Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Roba za odabrane

Objavljeno prije

na

„Razmišljao sam o doktorskim studijama na jesen. Ali 12 hiljada eura ne mogu da izdvojim nikako”, kaže mladi magistar ekonomskih nauka. Da će trogodišnje doktorske studije na tom fakultetu koštati 12 hiljada eura, saopštili su nedavno sa Univerziteta. ,,Evo i radim u stranoj organizaciji, plata je dobra, ali četiri hiljade eura godišnje ne mogu da finansiram. Baš me zanima ko, a nije tatin sin ili diler droge, to može sebi da priušti”, komentariše naš sagovornik. A želio bi da ide dalje. Crna Gora je izgubila jednog doktora nauka. I ko zna još koliko. A nije je briga. Niko se živ nije ni oglasio kad je rektor Predrag Miranović nedavno objavio poskupljenje školarina na doktorskim studijama. U Hrvatskoj su zbog iste stvari studenti blokirali fakultete, domaći studentski šefovi bore se dopisima. ,,Cijena doktorskih studija trebala bi biti manja. Mi smo već u toku priprema dopisa rukovodstvu Univerziteta. Međutim, studenti doktorskih studija imaju svog predstavnika u Senatu i nadam se da će oni pokrenuti neku inicijativu”, kaže za Monitor Borjan Radović, predstavnik crnogorskih studenata. NAJSKUPLJI U REGIONU I ŠIRE: Nijesu samo doktorske studije na Ekonomskom fakultetu nedostupne za prosječan džep. Za Medicinski fakultet biće potrebno izdvojiti 9.000 eura. Cijene školarina za doktorske studije na ostalim fakultetima još nijesu istaknute, ali će biti poskupljenja.

Rektor Univerziteta Predrag Miranović komentariše poskupljenje za Monitor: „Doktorske studije ne mogu da budu jeftine pogotovo ukoliko hoćete da ih organizujete na vrhunskom nivou”.

Miranović pravi paralelu: „Crna Gora će ovih dana potpisati ugovor o izgradnji autoputa Bar-Boljare koji uopšte nije jeftin. I ne može da bude jeftin jer cijena izgradnje jednog kilometra košta isto i u Crnoj Gori i u Evropi. Niko ne postavlja pitanje da li je ta cijena primjerena aktuelnoj ekonomskoj situaciji jer svi želimo da se vozimo autoputem koji je evropskog nivoa”. Rektor poentira: „Na isti način i mi razmišljamo. Ako hoćemo vrhunsko obrazovanje, a nadam se da hoćemo, to će isto da nas košta i u Crnoj Gori i u Evropi”.

Rektor nije u pravu. Malo istraživanje Monitora pokazuje da je sa novim cjenovnikom Crna Gora najskuplja država u regionu i šire za sticanje doktorske titule. U Beogradu je, recimo, za doktorske studije na Ekonomskom fakultetu koji ima dugu tradiciju, potrebno izdvojiti 1.500 eura godišnje, odnosno 4.500 eura ukupno. Lako je izračunati da su u odnosu na ovdašnje, beogradske studije jeftinije čak – tri puta. Cjenovnik je približno isti i za ostale fakultete: školarine nigdje ne prelaze 6.000 eura.

Nije skuplje ni u razvijenim evropskim zemljama: u Italiji, recimo, L’universita di Cassino organizuje doktorske studije koje koštaju oko 2.000 po godini, a cijene su približno iste širom zemlje. U Njemačkoj, na Aechen Univerzitetu doktorske studije su 142 eura po semestru. Do kraja studija, pošto u Njemačkoj one traju pet godina, potrebno je svega 1.500 eura.

Bivši ministar prosvjete u Hrvatskoj Gvozden Flego, na istu argumentaciju hrvatskih obrazovnih vlasti – da je skupo i u Evropi – kazao je nedavno: ,,Moja kolegica platila je doktorski studij u Švicarskoj 1.300 franaka ili oko jedne trećine tamošnje prosječne plaće”. Prosječna zarada u Crnoj Gori, bez poreza i doprinosa, u aprilu ove godine iznosila je 465 eura. Školarina na Ekonomskom fakultetu iznosi – dvadeset dvije prosječne zarade.

KOME ĆE TE PARE: Paprene cifre domaćih doktorskih studija odredili su fakulteti, a odobrili Univerzitet i Ministarstvo prosvjete.

Predrag Miranović komentariše za Monitor obrazloženje cijene koju im je dostavio Ekonomski fakultet: ,,Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore je odlučio da organizuje doktorske studije dovodeći najuglednija imena iz regiona na čelu sa svjetski poznatim Isakom Adidžesom. To košta. Pored toga uloženo je dosta sredstava u opremanje učionice za video-conferencing koja upravo služi komunikaciji sa profesorima iz inostranstva”.

Univerzitet Crne Gore je za prošlu godinu planirao 595.830 eura za honorare gostujućih profesora, ne računajući putne troškove i troškove smještaja za koje je, prema finansijskom planu Univerziteta, bilo planirano 390.000 eura. Ove godine ti će troškovi, prema finansijskom planu Univerziteta, biti skuplji za oko 120.000 eura. Koliko će od te cifre otići na Isaka, nije navedeno.

Umjesto da smanjuje broj saradnika i profesora koji dolaze sa strane, Univerzitet ih povećava. Univerzitet se nedavno javno požalio da su za prošlu godinu bili u minusu 930.000 eura, koliko im je trebalo da izmire obaveze prema Fondu PIO. U Vladi su im rekli: snalazite se sami, povećajte školarine. I evo rezultata.

SAMO ODABRANI: Rektor, međutim, smatra da doktorske studije nijesu dostupne samo bogatim. „Dostupne su samo najboljim studentima”, kaže on. „Najbolji studenti doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu, i ostalim fakultetima, se istovremeno zapošljavaju kao saradnici u nastavi na Univerzitetu Crne Gore. Svaki naš saradnik je oslobođen plaćanja školarine”. Miranović dalje objašnjava da kao saradnici u nastavi oni imaju status stalno zaposlenih i ostvaruju zaradu.

Dosadašnja praksa na pojedinim fakultetima nije, međutim, bila u skladu sa pravilom da saradnici na fakultetima ne plaćaju školarinu. Pojedini od njih su je plaćali. Međutim, čak i da bude kako kaže rektor, to znači da će pored bogatih, doktori moći biti samo oni koje odabere i regrutuje fakultet.

A ugled Univerziteta odavno je poljuljan. Posljednja istraživanja koje su sproveli CEMI i CGO, pokazuju da je korupcija sveprisutna na fakultetima. Čak 32 odsto anketiranih odgovorilo je da zna predavače koji su primili mito, a njih 54 odsto odgovorilo je da zna profesore koji su „poklanjali” ocjene. Iako je nakon istraživanja došlo do polemike o validnosti ovog istraživanja između autora i Miloša Bešića, docenta na Fakultetu političkih nauka, izvjesno je da korupcija na Univerzitetu postoji. Oni koji nemaju novac moraće dobro da se potrude da se zaposle na Univerzitetu. To, između ostalog, znači: bez talasanja.

Za one koje ne odabere Univerzitet, ostaje, kaže Miranović, stipendija Ministarstva prosvjete i nauke. „Stipendij može pokriti dio školarine, a stipendiju će dobiti ukoliko je među najboljima”. Stipendije koje nudi Minsitarstvo iznose – 1.500 eura. Najboljima ostaje da onaj veći ostatak obezbijede sami. Od 465 eura, koliko je prosječna zarada, čak i ako rade, to sigurno neće moći. Kredite za tako velike sume, takođe nije lako dobiti. A i pitanje je – isplati li se. Zbog čega bi sam ulagao u znanje koje, iako si najbolji, država ne prepoznaje. Počev od malih stipendija do zapošljavanja.

U evropskim zemljama, koje ovdje vole da pomenu, doktorske studije se finansiraju iz fondova naučnih institucija koje su zainteresovane za konkretno znanje doktoranta ili od novca privatnih firmi koje su prepoznale značaj određenog doktorata. Studentu ostaje da uči. Kod nas ne postoji takva praksa.

Pri tom, Univerzitet i minstarstvo ignorisali su preporuke posljednje ministarske Konferencije o visokom obrazovanju koja je održana u Londonu. Članice Bolonjskog procesa obavezale su se da na nacionalnom nivou „omoguće dostupnost i završetak visokog obrazovanja, bez obzira na prepreke koje su u vezi sa socijalnim ili ekonomskim porijeklom studenta”.

Crna Gora imaće dvije vrste doktora: bogate, što pervedeno na maternji znači one bliske vlasti, i ove druge koje regrutuje Univerzitet, a koji, moraju biti bliski sa obrazovnim vlastima. Blago nama.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo