Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Roba za odabrane

Objavljeno prije

na

„Razmišljao sam o doktorskim studijama na jesen. Ali 12 hiljada eura ne mogu da izdvojim nikako”, kaže mladi magistar ekonomskih nauka. Da će trogodišnje doktorske studije na tom fakultetu koštati 12 hiljada eura, saopštili su nedavno sa Univerziteta. ,,Evo i radim u stranoj organizaciji, plata je dobra, ali četiri hiljade eura godišnje ne mogu da finansiram. Baš me zanima ko, a nije tatin sin ili diler droge, to može sebi da priušti”, komentariše naš sagovornik. A želio bi da ide dalje. Crna Gora je izgubila jednog doktora nauka. I ko zna još koliko. A nije je briga. Niko se živ nije ni oglasio kad je rektor Predrag Miranović nedavno objavio poskupljenje školarina na doktorskim studijama. U Hrvatskoj su zbog iste stvari studenti blokirali fakultete, domaći studentski šefovi bore se dopisima. ,,Cijena doktorskih studija trebala bi biti manja. Mi smo već u toku priprema dopisa rukovodstvu Univerziteta. Međutim, studenti doktorskih studija imaju svog predstavnika u Senatu i nadam se da će oni pokrenuti neku inicijativu”, kaže za Monitor Borjan Radović, predstavnik crnogorskih studenata. NAJSKUPLJI U REGIONU I ŠIRE: Nijesu samo doktorske studije na Ekonomskom fakultetu nedostupne za prosječan džep. Za Medicinski fakultet biće potrebno izdvojiti 9.000 eura. Cijene školarina za doktorske studije na ostalim fakultetima još nijesu istaknute, ali će biti poskupljenja.

Rektor Univerziteta Predrag Miranović komentariše poskupljenje za Monitor: „Doktorske studije ne mogu da budu jeftine pogotovo ukoliko hoćete da ih organizujete na vrhunskom nivou”.

Miranović pravi paralelu: „Crna Gora će ovih dana potpisati ugovor o izgradnji autoputa Bar-Boljare koji uopšte nije jeftin. I ne može da bude jeftin jer cijena izgradnje jednog kilometra košta isto i u Crnoj Gori i u Evropi. Niko ne postavlja pitanje da li je ta cijena primjerena aktuelnoj ekonomskoj situaciji jer svi želimo da se vozimo autoputem koji je evropskog nivoa”. Rektor poentira: „Na isti način i mi razmišljamo. Ako hoćemo vrhunsko obrazovanje, a nadam se da hoćemo, to će isto da nas košta i u Crnoj Gori i u Evropi”.

Rektor nije u pravu. Malo istraživanje Monitora pokazuje da je sa novim cjenovnikom Crna Gora najskuplja država u regionu i šire za sticanje doktorske titule. U Beogradu je, recimo, za doktorske studije na Ekonomskom fakultetu koji ima dugu tradiciju, potrebno izdvojiti 1.500 eura godišnje, odnosno 4.500 eura ukupno. Lako je izračunati da su u odnosu na ovdašnje, beogradske studije jeftinije čak – tri puta. Cjenovnik je približno isti i za ostale fakultete: školarine nigdje ne prelaze 6.000 eura.

Nije skuplje ni u razvijenim evropskim zemljama: u Italiji, recimo, L'universita di Cassino organizuje doktorske studije koje koštaju oko 2.000 po godini, a cijene su približno iste širom zemlje. U Njemačkoj, na Aechen Univerzitetu doktorske studije su 142 eura po semestru. Do kraja studija, pošto u Njemačkoj one traju pet godina, potrebno je svega 1.500 eura.

Bivši ministar prosvjete u Hrvatskoj Gvozden Flego, na istu argumentaciju hrvatskih obrazovnih vlasti – da je skupo i u Evropi – kazao je nedavno: ,,Moja kolegica platila je doktorski studij u Švicarskoj 1.300 franaka ili oko jedne trećine tamošnje prosječne plaće”. Prosječna zarada u Crnoj Gori, bez poreza i doprinosa, u aprilu ove godine iznosila je 465 eura. Školarina na Ekonomskom fakultetu iznosi – dvadeset dvije prosječne zarade.

KOME ĆE TE PARE: Paprene cifre domaćih doktorskih studija odredili su fakulteti, a odobrili Univerzitet i Ministarstvo prosvjete.

Predrag Miranović komentariše za Monitor obrazloženje cijene koju im je dostavio Ekonomski fakultet: ,,Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore je odlučio da organizuje doktorske studije dovodeći najuglednija imena iz regiona na čelu sa svjetski poznatim Isakom Adidžesom. To košta. Pored toga uloženo je dosta sredstava u opremanje učionice za video-conferencing koja upravo služi komunikaciji sa profesorima iz inostranstva”.

Univerzitet Crne Gore je za prošlu godinu planirao 595.830 eura za honorare gostujućih profesora, ne računajući putne troškove i troškove smještaja za koje je, prema finansijskom planu Univerziteta, bilo planirano 390.000 eura. Ove godine ti će troškovi, prema finansijskom planu Univerziteta, biti skuplji za oko 120.000 eura. Koliko će od te cifre otići na Isaka, nije navedeno.

Umjesto da smanjuje broj saradnika i profesora koji dolaze sa strane, Univerzitet ih povećava. Univerzitet se nedavno javno požalio da su za prošlu godinu bili u minusu 930.000 eura, koliko im je trebalo da izmire obaveze prema Fondu PIO. U Vladi su im rekli: snalazite se sami, povećajte školarine. I evo rezultata.

SAMO ODABRANI: Rektor, međutim, smatra da doktorske studije nijesu dostupne samo bogatim. „Dostupne su samo najboljim studentima”, kaže on. „Najbolji studenti doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu, i ostalim fakultetima, se istovremeno zapošljavaju kao saradnici u nastavi na Univerzitetu Crne Gore. Svaki naš saradnik je oslobođen plaćanja školarine”. Miranović dalje objašnjava da kao saradnici u nastavi oni imaju status stalno zaposlenih i ostvaruju zaradu.

Dosadašnja praksa na pojedinim fakultetima nije, međutim, bila u skladu sa pravilom da saradnici na fakultetima ne plaćaju školarinu. Pojedini od njih su je plaćali. Međutim, čak i da bude kako kaže rektor, to znači da će pored bogatih, doktori moći biti samo oni koje odabere i regrutuje fakultet.

A ugled Univerziteta odavno je poljuljan. Posljednja istraživanja koje su sproveli CEMI i CGO, pokazuju da je korupcija sveprisutna na fakultetima. Čak 32 odsto anketiranih odgovorilo je da zna predavače koji su primili mito, a njih 54 odsto odgovorilo je da zna profesore koji su „poklanjali” ocjene. Iako je nakon istraživanja došlo do polemike o validnosti ovog istraživanja između autora i Miloša Bešića, docenta na Fakultetu političkih nauka, izvjesno je da korupcija na Univerzitetu postoji. Oni koji nemaju novac moraće dobro da se potrude da se zaposle na Univerzitetu. To, između ostalog, znači: bez talasanja.

Za one koje ne odabere Univerzitet, ostaje, kaže Miranović, stipendija Ministarstva prosvjete i nauke. „Stipendij može pokriti dio školarine, a stipendiju će dobiti ukoliko je među najboljima”. Stipendije koje nudi Minsitarstvo iznose – 1.500 eura. Najboljima ostaje da onaj veći ostatak obezbijede sami. Od 465 eura, koliko je prosječna zarada, čak i ako rade, to sigurno neće moći. Kredite za tako velike sume, takođe nije lako dobiti. A i pitanje je – isplati li se. Zbog čega bi sam ulagao u znanje koje, iako si najbolji, država ne prepoznaje. Počev od malih stipendija do zapošljavanja.

U evropskim zemljama, koje ovdje vole da pomenu, doktorske studije se finansiraju iz fondova naučnih institucija koje su zainteresovane za konkretno znanje doktoranta ili od novca privatnih firmi koje su prepoznale značaj određenog doktorata. Studentu ostaje da uči. Kod nas ne postoji takva praksa.

Pri tom, Univerzitet i minstarstvo ignorisali su preporuke posljednje ministarske Konferencije o visokom obrazovanju koja je održana u Londonu. Članice Bolonjskog procesa obavezale su se da na nacionalnom nivou „omoguće dostupnost i završetak visokog obrazovanja, bez obzira na prepreke koje su u vezi sa socijalnim ili ekonomskim porijeklom studenta”.

Crna Gora imaće dvije vrste doktora: bogate, što pervedeno na maternji znači one bliske vlasti, i ove druge koje regrutuje Univerzitet, a koji, moraju biti bliski sa obrazovnim vlastima. Blago nama.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo