Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na mala vrata

Objavljeno prije

na

Nakon gotovo dvije godine praznih obećanja i uzaludnih nadanja, novac stranih investitora ponovo se uliva u krvotok ovdašnjeg tržišta hartija od vrijednosti. Italijanska energetska kompanija A2A kupila je, u utorak, nešto više od 15 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore po cijeni od 7,1 euro za akciju. Prodavci – privatizacioni fondovi: Eurofond, Atlas Mont, Trend i Moneta – prihodovali su tom transakcijom 122,7 miliona eura. Očekivalo se da će Italijani kupiti i akcije MIG-a vrijedne 20-tak miliona, ali su upravljači ovog fonda u posljednjem momentu odustali od ugovaranog posla. OŽIVJELE NADE I NEDOUMICE: Zaključeni posao je oživio nade da investitori nijesu zaboravili Crnu Goru. Istovremeno, to je i potvrda ozbiljnog interesovanja ulagača za započetu dokapitalizaciju i privatizaciju manjinskog paketa akcija EPCG. A uspješno okončanje tog procesa je, prema vladinim projekcijama, uslov da bi Crna Gora i njena privreda bez velikih lomova prebrodili aktuelnu ekonomsku krizu.

Zato, na prvi pogled, čudi odsustvo slavljeničke euforije među domaćim protagonistima ovog posla. A to nijesu samo upravljači crnogorskih privatizacionih fondova, već i predstavnici vlade i državni zvaničnici sa tržišta kapitala koji su omogućili da se transakcija sa Italijanima obavi pod, za ovdašnje prilike, neuobičajenim okolnostima i pravilima. Nezvanično se, među domaće učesnike ovog posla, svrstavaju i anonimni posrednici (ne berzanski brokeri) između kupca i prodavaca. Oni će za svoje zasluge u ovom poslu dobiti milionsku naknadu koja će biti isplaćena na račun novoosnovane of-šor firme na Djevičanskim ostrvima. Tako će posrednici sačuvati anonimnost i izbjeći obavezu plaćanja poreza.

Angažman tajanstvenih provodadžija nije jedina nepoznanica u ovom poslu. Tender za prodaju manjinskog paketa akcija EPCG precizirao je obavezu ponuđača da od manjinskih akacionara Elektroprivrede otkupi akcije po istoj cijeni po kojoj plati i državni paket.

Zašto privatizacioni fondovi nijesu imali strpljenja da sačekaju zatvaranje tendera, već su požurili da se oslobode akcija EPCG koje su, nerijetko, činile i najvrjedniju stavku njihovog portfolia, pristajući pri tome na plaćanje višemilionske provizije? I zašto je država, odnosno Vlada, pomogla realizaciju ove transakcije i pored bojazni da će ona među potencijalnim ponuđačima proizvesti utisak da je A2A favorizovan partner crnogorskih vlasti

Prema nekim tumačenjima, fondovi se ne uzdaju previše u konačan uspjeh započetog tendera pa su iskoristili prvu priliku da unovče svoju imovinu. Brzini je, navodno, doprinijela i činjenica da je dobar dio ovonedjeljnih prodavaca akcija EPCG u dugovima do guše kod ovdašnjih banaka. Pa im je novac trebao što prije, kako bi spriječili rasprodaju imovine koju su dali kao zalogu za dobijene kredite.

U KORIST FAMILIJE: Odnos povjerioci – dužnici opredijelio je i ponašanje Vlade u ovonedjeljnom poslu. Riječ je o začaranom krugu privatnih i državnih poslova Mila Đukanovića: premijera koji pokušava oživjeti zamrle privredne tokove, suvlasnika Prve banke koja je u velikim problemima zbog nenaplaćenih potraživanja i investitora koji bi mogao imati muke sa vraćanjem višemilionskog kredita zarobljenog kupovinom nekretnina.

,,Ovim poslom je poslata poruka da je budući vlasnik EPCG već odabran tako da mnoge ozbiljne kompanije zbog toga na kraju najvjerovatnije neće poslati ponudu za kupovinu državnih akcija”, smatra lider PzP Nebojša Medojević, konstatujući da “crnogorskim fondovima upravljaju ljudi bliski vlasti i na ovaj korak se ne bi ni odlučili bez koordinacije sa crnogorskom Vladom”. Medojević tvrdi da od ovog posla veće koristi neće imati ni država, ni građani koji su akcionari privatizacionih fondova koji su prodali akcije. “Od transakcije će najviše koristi imati vlasnici Prve banke i vladajuća crnogorska porodica jer su neki fondovi bili u velikim kreditnim obavezama upravo prema toj banci”, kaže Medojević.

U tom kontekstu postaje jasno zašto su se o najvećem berzanskom poslu u Crnoj Gori do sada sa pohvalama oglasili samo oni kojih se taj događaj najmanje dotiče – uprava Elektroprivrede. U njihovom saopštenju stoji da je to ,,dobar posao za nacionalnu energetsku kompaniju koji garantuje dobru cijenu njenih dionica na tenderu za dokapitalizaciju”. Istovremeno, predsjednik Odbora direktora EPCG Srđan Kovačević najavljuje novo partnerstvo sa Italijanima, odnosno sa tamošnjim operatorom prenosnog sistema Terna. Kovačević je obznanio da EPCG sa Ternom pregovara o gradnji podvodnog kabla između Crne Gore i Italije i da pregovori idu dobro. ,,Dogovaramo se da se kroz dokapitalizaciju, Terna nađe u vlasničkoj strukturi Prenosa”, objasnio je Kovačević. Podsjetimo, Prenos je dio EPCG koji je nakon raspisivanja tendera izdvojen iz kompanije zbog potrebe da država ostane njegov vlasnik. Sada su, izgleda, u igri i neke druge opcije.

ZARADA ILI GUBITAK: Vratimo se obavljenoj transakciji. Iznos od prodaje akcija već je legao na devizne račune privatizacionih fondova (Eurofondu je pripalo oko 44,5 miliona eura, Trendu 27,7 miliona, Atlas Montu 27,5 i Moneti oko 23 miliona) ali se tamo neće dugo zadržati. Javna je tajna da će makar polovina tog novca otići bankama, za vraćanje ranije uzetih kredita. Najveći obrt u tom dijelu ove operacije obaviće se između Eurofonda, koji kontroliše Veselin Barović, i Prve banke u kojoj je familija Đukanović većinski vlasnik. Da li će i koliki dio dobijenog novca menadžment fondova iskoristiti za kupovinu novih akcija ili investicije (a ne vraćanje kredita) u preduzeća koja su u njihovom većinskom vlasništvu ostaje da se vidi. Od toga će zavisiti i sudbina uloga manjinskih akcionara u tim kompanijama.

Neizvjesna je i pozicija države. Iz Tenderske komisije za dokapitalizaciju i privatizaciju EPCG stižu najave da bi rok za predaju ponuda zainteresovanih ulagača mogao biti produžen, po drugi put, na zahtjev A2A i grčkog konzorcijuma koji čine kompanije Pablik pauer korporejšn i Goldenenerdži. Proizilazi da taj tender i pregovarački postupak koji slijedi nakon njega neće biti završeni prije jeseni. Tek tada će biti jasno da li je ovonedjeljna transakcija sa A2A ojačala pozicije države i EPCG, kao što to tvrdi menadžment Elektroprivrede.

Među zainteresovanim ulagačima kola priča da njima, suštinski, ne smeta to što je jedan od konkurenata ,,na mala vrata” postao vlasnik 15 odsto akcija EPCG. Oni podsjećaju da se u tenderu država obavezala da će kupcu ponuđenih 18,3 odsto akcija povjeriti pravo upravljanja nad EPCG, a nakon petogodišnjeg investicionog roka prodati akcije koje mu budu nedostajale do većinskog vlasništva od 51 odsto. A da li će to biti pet ili 30 odsto akcija iz državnog portfolija, njima nije bitno. Građanima Crne Gore – jeste. Ali njih o tome niko ništa ne pita.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo