Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Roba za odabrane

Objavljeno prije

na

„Razmišljao sam o doktorskim studijama na jesen. Ali 12 hiljada eura ne mogu da izdvojim nikako”, kaže mladi magistar ekonomskih nauka. Da će trogodišnje doktorske studije na tom fakultetu koštati 12 hiljada eura, saopštili su nedavno sa Univerziteta. ,,Evo i radim u stranoj organizaciji, plata je dobra, ali četiri hiljade eura godišnje ne mogu da finansiram. Baš me zanima ko, a nije tatin sin ili diler droge, to može sebi da priušti”, komentariše naš sagovornik. A želio bi da ide dalje. Crna Gora je izgubila jednog doktora nauka. I ko zna još koliko. A nije je briga. Niko se živ nije ni oglasio kad je rektor Predrag Miranović nedavno objavio poskupljenje školarina na doktorskim studijama. U Hrvatskoj su zbog iste stvari studenti blokirali fakultete, domaći studentski šefovi bore se dopisima. ,,Cijena doktorskih studija trebala bi biti manja. Mi smo već u toku priprema dopisa rukovodstvu Univerziteta. Međutim, studenti doktorskih studija imaju svog predstavnika u Senatu i nadam se da će oni pokrenuti neku inicijativu”, kaže za Monitor Borjan Radović, predstavnik crnogorskih studenata. NAJSKUPLJI U REGIONU I ŠIRE: Nijesu samo doktorske studije na Ekonomskom fakultetu nedostupne za prosječan džep. Za Medicinski fakultet biće potrebno izdvojiti 9.000 eura. Cijene školarina za doktorske studije na ostalim fakultetima još nijesu istaknute, ali će biti poskupljenja.

Rektor Univerziteta Predrag Miranović komentariše poskupljenje za Monitor: „Doktorske studije ne mogu da budu jeftine pogotovo ukoliko hoćete da ih organizujete na vrhunskom nivou”.

Miranović pravi paralelu: „Crna Gora će ovih dana potpisati ugovor o izgradnji autoputa Bar-Boljare koji uopšte nije jeftin. I ne može da bude jeftin jer cijena izgradnje jednog kilometra košta isto i u Crnoj Gori i u Evropi. Niko ne postavlja pitanje da li je ta cijena primjerena aktuelnoj ekonomskoj situaciji jer svi želimo da se vozimo autoputem koji je evropskog nivoa”. Rektor poentira: „Na isti način i mi razmišljamo. Ako hoćemo vrhunsko obrazovanje, a nadam se da hoćemo, to će isto da nas košta i u Crnoj Gori i u Evropi”.

Rektor nije u pravu. Malo istraživanje Monitora pokazuje da je sa novim cjenovnikom Crna Gora najskuplja država u regionu i šire za sticanje doktorske titule. U Beogradu je, recimo, za doktorske studije na Ekonomskom fakultetu koji ima dugu tradiciju, potrebno izdvojiti 1.500 eura godišnje, odnosno 4.500 eura ukupno. Lako je izračunati da su u odnosu na ovdašnje, beogradske studije jeftinije čak – tri puta. Cjenovnik je približno isti i za ostale fakultete: školarine nigdje ne prelaze 6.000 eura.

Nije skuplje ni u razvijenim evropskim zemljama: u Italiji, recimo, L'universita di Cassino organizuje doktorske studije koje koštaju oko 2.000 po godini, a cijene su približno iste širom zemlje. U Njemačkoj, na Aechen Univerzitetu doktorske studije su 142 eura po semestru. Do kraja studija, pošto u Njemačkoj one traju pet godina, potrebno je svega 1.500 eura.

Bivši ministar prosvjete u Hrvatskoj Gvozden Flego, na istu argumentaciju hrvatskih obrazovnih vlasti – da je skupo i u Evropi – kazao je nedavno: ,,Moja kolegica platila je doktorski studij u Švicarskoj 1.300 franaka ili oko jedne trećine tamošnje prosječne plaće”. Prosječna zarada u Crnoj Gori, bez poreza i doprinosa, u aprilu ove godine iznosila je 465 eura. Školarina na Ekonomskom fakultetu iznosi – dvadeset dvije prosječne zarade.

KOME ĆE TE PARE: Paprene cifre domaćih doktorskih studija odredili su fakulteti, a odobrili Univerzitet i Ministarstvo prosvjete.

Predrag Miranović komentariše za Monitor obrazloženje cijene koju im je dostavio Ekonomski fakultet: ,,Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore je odlučio da organizuje doktorske studije dovodeći najuglednija imena iz regiona na čelu sa svjetski poznatim Isakom Adidžesom. To košta. Pored toga uloženo je dosta sredstava u opremanje učionice za video-conferencing koja upravo služi komunikaciji sa profesorima iz inostranstva”.

Univerzitet Crne Gore je za prošlu godinu planirao 595.830 eura za honorare gostujućih profesora, ne računajući putne troškove i troškove smještaja za koje je, prema finansijskom planu Univerziteta, bilo planirano 390.000 eura. Ove godine ti će troškovi, prema finansijskom planu Univerziteta, biti skuplji za oko 120.000 eura. Koliko će od te cifre otići na Isaka, nije navedeno.

Umjesto da smanjuje broj saradnika i profesora koji dolaze sa strane, Univerzitet ih povećava. Univerzitet se nedavno javno požalio da su za prošlu godinu bili u minusu 930.000 eura, koliko im je trebalo da izmire obaveze prema Fondu PIO. U Vladi su im rekli: snalazite se sami, povećajte školarine. I evo rezultata.

SAMO ODABRANI: Rektor, međutim, smatra da doktorske studije nijesu dostupne samo bogatim. „Dostupne su samo najboljim studentima”, kaže on. „Najbolji studenti doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu, i ostalim fakultetima, se istovremeno zapošljavaju kao saradnici u nastavi na Univerzitetu Crne Gore. Svaki naš saradnik je oslobođen plaćanja školarine”. Miranović dalje objašnjava da kao saradnici u nastavi oni imaju status stalno zaposlenih i ostvaruju zaradu.

Dosadašnja praksa na pojedinim fakultetima nije, međutim, bila u skladu sa pravilom da saradnici na fakultetima ne plaćaju školarinu. Pojedini od njih su je plaćali. Međutim, čak i da bude kako kaže rektor, to znači da će pored bogatih, doktori moći biti samo oni koje odabere i regrutuje fakultet.

A ugled Univerziteta odavno je poljuljan. Posljednja istraživanja koje su sproveli CEMI i CGO, pokazuju da je korupcija sveprisutna na fakultetima. Čak 32 odsto anketiranih odgovorilo je da zna predavače koji su primili mito, a njih 54 odsto odgovorilo je da zna profesore koji su „poklanjali” ocjene. Iako je nakon istraživanja došlo do polemike o validnosti ovog istraživanja između autora i Miloša Bešića, docenta na Fakultetu političkih nauka, izvjesno je da korupcija na Univerzitetu postoji. Oni koji nemaju novac moraće dobro da se potrude da se zaposle na Univerzitetu. To, između ostalog, znači: bez talasanja.

Za one koje ne odabere Univerzitet, ostaje, kaže Miranović, stipendija Ministarstva prosvjete i nauke. „Stipendij može pokriti dio školarine, a stipendiju će dobiti ukoliko je među najboljima”. Stipendije koje nudi Minsitarstvo iznose – 1.500 eura. Najboljima ostaje da onaj veći ostatak obezbijede sami. Od 465 eura, koliko je prosječna zarada, čak i ako rade, to sigurno neće moći. Kredite za tako velike sume, takođe nije lako dobiti. A i pitanje je – isplati li se. Zbog čega bi sam ulagao u znanje koje, iako si najbolji, država ne prepoznaje. Počev od malih stipendija do zapošljavanja.

U evropskim zemljama, koje ovdje vole da pomenu, doktorske studije se finansiraju iz fondova naučnih institucija koje su zainteresovane za konkretno znanje doktoranta ili od novca privatnih firmi koje su prepoznale značaj određenog doktorata. Studentu ostaje da uči. Kod nas ne postoji takva praksa.

Pri tom, Univerzitet i minstarstvo ignorisali su preporuke posljednje ministarske Konferencije o visokom obrazovanju koja je održana u Londonu. Članice Bolonjskog procesa obavezale su se da na nacionalnom nivou „omoguće dostupnost i završetak visokog obrazovanja, bez obzira na prepreke koje su u vezi sa socijalnim ili ekonomskim porijeklom studenta”.

Crna Gora imaće dvije vrste doktora: bogate, što pervedeno na maternji znači one bliske vlasti, i ove druge koje regrutuje Univerzitet, a koji, moraju biti bliski sa obrazovnim vlastima. Blago nama.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo