Povežite se sa nama

FOKUS

Zavala bez Avale

Objavljeno prije

na

kuljacaizlazi

  U ranu zoru, dan uoči Božića po Gregorijanskom kalendaru, u petak 24. decembra, turistička Budva bila je poprište opsežne, brižljivo pripremane tajne akcije specijalnih trupa crnogorskog MUP-a u kojoj su na spavanju uhapšeni predsjednik Opštine Rajko Kuljača i potpredsjednik Dragan Marović, rođeni brat Svetozara Marovića, bivšeg vicepremijera i aktuelnog potpredsjednika DPS-a.

 

Bila je to munjevita operacija specijalaca pod punom ratnom opremom i fantomkama na glavi neviđena na ovim prostorima, izvedena u posebno odabranom tajmingu, u dane praznika koji slave radost, ljubav i praštanje. Nekima od privedenih, u žurbi, nisu dozvolili ni odlazak do toaleta.

Hapšenja su izvršena na osnovu naloga Specijalnog tužilaštva za organizovni kriminal nakon trogodišnje istrage vezane za gradnju stambenog kompleksa na rtu Zavala.

Istraga u slučaju Zavala počela je nakon podnošenja više krivičnih prijava od strane NVO MANS i, kako u državnom tužilaštvu ističu, na osnovu serije novinskih tekstova i reakcija opozicionih političkih partija, čime je prikupljena obimna dokumentacija sa dokazima na osnovu kojih su uslijedila hapšenja.

MILO ILI RANKO: Malo ko je spreman da povjeruje da je vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić naprasno postala samostalna u donošenju odluka, te da je sama, na osnovu sprovedenih istražnih radnji i prikupljenih dokaza, odlučila da pošalje policiju naoružanu dugim cijevima u Budvu, direktno u kuću rođenog brata Svetozara Marovića.

Spektakularno hapšenje predsjednika Opštine Budva i udar na Maroviće izveden je samo tri dana nakon povlačenja Đukanovića sa funkcije prvog ministra Vlade Crne Gore. Iz izvora Monitora bliskih porodici Marović saznaje se da je hapšenju čelnika Budve prethodila burna svađa Marovića i Đukanovića. Samo dva dana nakon rasprave u Podgorici, Maroviću su u Budvu stigle duge cijevi i panciri.

Hapšenju je prethodio i nesporazum sa Prvom bankom koja je 8. decembra Privrednom sudu podnijela zahtjev za prinudnu naplatu oko pet miliona eura duga od Opštine Budva. Sud je zahtev proslijedio Sektoru za platni promet Centralne banke, koji treba da obavi blokadu računa Opštine. Radi se o aranžmanu Prve banke, Opštine Budva i podgoričke kompanije Tehnoput koja je izvodila radove na bulevaru kroz Bečiće.

Iz istog izvora saznaje se da Marović svoj gnjev upućuje u pravcu Ranka Krivokapića, predsjednika parlamenta, za koga sumnja da stoji iza ove neočekivane akcije.

Prema toj informaciji dva dana prije hapšenja Ranka Čarapić provela je više sati u razgovoru sa Krivokapićem. Ranka i Ranko imaju dobru saradnju a u operaciji Zavala nije bez značaja da je ministar policije Ivan Brajović iz redova SDP.

„Ovo je atak na Budvu, na tendenciju da ovaj grad ima svoj stav i da ne mora da klima glavom u pravcu Podgorice. To je atak na političko razmišljanje po kome ne moramo svi biti hiper Crnogorci, već samo Crnogorci ili Srbi”, kazao je, prema našem izvoru, Marović, smještajući sukob u zonu političkih i nacionalnih pitanja. Reakciju državnih organa u Budvi Krivokapić je već jednom tražio. Bilo je to početkom 2007., kada je nakon podnošenja ostavke Jova Zenovića funkcionera SDP, na mjesto potpredsjednika Opštine zaduženog za poslove planiranja prostora, na sjednici Glavnog odbora stranke Krivokapić dramatičnim tonom zahtijevao hitnu intervenciju državnih organa u Budvi u kojoj su „ozbiljno ugroženi interesi Crne Gore”.

Iznenadna hapšenja glavara Budve pokazala su koliko je zapravo politički slab i ranjiv Svetozar Marović.

Bez značajnijeg uticaja u državnom aparatu, svoju političku moć i harizmu gradio je u Budvi kojom suvereno vlada. Odakle vjetar duva dobro su procijenili članovi budvanskog DPS-a i svi odbornici koji su uputili pismo predsjedniku partije Milu Đukanoviću tražeći prijem povodom dešavanja u Budvi. Krajnje inferioran potez jednog od moćnijih DPS odbora koji moli da njihovu delegaciju primi šef stranke čijem su usponu prilično doprinijeli.

Da je bio laka meta bez zaštite partijskih drugova i prijatelja Marović saopštava u izjavi za medije.„Vjerujem da sam ja od početka politička meta u svemu što je prethodilo i trajalo u svemu ovome. Molim da mene privedu, osude po kratkom postupku i pošalju u najtamnije zatvore ako je to dobro za Crnu Goru i u skladu sa njenim zakonima, samo neka puste da se brane kao ljudi pošteni, vrijedni i cijenjeni građani Budve”

Vrhovna državna tužiteljka Crne Gore Ranka Čarapić izjavila je da hapšenja čelnika budvanske lokalne vlasti nemaju nikakve veze sa politikom i da nije bilo političkih uticaja na istragu u slučaja Zavala.

“Odluka o hapšenju deset osoba osumnjičenih za slučaj Zavala donijeta je u trenutku kada su se za to stekli zakonski uslovi, odnosno onda kada smo obezbijedili dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da su ta lica izvršila određena krivična dela”, kazala je Čarapić.

PRAVNA DRŽAVA ILI UDAR NA SVETA: Da li je aktiviranje slučaja Zavala znak da su tužilaštvo, sudstvo i policija počeli konačno da rade svoj posao, pa se počelo baš od Budve i predsjednika Rajka Kuljače ili je u pitanju selektivan pristup, korišćenje zahtjeva Brisela, za unutar partijski obračun sa Marovićevom frakcijom u DPS-u i njegovim budvanskim klanom, nije baš najjasnije.

Pandorina kutija u Budvi samo je otškrinuta. Veliki poslovi moćnih i uticajnih ljudi iz Budve, Podgorice ili Beograda ozbiljno su dovedeni u pitanje. Tresu se od straha mnogi biznismeni i političari, novopečeni graditelji.

Država je u obračun sa korupcijom krenula od Zavale iako je dosije nelegalnih radnji u slučaju bespravne izgradnje hotela Avala deblji i sadržajniji.Krivična prijava MANS-a u slučaju Avala ima i duži staž u državnom tužilaštvu.

Pristigla je 2007. godine u vrijeme stolovanja Vesne Medenice koja prijavu nije procesuirala. Avalu navodno kontroliše sestra Mila Đukanovića Ana Kolarević, njena kuma i školska drugarica.

Investitor Avale oštetio je opštinski i državni budžet za milionske iznose po osnovu neplaćenih komunalnih taksi. Uprkos svemu, građevinsku dozvolu za bespravno podignuti hotel koji radi već drugu godinu, bivši ministar Branimir Gvozdenović potpisao je u oktobru ove godine!

Sa jedne strane budvanskog zaliva uzdiže se Zavala, sa druge Avala. Zavalu su gradili Marovići a Avalu Đukanovići, odnosno njihovi puleni braća Dragan i Zoran Bećirović.

Marovićima prijeti odgovornost i robija, Đukanovićima, odnosno Bećirovićima za isto djelo ni dlaka sa glave neće hvaliti.Ni Zavala ni Avala ne bi bili mogući da je ministar Branimir Gvozdenović radio svoj posao.

Operacija Zavala traži odgovornost ministra prije svih ostalih. No i njemu su bile vezane ruke. Ucrtao je svojim pašenozima nekoliko stambenih naselja na rivijeri. Pa je onda docrtavao redom, davao saglasnosti na planove kojima se trajno uništavaju prirodni resursi budvanske obale.

Jedan od većih zločina je planska urbanizacija zaleđa plaže Mogren u Budvi na kojoj je prebogati Duško Knežević sa partnerima poperio svoj staklenik od 25 spratova. Uz 15 zgrada pride. Znatan je broj moćnika i partijskih uglednika koji imaju svoj soliterčić na obali. Za sada, na sreću, samo u planovima.

Za Gvozdenovićevog mandata izgrađeno je i Rusko selo iznad Svetog Stefana, divlje naselje od pedesetak kuća iza kojeg stoje braća Bećirović i firma Trejdjunik, investitor takođe spornog tržnog centra TQ Plazza u centru Budve.

U sred Starog grada, uz skrnavljenje drevnih bedema, divlje je sagrađen i hotel Astorija, Dragana Perovića, Đukanovićevog prijatelja, a da ni jedna od nadležnih institucija nije reagovala.

Pažnju državnih organa zaslužuje rasipnička prodaja zemljišta u državnoj svojini, često i u zoni morskog dobra za koju je stizala saglasnost Ministarstva finansija sa potpisom bivšeg ministra i aktuelnog premijera Igora Lukšića.

Možda je Zavala samo početak raščišćavanja nagomilanih afera u Budvi?

Jedna od većih je svakako slučaj opštinskih preduzeća Budva Holding i Adriatik holding d.o.o., na koje je na volšeban način u katastru nepokretnosti preknjiženo oko četiri miliona kvadrata zemljišta koje je bilo u vlasništvu Opštine, vrijedno preko 220 miliona eura. Genijalan način da se preotme državna zemlja preko kompanija koje će se baviti prometom nekretnina i gradnjom objekata za račun Opštine. Direktor Budva Holdinga je potpredsjednik Opštine Lazar Rađenović, koji je preuzeo funkciju Rajka Kuljače koji se nalazi u pritvoru.

Akteri

Rajko Kuljača i Dragan Marović osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja i omogućavanja bespravne gradnje 40-ak vila na Zavali. Čelnicima Budve stavlja se na teret da su koristeći službeni položaj i ovlašćenja, firmi Zavala invest iz Budve pribavili protivpravnu imovinsku korist na štetu Opštine u milionskim iznosima koji se još uvijek utvrđuju. Na teret im se stavljaju i zloupotrebe oko izgradnje postrojenja za desalinizaciju morske vode na rtu Zavala.

Osnivači firme Zavala invest su ruska investiciona grupa Miraks, moskovskog milionera Sergeja Polonskog koji je u međuvremenu bankrotirao i preduzeća Moninvest iz Budve čiji su vlasnici Dragan Sekulić i Svetozar Marović.

Pored čelnika Budve policija je uhapsila i Dragana Sekulića, vlasnika firme Moninvest, Miodraga Minića, iz firme Slav In, Dragana Žinića, vlasnika firme Adria invest. Uhapšeni su i članovi opštinske Komisije za procjenu vrijednosti izvedenih radova na fabrici vode na Zavali koji se sumnjiče za friziranje izvještaja u iznosu od milion eura u korist preduzeća Zavala invest, a na štetu opštinskog budžeta, Stevan Vučetić, Novak Stanojević, Marko Kaloštro, Srećko Tomović i Slobodan Đurović. Istragom je obuhvaćen i poslanik DPS-a Đorđije Pinjatić, kao predsjednik Komisije, nakon što mu je u Skupštini ukinut poslanički imunitet.

Uhapšenima je određen pritvor od mjesec dana. Državno tužilaštvo je izdalo naredbu o sprovođenju istrage protiv lica umiješanih u aferu Zavala. Naložena je i finansijska istraga radi privremenog oduzimanja imovine uhapšenih Budvana.

Gradnja ekskluzivnog hotelsko-apartmanskog naselja na Zavali najavljivana je u lokalnoj upravi kao najveći investicioni poduhvat u Crnoj Gori, sa planiranim hotelom Jedro koji je trebao biti novi turistički simbol Crne Gore. Zeleno poluostrvo Zavala, nakon propasti grandioznih planova i odlaska Rusa, postalo je napušteno graditeljsko ruglo, simbol uništenja prirode, bespravne gradnje i korupcije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo