Povežite se sa nama

Izdvojeno

PLAN VLADE ZA UPRAVU ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE: Vratiti kontrolu u partijske ruke

Objavljeno prije

na

Vlada je naprasno i nenajavljeno riješila da Upravu za inspekcijske poslove vrati pod partijsko okrilje, u sastav ministarstava. Od 321 zaposlenog bez posla bi ostalo najmanje 80, a mnogi inspektori ne bi nastavili sa radom ukoliko bi zavisili od partijske volje

 

Vlada je na telefonskoj sjednici 16. januara naprasno odlučila da postojeći sistem rada Uprave za inspekcijske poslove (UIP) ne valja i da inspekcije treba vratiti pod okrilja ministarstava.

Zabrinutost ovom najavom javno je podijelila direktorica UIP-a Ana Vujošević. Ona je kazala da u decembru, tokom razgovora u Vladi, nije bilo plana o reformi, te da je tada rečeno samo da se UIP mora kadrovski jačati, te da Informaciju o reorganizaciji nisu dobili službenim putem već su je pročitali na sajtu Vlade.

,,Uprava za inspekcijske poslove ima 321 zaposlenog koji su sada zabrinuti za svoju sudbinu i poslove, jer nova Vlada planira reformu ovog državnog organa”, izjavila je Vujošević.

Prema Vladinom dokumentu, biće omogućeno ostvarivanje odgovornosti, kako inspekcije tako i resornog ministra za stanje u ovoj oblasti.

To što se planira da partijski kadrovi budu na čelu inspekcija, koje bi trebalo da su nezavisne, upravo i brine.

,,Inspekcije koje su počele uspješno i nezavisno da rade, što se vidi po većim prihodima koje su donijele državi tokom protekle godine, sada opet hoće da se stave pod političku kontrolu”, kaže za Monitor izvor iz UPI koji je insistirao na anonimnosti. ,,Jedan od glavnih problema u dosadašnjem radu inspektora je što kad se krene u provjeru državnih preduzeća u kojima su partijski kadrovi, telefoni ne prestaju da zvone. Traže se objašnjenja, prijeti se, ucjenjuje, zašto se nazor vrši baš u tom preduzeću. Postigli smo to da se ne obaziremo na ta stalna uznemiravanja. Ako se ostvari naum Vlade i sve se vrati u ministarstva, sa partijski postavljenim ministrima, onda će uticaj na inspektore, od strane partija, biti nesmetan”, naglašava naš sagovornik i dodaje da se najavljenom rješenju, kako kaže, raduju neradnici i kadrovi bivšeg režima.

Iz Instituta alternativa su upozorili da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara.

,,Ovako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana. Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje”, poručili su iz IA.

Iz Instituta alternativa su istakli da se Vlada uopšte nije bavila  djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije. Iz te NVO su kazali da je drugim riječima, Vlada pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima.

Sindikalna organizacija zaposlenih UIP je, ove sedmice, uputio pismo Delegaciji EU i pojedinim ambasadama zapadnih zemalja u kojima ih upoznaju sa svojim bojaznima. U pismu, u koje je Monitor imao uvid, upozoravaju da promjene koje Vlada planira podrazumijevaju izmjenu preko 140 zakona, te da su im pojedini izvori iz Vlade potvrdili da se namjerava da se ovaj posao odradi što brže, maltene tajno, donošenjem uredbe kojom bi se izbjegla izmjena zakona.

,,Osim što bi ovakvo postupanje bilo neustavno, jer podzakonski akti ne mogu imati jaču pravnu snagu od zakona. Sigurni smo da ste svjesni da bi bilo koje brzopleto rješenje, bez temeljnog sagledavanja situacije, dovelo do katastrofalnih pravnih posledica u pogledu vršenja inspekcijskih nadzora. Molimo  vas da se hitno kod premijera i ministarstva javne uprave zainteresujete za ovu temu, kako bi spriječili nastanak velikih problema u funkcionisanju inspekcija”, navodi se u pismu sindikata.

Oni naglašavaju i da je Vlada u informaciji iz januara ove godine prepisala informaciju koja datira iz vremena Vlade Duška Markovića, te da su se otada mnoge stvari promijenile. Prije svega ističu značajan napredak po pitanju inspekcijskog nadzora, koji je, kako tvrde, prepoznat u domaćoj javnosti ali i od strane međunarodnih organizacija.

,,Opravdano strahujemo da će se vraćanjem inspekcija pod okvire resornih ministarstava izvršiti politizacija inspekcije. Ministri, državni sekretari i direktori direktorata, kao i sekretari ministarstava se uglavnom biraju po političkoj pripadnosti, a prema organizacionoj strukturi ministarstva bili bi hijerarhijski iznad inspektora. S obzirom na to da su promjene na navedenim funkcijama vrlo česte zbog heterogene političke scene, za očekivati je da bi različiti interesni krugovi pokušali vršiti uticaj na rad inspektora, koji bi na taj način bili dovedeni u veoma nepovoljan položaj”, ističu iz sindikata.

Navode da bi se otvorili i brojni problemi, među njima i taj što jedan dio inspektora u domenu svoje nadležnosti vrši inspekcijske nadzore nad ministarstavima. Po novom modelu inspektori bi kontrolisali ministarstvo u čijem okviru rade i trebali bi da budu objektivni.

,,Imamo slučajeve da su inspektori koji su se zaposlili preko pojedinih partija, članovima tih istih partija pisali kazne. Što je negdje i dokaz samostalnog rada inspekcija. A možete misliti kako bi ih sada dočekali u patrijski premreženim ministarstvima”, govori Monitorov izvor iz inspekcije. On kaže da bi, najavljenom decentralizacijom, najmanje 80 radnika ostalo bez posla, s tim što pojedini inspektori ne bi nastavili sa radom znajući što ih čeka ako se inspekcija vrati u partijske ralje.

 

Prakse u regionu

,,U zemljama okruženja je i dalje na snazi jedinstveni organ, unutar kojeg rade inspekcije”, navela je na konferenciji za štampu direktorica UIP Vujoševićeva. To je ponovio i pomoćnik direktorice Darko Rašović, koji je  naglasio da je u većini zemalja ovaj organ nezavisan te da bi ovom odlukom, resori stekli veću kontrolu nad inspekcijama.

Iz sindikata su u pismu upućenom ambasadama naveli da kao značajno  iskustvo Hrvatske – ,,po kojoj smo najskloniji da se upoređujemo, jer se radi o najsličnijem pravnom i društvenom sistemu. Republika Hrvatska je imala jedinstvani inspekcijski organ, nakon čega je vratila inspekcije u okvire resornih ministarstava, ali je vrlo brzo, uočivši sve nedeostatke tog poteza, inspekcije ponovo okupila u jedinstveni organ – Državni inspektorat, koji sada djeluje kao jedna veoma ozbiljna institucija”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

CETINJE, PONOVLJENA TRAGEDIJA: Kontinuitet neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će i opomene ove tragedije, kao one u avgustu 2022. ostati uzaludne ? Osim što niko od nadležnh i dalje ne vidi odgovornost, mjere koje Vlada najavljuje  da će preduzeti, iznesene su prilično ad hok, i bez konsultacije struke i društva

 

 

Dvanaest osoba: dvoje djece, tri žene i sedam muškaraca ubio je na Cetinju mještanin Aco Martinović (45), prvog januara ove godine. Još četiri je teško ranio, od kojih je jedna osoba preminula 9. januara. Ubica je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2-3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Motivi zločina nijesu poznati. Ubica je mahom pobio bliske rođake,  kumove i prijatelje.

Nepojmljivi zločin  počinjen je prije nepune dvije i po godine, nakon što je Vuk Borilović (34) u cetinjskom naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine, hicima iz lovačke puške ubio 10 i ranio šest osoba – mahom svojih komšija. Borilović je ubijen nakon razmjene vatre sa pristiglim policajcima i mještanima. Naknadne analize pokazale su da je smrtonosne rane zadobio iz policijskog oružja.  To je, uglavnom, sve što smo od ovdašnjih zvaničnika saznali za prethodne dvije godine i četiri mjeseca.

Nameću se brojne paralele između ova dva zločina i načina na koji su postupali pripadnici crnogorske policije.

Borilovićeve žrtve ubijene su iz lovačkog oružja, uredno prijavljenog i registrovanog. U zimu 2022. godine Borilović je napao kolegu s posla, povrijedio ga, oštetio mu automobil i kamenovao kuću. Priveden je u policiju ali mu oružje nije oduzeto, iako su Uprava policije i MUP imali zakonski osnov za takvu odluku.

Oružje je ostalo u posjedu budućeg masovnog ubice i  nakon što je  osuđen zbog  napada.  Presuda nije postala pravosnažna, ali je bila dovoljna da mu se u zakonom propisanom postupku oduzme oružje kojim je, koji mjesec kasnije, ubio desetoro. Niko zbog tog propusta nije odgovarao.

Iz Uprave policije su tada ponudili poduku: “Ne treba dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu izvršenje ovog teškog zločina sa bilo kakvim protivpravnim ponašanjima iz prethodnog perioda.” Olako smo prešli preko iskazane nebrige i neodgovornosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i komemoracija Mojkovačke bitke poslužila za novo političarenje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Premijer Spajić Vučevića nije pozvao u Mojkovac, niti se vidio sa njim dok je bio u Crnoj Gori

 

Obilježen  je dan mojkovačke opštine koji pada na Božić po julijanskom kalendaru i koji se poklopio sa komemoracijom Mojkovačke bitke (6-7 januara 1916.) iz Prvog svjetskog rata. Tada je oko 6500 slabo naoružanih i opremljenih vojnika kraljevske crnogorske vojske pod zapovjednikom generalom Jankom Vukotićem zaustavilo prodor tri puta brojnije austro-ugarske vojske generala Vilhelma von Rajnera. Kao i mnogi drugi sporni datumi i događaji koji se u Crnoj Gori i šire različito tumače i politički rabe, tako je i ova komemoracija poslužila za novo političarenje i poentiranje. Vijence na spomenik nespornim junacima Mojkovačke bitke položili su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokatratije (NSD) Andrija Mandić i formalni premijer Srbije Miloš Vučević koji je navodno došao na poziv Mandića. Prisutni su bili i NSD-ov predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić, predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić i Marko Kovačević, javnosti poznati Mandićev nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Nikšića.

Mandić je istakao da “želimo da gradimo budućnost Mojkovca, Crne Gore i boljih odnosa sa bratskom Srbijom sa kojom smo sto godina bili u istoj državi”. U tih “100 godina nismo imali ni najmanjih sukoba ni nesporazuma” izjavio je, ne trepnuvši. Potom je napomenuo da u našoj zemlji “živi više od trećine građana koji su Srbi, isti narod kao i u Srbiji, većina građana govori srpskim jezikom a to su važne niti koje nas povezuju“. Onda se Mandić okrenuo pohvalama gradonačelniku (kojim osim partijske pripadnosti i tvrdnje da je Srbin nema nikakvu drugu zvaničnu biografiju) rekavši da je Delić “izložio važne projekte a nadam se da će ovo o čemu smo pričali biti podržano od strane Vlade Republike Srbije“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

ANKETA

MONITOROVA ANKETA: Odgovornost, suočavanje, društveni dijalog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Šta nakon ponovljenog zločina na Cetinju?

 

RADOJE CEROVIĆ, KLINIČKI PSIHOLOG
Uzroci duboko u socioekonomskom raslojavanju i identitetskom cijepanju

Ovo masovno ubistvo nije izolovani slučaj, već dio šireg trenda povećanja nasilja u Crnoj Gori. Podaci ukazuju na to da su uzroci ovakvih fenomena duboko ukorijenjeni u “socioekonomskom raslojavanju”, ali i “identitetskom cijepanju”. To izaziva nagli rast jaza i nepovjerenja izmedju socijalnih klasa, ali i identitetskih jedinica (vjera, nacija i političkih opredjeljenja).

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA
Društvo bez utvrđene odgovornosti, kada tad će uništiti sebe

Kada jednom pokušamo da sakrijemo tragove zločina, tragovi se otisnu iznova. Negirali smo devedesetih zločine učinjene u ime svih nas. Obje politike koje su od višestranačja u Crnoj Gori negirale su i zatirale tragove. Te politike imaju sada rezultat u ponovljenom nasilju na Cetinju. Žrtve pokazuju da je poricanje uzaludno a da je užas neizreciv.

 

BOŽIDAR IVANOVIĆ, ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR
Političke turbulencije koje traju decenijama

Svaki tragičan događaj mora se ozbiljno shvatiti i učiniti sve da se ne bi ponovio. To nije urađeno poslije zločina 2022. g. i tek sad se traži krivac. Generalno gledano krive su političke turbulencije koje se kod nas odvijaju već više decenija…

 

MAJA RAIČEVIĆ, CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA
Potrebno je mnogo više od ad hoc mjera

Prije svega želim da izrazim saosjećanje sa porodicama nastradalih i sa građanima i građankama Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva.  Posledice zločina ovakvih razmjera iziskuju empatično i mudro liderstvo i preuzimanje političke odgovornosti ne samo za stanje u sektoru bezbjednosti nego i za evidentni kolaps institucija…

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Treba hladne glave identifikovati probleme

Teško je bilo sto reći nakon ovakve tragedije. Što god da se kaže nedovoljno je, pogrešno…Jednostavno ovakvi događaji ostavljaju u čuđenju, zbunjenosti, konfuziji. Da probam, svjestan nedorečenosti stava…

 

STEFAN ĐUKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Društveni dijalog ili dezintegracija

Iako je paradoksalno, smatram da odgovara istini to da je lakše “prepisati” šta treba raditi nego kako naše društvo “nagovoriti” da to radi. Toliko smo, kao cjelina, pogrešno nasađeni, razvučeni sitnim partijskim interesima koji preko svojih mreža utiču na javnost da je teško gledati na bilo koji događaj van partijskih naočara. Ako pak i pogledamo, kako prevazići njihove interese i nametnuti temu? To je pitanje koje bih postavio prije onog šta treba uraditi, pitanje “kako”? Na žalost, ne vidim odgovor, zahvat političke klase je toliko sveobuhvatan, i materijalno i medijski i zakonski…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo