Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Roba za odabrane

Objavljeno prije

na

„Razmišljao sam o doktorskim studijama na jesen. Ali 12 hiljada eura ne mogu da izdvojim nikako”, kaže mladi magistar ekonomskih nauka. Da će trogodišnje doktorske studije na tom fakultetu koštati 12 hiljada eura, saopštili su nedavno sa Univerziteta. ,,Evo i radim u stranoj organizaciji, plata je dobra, ali četiri hiljade eura godišnje ne mogu da finansiram. Baš me zanima ko, a nije tatin sin ili diler droge, to može sebi da priušti”, komentariše naš sagovornik. A želio bi da ide dalje. Crna Gora je izgubila jednog doktora nauka. I ko zna još koliko. A nije je briga. Niko se živ nije ni oglasio kad je rektor Predrag Miranović nedavno objavio poskupljenje školarina na doktorskim studijama. U Hrvatskoj su zbog iste stvari studenti blokirali fakultete, domaći studentski šefovi bore se dopisima. ,,Cijena doktorskih studija trebala bi biti manja. Mi smo već u toku priprema dopisa rukovodstvu Univerziteta. Međutim, studenti doktorskih studija imaju svog predstavnika u Senatu i nadam se da će oni pokrenuti neku inicijativu”, kaže za Monitor Borjan Radović, predstavnik crnogorskih studenata. NAJSKUPLJI U REGIONU I ŠIRE: Nijesu samo doktorske studije na Ekonomskom fakultetu nedostupne za prosječan džep. Za Medicinski fakultet biće potrebno izdvojiti 9.000 eura. Cijene školarina za doktorske studije na ostalim fakultetima još nijesu istaknute, ali će biti poskupljenja.

Rektor Univerziteta Predrag Miranović komentariše poskupljenje za Monitor: „Doktorske studije ne mogu da budu jeftine pogotovo ukoliko hoćete da ih organizujete na vrhunskom nivou”.

Miranović pravi paralelu: „Crna Gora će ovih dana potpisati ugovor o izgradnji autoputa Bar-Boljare koji uopšte nije jeftin. I ne može da bude jeftin jer cijena izgradnje jednog kilometra košta isto i u Crnoj Gori i u Evropi. Niko ne postavlja pitanje da li je ta cijena primjerena aktuelnoj ekonomskoj situaciji jer svi želimo da se vozimo autoputem koji je evropskog nivoa”. Rektor poentira: „Na isti način i mi razmišljamo. Ako hoćemo vrhunsko obrazovanje, a nadam se da hoćemo, to će isto da nas košta i u Crnoj Gori i u Evropi”.

Rektor nije u pravu. Malo istraživanje Monitora pokazuje da je sa novim cjenovnikom Crna Gora najskuplja država u regionu i šire za sticanje doktorske titule. U Beogradu je, recimo, za doktorske studije na Ekonomskom fakultetu koji ima dugu tradiciju, potrebno izdvojiti 1.500 eura godišnje, odnosno 4.500 eura ukupno. Lako je izračunati da su u odnosu na ovdašnje, beogradske studije jeftinije čak – tri puta. Cjenovnik je približno isti i za ostale fakultete: školarine nigdje ne prelaze 6.000 eura.

Nije skuplje ni u razvijenim evropskim zemljama: u Italiji, recimo, L'universita di Cassino organizuje doktorske studije koje koštaju oko 2.000 po godini, a cijene su približno iste širom zemlje. U Njemačkoj, na Aechen Univerzitetu doktorske studije su 142 eura po semestru. Do kraja studija, pošto u Njemačkoj one traju pet godina, potrebno je svega 1.500 eura.

Bivši ministar prosvjete u Hrvatskoj Gvozden Flego, na istu argumentaciju hrvatskih obrazovnih vlasti – da je skupo i u Evropi – kazao je nedavno: ,,Moja kolegica platila je doktorski studij u Švicarskoj 1.300 franaka ili oko jedne trećine tamošnje prosječne plaće”. Prosječna zarada u Crnoj Gori, bez poreza i doprinosa, u aprilu ove godine iznosila je 465 eura. Školarina na Ekonomskom fakultetu iznosi – dvadeset dvije prosječne zarade.

KOME ĆE TE PARE: Paprene cifre domaćih doktorskih studija odredili su fakulteti, a odobrili Univerzitet i Ministarstvo prosvjete.

Predrag Miranović komentariše za Monitor obrazloženje cijene koju im je dostavio Ekonomski fakultet: ,,Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore je odlučio da organizuje doktorske studije dovodeći najuglednija imena iz regiona na čelu sa svjetski poznatim Isakom Adidžesom. To košta. Pored toga uloženo je dosta sredstava u opremanje učionice za video-conferencing koja upravo služi komunikaciji sa profesorima iz inostranstva”.

Univerzitet Crne Gore je za prošlu godinu planirao 595.830 eura za honorare gostujućih profesora, ne računajući putne troškove i troškove smještaja za koje je, prema finansijskom planu Univerziteta, bilo planirano 390.000 eura. Ove godine ti će troškovi, prema finansijskom planu Univerziteta, biti skuplji za oko 120.000 eura. Koliko će od te cifre otići na Isaka, nije navedeno.

Umjesto da smanjuje broj saradnika i profesora koji dolaze sa strane, Univerzitet ih povećava. Univerzitet se nedavno javno požalio da su za prošlu godinu bili u minusu 930.000 eura, koliko im je trebalo da izmire obaveze prema Fondu PIO. U Vladi su im rekli: snalazite se sami, povećajte školarine. I evo rezultata.

SAMO ODABRANI: Rektor, međutim, smatra da doktorske studije nijesu dostupne samo bogatim. „Dostupne su samo najboljim studentima”, kaže on. „Najbolji studenti doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu, i ostalim fakultetima, se istovremeno zapošljavaju kao saradnici u nastavi na Univerzitetu Crne Gore. Svaki naš saradnik je oslobođen plaćanja školarine”. Miranović dalje objašnjava da kao saradnici u nastavi oni imaju status stalno zaposlenih i ostvaruju zaradu.

Dosadašnja praksa na pojedinim fakultetima nije, međutim, bila u skladu sa pravilom da saradnici na fakultetima ne plaćaju školarinu. Pojedini od njih su je plaćali. Međutim, čak i da bude kako kaže rektor, to znači da će pored bogatih, doktori moći biti samo oni koje odabere i regrutuje fakultet.

A ugled Univerziteta odavno je poljuljan. Posljednja istraživanja koje su sproveli CEMI i CGO, pokazuju da je korupcija sveprisutna na fakultetima. Čak 32 odsto anketiranih odgovorilo je da zna predavače koji su primili mito, a njih 54 odsto odgovorilo je da zna profesore koji su „poklanjali” ocjene. Iako je nakon istraživanja došlo do polemike o validnosti ovog istraživanja između autora i Miloša Bešića, docenta na Fakultetu političkih nauka, izvjesno je da korupcija na Univerzitetu postoji. Oni koji nemaju novac moraće dobro da se potrude da se zaposle na Univerzitetu. To, između ostalog, znači: bez talasanja.

Za one koje ne odabere Univerzitet, ostaje, kaže Miranović, stipendija Ministarstva prosvjete i nauke. „Stipendij može pokriti dio školarine, a stipendiju će dobiti ukoliko je među najboljima”. Stipendije koje nudi Minsitarstvo iznose – 1.500 eura. Najboljima ostaje da onaj veći ostatak obezbijede sami. Od 465 eura, koliko je prosječna zarada, čak i ako rade, to sigurno neće moći. Kredite za tako velike sume, takođe nije lako dobiti. A i pitanje je – isplati li se. Zbog čega bi sam ulagao u znanje koje, iako si najbolji, država ne prepoznaje. Počev od malih stipendija do zapošljavanja.

U evropskim zemljama, koje ovdje vole da pomenu, doktorske studije se finansiraju iz fondova naučnih institucija koje su zainteresovane za konkretno znanje doktoranta ili od novca privatnih firmi koje su prepoznale značaj određenog doktorata. Studentu ostaje da uči. Kod nas ne postoji takva praksa.

Pri tom, Univerzitet i minstarstvo ignorisali su preporuke posljednje ministarske Konferencije o visokom obrazovanju koja je održana u Londonu. Članice Bolonjskog procesa obavezale su se da na nacionalnom nivou „omoguće dostupnost i završetak visokog obrazovanja, bez obzira na prepreke koje su u vezi sa socijalnim ili ekonomskim porijeklom studenta”.

Crna Gora imaće dvije vrste doktora: bogate, što pervedeno na maternji znači one bliske vlasti, i ove druge koje regrutuje Univerzitet, a koji, moraju biti bliski sa obrazovnim vlastima. Blago nama.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo