Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zevsov gnjev

Objavljeno prije

na

Dan nezavisnosti prigodno je obilježen. Režimska Pobjeda rado je prostrla uvodne strane za merak šefu koji je, ničim izazvan, birao riječi ne bi li podanicima dočarao kako je ,,tragikomična menažerija mrzitelja vlasti” zapela da sruši mukotrpno stvarani međunarodni imidž Crne Gore. Isti onaj ugled koji je Đukanović godinama gradio, prvo sa Miloševićem i dedinjskom družinom, a onda sa braćom, kumovima, prijateljima i poslovnim partnerima sa Interpolovih potjernica. I sada, tu sliku, nakon što je premijer izgurao nezavisnost, o kojoj je, kažu njegovi istoričari, mislio još tokom udara na Dubrovnik – prijeti da oduva šačica kompleksaša, bijesnih što je šef, do neba mu hvala, uspio da nas osamostali i trasira put Brisela. E neće vala, poručuje Đukanović. Među premijerovim oponentima, tvrdi on, nema zdravih i ostvarenih. Šef postavlja kriterijum – što vrijedi, sjedi na dvoru, ili, oko dvora, u Grandu i birtijama gdje gostuju zvijezde Granda. Na takve je mudre glave Đukanović svikao – njima se okružio, ili ih je odaslao po svijetu da saniraju štetu što je ova frustrirana grupa pomračenih klevetnika čini.

Uvijek je znao Đukanović da podvikne na domaću čeljad. Zbog toga je ponosno ponio nadimak Britva. I danas naš mudri državnik, viče i kad mu treba i kad ne treba, i kada se nazire njegova politička potreba da to radi i onda kada djeluje da to čini za svoj prizemni merak i aplauz udvorica. O posljedicama sve manje razmišlja. Zato su ga iz Pokreta za promjene upozorili da pazi na koga upire prstom, jer bi neki njegovi dojučerašnji prijatelji, a sadašnji neprijatelji mogli da eliminišu nekog od onih koje proziva, ne bi li mu se tako osvetili.

,,Ova poruka je zastrašujuća, a slično se desilo i kada je ubijen urednik Dana Duško Jovanović. Optuživanje oponenata da su neprijatelji države ne može donijeti dobro državi, ali može završiti fatalno”, ocijenio je lider PzP-a Nebojša Medojević.

Đukanovićeva anatema zamalo se poklopila sa petom godišnjicom neriješenog ubistva Duška Jovanovića. Jedini optuženi Damir Mandić nedavno je osuđen na maksimalnu kaznu zatvora. Protiv njegovih navodnih saizvršilaca, koje je policija javno prozivala za ubistvo, do danas nijesu podignute krivične prijave. O mogućim nalogodavcima nema ni riječi, a iz optužnice se motiv ne naslućuje. Ako je promakao tužiocima premijer Đukanović ga je u ranoj fazi istrage ipak slutio. Braneći se od sumnji puka koji je se skupio ispred Vlade nakon ubistva Duška Jovanovića premijer je izjavio: ,,Ubio ga je onaj ko je imao najviše koristi od njegove smrti”.

Đukanović nije do kraja pojasnio te navode, ali se zna da se odavno identifikovao sa državom, i da je i druge optužbe kvalifikovao kao spletke i podmetačine političkih protivnika. Kad je već sklon teorijama zavjere, čudo da se Đukanović, posebno nakon Jovanovićevog ubistva, nije zabrinuo kakve posljedice mogu imati njegove poruke prosute sa gospodarske pozicije. Ili naš brižni premijer nema kad da razmišlja o tome, ili smišljeno okreće glavu na drugu stranu – kad ga zabiberi.

Đukanović je u žestok obračun sa kritičarima krenuo kada mu je grupa javnih djelatnika i intelektualaca 2007. godine pobrkala ugođaj oko dodjele nagrada Internacionalne lige humanista. Potpisnici javnog saopštenja ocijenili su da bi dodjeljivanje nagrada za mir i humanizam Đukanoviću i njegovom stranačkom kolegi Maroviću bilo ,,uvreda žrtvama rata, jer su ti ljudi od 1990. do 1997. godine slijedili politiku Slobodana Miloševića čiji su rezultati zločini i stotine hiljada mrtvih i izbjeglih na prostoru bivše Jugoslavije”. Đukanović je tada smislio kovanicu ,,neostvareni ljudi” i krenuo sa ,,hospitalizacijom” protivnika.

Nekoliko mjeseci kasnije jedan od potpisnika peticije zaista je završio u bolnici. Direktor podgoričkih Vijesti Željko Ivanović je nakon proslave desetog jubileja tog dnevnika premlaćen šipkom i pesnicama. Navodne batinaše Ivanović je kasnije na sudu uzalud ubjeđivao da ih nikada nije sreo, ali su oni, valjda mučeni nesnosnom grižnjom savjesti uspjeli da se izbore za robiju.

U naletu nečije osvetničke strasti ubijen je u oktobru 2006, ni kriv ni dužan, Srđan Vojičić, dok je književnik Jevrem Brković, koga je Vojičić pratio, pretučen na kućnom pragu. Ubice i napadači nijesu otkriveni, iako je Brković u prvim izjavama optužio junake opisane u njegovom romanu Ljubavnik Duklje, iza čijih je literarnih imena javnost prepoznala svitu blisku našem premijeru. E sad, je li neko tim zločinom želio da naudi ljudima iz premijerovog okruženja na koje su svi posumnjali, pa možda i samom premijeru, ili je prosto neko od literarnih junaka odlučio da naudi Brkoviću – još ne znamo. Policija, kažu, istražuje taj slučaj.

Dok istrage traju Đukanović i dalje ne propušta šansu da se istrese na svoje neuravnotežene i iskompleksirane kritičare. A ako im se slučajno nešto desi, samo blesav može da pomisli da naš premijer ili neko iz njegove ekipe sa tim ima nekakve veze. Ali, ako neko hoće da im naudi kako bi povrijedio premijera, to jest državu, ili ako se neko istinski sjekira što Đukanoviću dosađuje hrpa promašenih ljudi – šta tu premijer može.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo