Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZBOG ZAGAĐENJA RIJEKA ZETA PRED KOLAPSOM, A MJEŠTANI STRAHUJU: Od pitke, do opasne vode

Objavljeno prije

na

Vrlo loš status” koji je Zeti, poslije ispitivanja, dodijelio Hidrometeorološki zavod Crne Gore blagi je opis zagađenosti zbog koje mještani strahuju da češće obolijevaju. Stručnjaci tvrde da postoji sadejstvo institucija i zagađivača 

 

Stanovnici sela Grbe kod Spuža razmišljaju da napuste svoja imanja i potraže drugo, manje opasno mjesto. Oni žele ono što smatraju da se stiče rođenjem – pravo na čist vazduh, vodu i hranu. 

„Pravo na život, ništa drugo“, kaže mještanin Goran Đuričković.

Njihovi preci dijelili su imanja nasljednicima, tako da svako dobije parče koje izlazi na obalu. Zato su, posjedi uz Zetu uglavnom dugački, a uski. 

Ova pritoka Morače i dio Jadranskog sliva, duga 86 kilometara, nastaje od voda sa sjevera države koje poniru u Nikšičkom polju. Prečišćene u utrobi zemlje pojavljuju se kod mjesta Glava Zete. Nekada bogata ribom i biljnim svijetom, u donjem toku, umjesto izvora života, postala je opasni kanal u koji se slivaju otpadne vode brojnih kompanija. Riblji fond je gotovo uništen, a mještani strahuju da je i njihovo zdravlje ugroženo.

„Tražili smo od Instituta za javno zdravlje Crne Gore da izvrši kontrolu zdravlja ljudi sa tog područja, jer nekoliko godina imamo veliku smrtnost zbog karcinoma, što nije bilo u ranijim godinama. Iz Instituta su nam saopštili da sada ne mogu da se izjasne u vezi ovog zahtjeva zbog povećanog obima posla usljed epidemije koronavirusa“, kaže Đuričković za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Balkansku istraživačku mrežu i Monitor (CIN-CG/BIRN/Monitor). 

Iz Instituta nijesu odgovorili na pitanja o tome imaju li i kada namjeru da provjere navode mještana Grba i zašto to do sada nije urađeno.

Za ovakvo stanje, kako je pokazalo istraživanje CIN-CG/BIRN/Monitor, odgovorni su prije svih Uprava za vode, Agencija za zaštitu životne sredine, inspekcijske službe i Vladini resori koji dopuštaju rad ozbiljnih zagađivača, iako te kompanije često nemaju ekološku saglasnost, vodnu dozvolu i druge dokaze o kvalitetu materija koje ispuštaju u rijeku i uticaju na životnu okolinu.

Uprava za vode, još nema ni registar zagađivača. Iz cijevi kompanija kojima ova Uprava nije izdala dozvolu, novinar CIN-CG/BIRN/Monitor uvjerio se da ipak izlaze otpadne vode. 

Laboratorije bez opreme

Specijalistička veterinarska laboratorija u oktobru prošle godine ispitivala je izlovljenu ribu iz Zete. Poslije kuvanja, utvrdili su neprijatan miris nesvojstven za tu vrstu ribe“.

Ispitivanja Odsjeka za kvalitet voda Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) tokom 2019. godine pokazala su da Zeta ima veoma loše fizičko-hemijske i biološke karakteristike. Posljednji put analiza je rađena u novembru prošle godine.  

„Vrlo loš status imale su vode rijeka Morače, Bojane, Ćehotine i Zete. Loš status imale su vode Cijevne, Gračanice, Lima, Lješnice, Ljuboviđe i Ibra, i to su dionice donjih tokova“, stoji u analizi. Ona pokazuje i da u Zeti ima manje beskičmenjaka koji su osjetljiviji na zagađeno okruženje! Uzorci su uzeti „u blizini ušća u Moraču, na Vranjskim njivama“.    

Iz HMZCG nisu mogli da odgovore kako se vrlo loš status” odražava na riblji fond i poljoprivredne proizvode sa njiva koje se navodnjavaju iz rijeke, samim tim i na zdravlje stanovništva.  

Zavod tehnički nije opremljen za ova uzorkovanja i rad analiza. Ali, ova ispitivanja će se morati vršiti, opremanjem laboratorije Zavoda ili angažovanjem drugih laboratorija“, rekla je za CIN-CG/BIRN/Monitor Nevenka Tomić, načelnica Odjeljenja za kvalitet voda u HMZCG. 

U Agenciji za zaštitu životne sredine su, ipak, označili izvore zagađenja koja utiču na riblji fond: „komunalne otpadne vode, uglavnom opterećene organskim materijalom, farma svinja, farma kokošaka, mljekara Lazine, klanica, gradska naselja“.  

I novinar CIN-CG/BIRN/Monitor, ploveći čamcem Zetom 16. jula od danilovgradskog mosta do mjesta Grbe, uočio je brojne cijevi iz kojih se otpad izliva u rijeku. 

Pored odvoda gradske kanalizacije, tu su i cijevi iz kamenoloma Mermer i Šišković, mljekare Lazine, sirare Monte Bianco, klanice Primato-P, farme svinja Neksan-Čavor, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija

Iz većine cijevi otpadne vode su mutile rijeku, a širio se i neprijatan miris.  

Tog dana nije bilo otpadne vode iz odvoda kompanija Primato-P i Eurozox, koje su to radile u prethodnom periodu.

 

Dozvole istekle, kompanije rade

Upravo zbog ovakvih, ili još alarmantnijih slika bilježenih tokom prošle godine, mještani Grba, mjesecima su protestovali. 

„Kao djeca, nismo išli na izvore ili kućama, nego smo pili iz Zete. Danas ne možemo da se primaknemo rijeci koliko je zagađena, a kamoli da uđemo da se okupamo, ili da pijemo iz nje“, kaže Đuričković.

On i njegove komšije bunili su se zbog nesnosnog mirisa koji se širi sa obližnje farme svinja, ali i zbog otpadnih voda sa farme i iz susjedne klanice Primato-P

U oktobru prošle godine mještani su podnijeli i krivičnu prijavu protiv Dragana Čavora, vlasnika kompanije Niksen-Čavor, tvrdeći da njegova farma zagađuje životnu okolinu. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici su utvrdili da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja  protiv bilo kojeg lica, zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”.

„Nas sistem ne štiti… Tražimo da se na sva privredna društva zakon primijeni“, ističe Đuričković. 

Zakon propisuje da svaka kompanija koja bi mogla da utiče na ekosistem Zete mora da posjeduje sistem za prečišćavanje otpadnih voda, kao i vodnu dozvolu. Trebalo bi da je urađen i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji saglasnost, zavisno od nadležnosti, daju Agencija za zaštitu životne sredine ili organ lokalne uprave.

Iz Uprave za vode za CIN-CG/BIRN/Monitor, rekli su da od svih preduzeća čije su cijevi sprovedene u Zetu na teritoriji Danilovgrada, vodne dozvole imaju samo kamenolomi Mermer i Šišković, Zeta Energy, Senca, Eko Petrol i Jugopetrol. Dobili su ih na 10 godina i važeće su u ovom trenutku. 

Kompanije zbog kojih su se bunili mještani Grba Niksen-Čavor i klanica Primato-P nemaju važeće dozvole za ispuštanje otpadnih voda u Zetu. Krajem maja 2018. godine dobile su privremene dozvole koje više ne važe.  

„Navedene privremene vodne dozvole izdate su na period od 12 mjeseci i iste su istekle 31.05.2019. godine“, saopštili su iz Uprave za vode.

Vlasnik farme svinja Dragan Čavor za CIN-CG/BIRN/Monitor tvrdi kako više nemaju obavezu da imaju vodnu dozvolu jer od decembra 2019. godine nisu u Zetu ispustili „ni kap otpadnih voda”. Sada je, kaže, u funkciji separator koji otpad odvaja na čvrsto đubrivo i vodu koja im služi za navodnjavanje.

„Kako ne ispuštamo vodu u Zetu, nema potrebe da imamo vodnu dozvolu“, pojašnjava Čavor.

On, ipak, nema odgovor na pitanje – ko je onda ispustio otpadne vode u Zetu u Grbama 16. jula ove godine. U to se uvjerio i novinar CIN-CG/BIRN/Monitor koji je napravio snimak. Na mjestu gdje su se ranije iz farme svinja i klanice ispuštale otpadne vode, izlivala se braonkasta tečnost, sa jakim mirisom svinjskog izmeta. 

„Moralno, materijalno i krivično tvrdim da te otpadne vode više ne idu sa farme, a odakle idu neka ustanove nadležne institucije. Tehnički nije izvodljivo, jer je naš odvod betoniran uz prisustvo inspektora za vode“, tvrdi Čavor.

Inspekcija za vode je tokom januara i februara ove godine dva puta provjeravala rad farme svinja i utvrdila da se poštuju propisi. 

Vjerovati vlasnicima, ili svojim očima 

Biolog Vuk Iković, ipak, tvrdi da se neprečišćene otpadne vode koje sadrže stajsko đubrivo i mokraću i dalje ispuštaju u Zetu. 

“Znajući djelatnost okolnih preduzeća ova otpadna voda potiče, ili od klanice Primato-P ili od farme svinja, ili od oba preduzeća“, kaže Iković i pojašnjava da se to dešava najviše zbog nepravilnog upravljanja đubrivom i nus proizvodima klanja.

„U ovom trenutku farma svinja ne zagađuje životnu sredinu što se tiče otpadnih voda. Sve što je naloženo polovinom prošle godine da uradimo, mi smo uradili“, kaže Čavor.

Ispuštanje otpadnih voda u rijeku bez dozvole koja je istekla u maju prošle godine nastavlja klanica Primato-P, što je novinaru CIN-CG/BIRN/Monitor potvrdio i vlasnik Panto Vučurović. 

„Ukoliko investitor nema vodnu dozvolu ne može početi sa radom. Ako investitor nema vodnu, ili ekološku dozvolu, a pritom obavlja svoje djelatnosti, isto je kao da vozite autobus javnog prevoza, a nemate vozačku dozvolu”, kaže Iković.

Da bi neko dobio dozvolu, prema njegovim riječima, mora da dokaže da otpadne vode iz proizvodnog procesa neće uticati na kvalitet rijeke. Zato je, kaže, vrlo bitno da nadležne ustanove imaju kvalifikovane službenike koji će umjeti da procijene sve podatke koje dostavlja investitor. 

Na pitanje, ko je odgovoran za to što neke kompanije bez dozvole mogu da ispuštaju otpadne vode u rijeku, iz Uprave za vode prstom upiru na privrednike: „Odgovoran je preduzetnik, odnosno pravno lice koje obavlja djelatnost i ne sprovodi mjere propisane zakonom. Međutim, kada se utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, ili da se ne poštuju standardi i normativi, inspektor za vode preduzima upravne mjere i radnje u skladu sa čl. 163 Zakona o vodama“.

U tom članu piše da bi nekoj kompaniji inspektor mogao da zabrani i rad ukoliko nema potrebnu vodnu dozvolu. 

U protekle četiri godine klanici Primato-P je dva puta privremeno obustavljan rad, zbog toga što su otpadne vode imale koncentraciju štetnih materija veću od maksimalno dozvoljenih. 

Tokom jedne od posljednjih kontrola klanice, 29. maja ove godine, inspektori su utvrdili da nema uređaj za mjerenje količine vode koja se ispušta u Zetu.

Iz klanice su, uoči objavljivanja ovog teksta, u telefonskom razgovoru za CIN-CG/BIRN/Monitor rekli da je taj uređaj nedavno instaliran, pa čekaju da nadležni inspektor izađe na teren kako bi utvrdio činjenično stanje. 

To što do skoro nisu imali mjerač i što nije jasno ko upravlja zajedničkim odvodom za atmosfersku kanalizaciju (u koji se slivaju otpadne vode više kompanija) razlog je, kazao nam je ranije vlasnik klanice Panto Vučurović, što nemaju vodnu dozvolu. Zahtjev za dobijanje tog dokumenta predaće kada budu ispunjeni svi uslovi. 

Iako Vučurović tvrdi da njihov prečistač funkcioniše i da se u Zetu uliva samo prečišćena voda, u februaru ove godine inspekcija je utvrdila da se iz klanice u rijeku izliva krv. Zbog toga je odgovornoj osobi u kompaniji Primato-P izrečena kazna od 1.400 eura. 

Zagađivačima se gleda kroz prste

Tokom 2018. i 2019. godine Agenciji za zaštitu životne sredine niko sa teritorije Danilovgrada nije dostavio podatke o ispuštanju zagađujućih materija iako su bili obavezni Zakonom o životnoj sredini i Pravilnikom o bližem sadržaju i načinu vođenja katastra zagađivača životne sredine

„Dva najveća zagađivača – Farma svinja Niksen-Čavor i Mljekara Lazine nemaju ekološke saglasnosti. Samim tim nijesu mogle ni početi sa svojim radom, ali one već godinama koriste rijeku Zetu kao mjesto za istovar svog otpada“, kaže Iković. 

Dragan Čavor je u razgovoru za CIN-CG/BIRN/Monitor kazao da je u toku proces pred nadležnim organom opštine Danilovgrad nakon kojeg će se znati da li je potrebno da rade elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. 

Iz mljekare su odgovorili za CIN-CG/BIRN/Monitor, da od 2003. godine imaju ekološku saglasnost izdatu na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koji je, takođe, urađen prije 17 godina. Iković, međutim, tvrdi da mljekara mora da uradi novi elaborat. Na snazi je, objašnjava on, novi Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu iz 2008. godine, a mljekara je prevazišla kapacitete navedene u starom elaboratu.

Prema mišljenju ovog biologa, ni dokument mljekare iz 2003. godine nije bio valjan: Sami sadržaj je takav da obrađivača dokumentacije i odgovorno lice koje je dalo saglasnost na ovakav dokument treba procesuirati, jer su dozvolili trovanje Zete od momenta otkad radi mljekara”. 

Zato, ističe on, nerješavanje ovog problema „upućuje na saradnju institucija i zagađivača“.

„To govori da su primarni zagađivači institucije, jer su plaćene da obezbijede zdravu životnu sredinu i zdravlje građana“,  kaže Iković.

Sagovornik iz jedne vladine službe, upućen u dešavanja u ovoj oblasti, kao najveći problem navodi to da ne postoje vodni katastri, među kojima je i katastar zagađivača. 

„Informacionog sistema još nema. Upravljač vodama je za to kriv“, kaže on.

Prema Zakonu o vodama, a u članu 159, navodi se da „vodni informacioni sistem (…) uspostavlja i vodi nadležni organ uprave“, u ovom slučaju Uprava za vode.

Naš sagovornik napominje da su ti „informacioni sistemi“, tj. spisak zagađivača, neophodni da inspekcijski organi izađu na teren i provjere one koji potencijalno štete rijekama. 

„Katastar zagađivača je baza za rad inspektora. Bez tog spiska oni mogu da rade samo na osnovu prijave, ili ako pretražuju teren, pa naiđu na zagađivača. Ipak, svi zagađivači treba da budu evidentirani kako bi inspektori znali koga da kontrolišu“, navodi izvor CIN-CG/BIRN/Monitor.

Pored nepostojanja katastara, on napominje da „davaoci dozvola za rad često propuste da im preduzeća dostave svu potrebnu dokumentaciju“. Tako se često dešava, kaže on, da neko počne da radi a da nema sve potrebne dozvole – vodnu dozvolu ili čak prečistač vode.

„Ili činovnici zloupotrebljavaju položaj, ili se ne udubljuju previše “, kaže on. 

 

Što ostane, dokrajče krivolovci

 

To što Zeti nijesu uradili zagađivači, učinili su krivolovci, kažu sagovornici CIN-CG/BIRN/Monitor

U njoj je i stanište mekousne pastrmke, endemične i zaštićene vrste u Crnoj Gori. 

Prije 35 godina, kaže ihtiolog Danilo Mrdak, to je bila najbrojnija vrsta pastrmke u Zeti. 

„Sada, daj Bože da je ostalo par stotina jedinki. Mi evo šest godina nismo uspjeli da je uhvatimo, a nisam čuo da je to uspio niti jedan sportski ribolovac“, kaže Mrdak za CIN-CG/BIRN/Monitor

Potpredsjednik opštine Danilovgrad Ilija Grgurović sa zabrinutošću govori o onome što se dešava Zeti 

„Riba je u tako lošem stanju da je dovedena pred istrebljenje“, kaže Grgurović.

Privredno društvo Za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba, Danilovgrad koje bi trebalo da brine o ribljem fondu, napominje Grgurović, ima pet zaposlenih od koji su tri loše opremljena lovočuvara pred penzijom.

„Nisu mogli da odgovore tom zadatku… Mi nismo uspjeli da osudimo nijednog krivolovca godinama unazad… Ne možemo da dođemo do podataka koliko ima krivolovaca, ali ih svakako ima previse… Krivolova ima, ali nemamo dokaza. Samo dojava i prijava“, kaže Grgurović. 

Mrdak tvrdi da je riba u Zeti je ugrožena zahvaljujući krivolovcima i slaboj kontroli nadležnih.

„Istini za volju, ponovo se pojavio skobalj, ima dosta i klijena pa i jegulje, ali je stanje sa potočarom i glavaticom, a naročito sa mekusnom zrelo za paljenje svih mogućih alarma ukoliko želimo da ih i dalje imamo u Zeti“, kaže Mrdak.  

U decembru 2019. godine, nakon što je urađena Studija zaštite zaštićenog prirodnog dobra rijeke Zete, odlučeno da se na rijeci zabrani ribolov osim oko mostova u Danilovgradu i Spužu. Tako će biti naredne tri godine.

Nemanja ŽIVALJEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo