ubistvom dvojice privrednika u Moskvi za koje ga sumnjiče, te da je potjernica plod političkog i ekonomskog progona ruske vlasti.

“Ko je i koliko uzeo za Telmana?” upitao je Milović.

Ranije je  Demokratski front, pozivajući se na tvrdnje ruskih medija, tražio od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da utvrdi da li je nekome dato pet miliona eura za azil Telmanu Ismailovu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo