Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Roba za odabrane

Objavljeno prije

na

„Razmišljao sam o doktorskim studijama na jesen. Ali 12 hiljada eura ne mogu da izdvojim nikako”, kaže mladi magistar ekonomskih nauka. Da će trogodišnje doktorske studije na tom fakultetu koštati 12 hiljada eura, saopštili su nedavno sa Univerziteta. ,,Evo i radim u stranoj organizaciji, plata je dobra, ali četiri hiljade eura godišnje ne mogu da finansiram. Baš me zanima ko, a nije tatin sin ili diler droge, to može sebi da priušti”, komentariše naš sagovornik. A želio bi da ide dalje. Crna Gora je izgubila jednog doktora nauka. I ko zna još koliko. A nije je briga. Niko se živ nije ni oglasio kad je rektor Predrag Miranović nedavno objavio poskupljenje školarina na doktorskim studijama. U Hrvatskoj su zbog iste stvari studenti blokirali fakultete, domaći studentski šefovi bore se dopisima. ,,Cijena doktorskih studija trebala bi biti manja. Mi smo već u toku priprema dopisa rukovodstvu Univerziteta. Međutim, studenti doktorskih studija imaju svog predstavnika u Senatu i nadam se da će oni pokrenuti neku inicijativu”, kaže za Monitor Borjan Radović, predstavnik crnogorskih studenata. NAJSKUPLJI U REGIONU I ŠIRE: Nijesu samo doktorske studije na Ekonomskom fakultetu nedostupne za prosječan džep. Za Medicinski fakultet biće potrebno izdvojiti 9.000 eura. Cijene školarina za doktorske studije na ostalim fakultetima još nijesu istaknute, ali će biti poskupljenja.

Rektor Univerziteta Predrag Miranović komentariše poskupljenje za Monitor: „Doktorske studije ne mogu da budu jeftine pogotovo ukoliko hoćete da ih organizujete na vrhunskom nivou”.

Miranović pravi paralelu: „Crna Gora će ovih dana potpisati ugovor o izgradnji autoputa Bar-Boljare koji uopšte nije jeftin. I ne može da bude jeftin jer cijena izgradnje jednog kilometra košta isto i u Crnoj Gori i u Evropi. Niko ne postavlja pitanje da li je ta cijena primjerena aktuelnoj ekonomskoj situaciji jer svi želimo da se vozimo autoputem koji je evropskog nivoa”. Rektor poentira: „Na isti način i mi razmišljamo. Ako hoćemo vrhunsko obrazovanje, a nadam se da hoćemo, to će isto da nas košta i u Crnoj Gori i u Evropi”.

Rektor nije u pravu. Malo istraživanje Monitora pokazuje da je sa novim cjenovnikom Crna Gora najskuplja država u regionu i šire za sticanje doktorske titule. U Beogradu je, recimo, za doktorske studije na Ekonomskom fakultetu koji ima dugu tradiciju, potrebno izdvojiti 1.500 eura godišnje, odnosno 4.500 eura ukupno. Lako je izračunati da su u odnosu na ovdašnje, beogradske studije jeftinije čak – tri puta. Cjenovnik je približno isti i za ostale fakultete: školarine nigdje ne prelaze 6.000 eura.

Nije skuplje ni u razvijenim evropskim zemljama: u Italiji, recimo, L’universita di Cassino organizuje doktorske studije koje koštaju oko 2.000 po godini, a cijene su približno iste širom zemlje. U Njemačkoj, na Aechen Univerzitetu doktorske studije su 142 eura po semestru. Do kraja studija, pošto u Njemačkoj one traju pet godina, potrebno je svega 1.500 eura.

Bivši ministar prosvjete u Hrvatskoj Gvozden Flego, na istu argumentaciju hrvatskih obrazovnih vlasti – da je skupo i u Evropi – kazao je nedavno: ,,Moja kolegica platila je doktorski studij u Švicarskoj 1.300 franaka ili oko jedne trećine tamošnje prosječne plaće”. Prosječna zarada u Crnoj Gori, bez poreza i doprinosa, u aprilu ove godine iznosila je 465 eura. Školarina na Ekonomskom fakultetu iznosi – dvadeset dvije prosječne zarade.

KOME ĆE TE PARE: Paprene cifre domaćih doktorskih studija odredili su fakulteti, a odobrili Univerzitet i Ministarstvo prosvjete.

Predrag Miranović komentariše za Monitor obrazloženje cijene koju im je dostavio Ekonomski fakultet: ,,Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore je odlučio da organizuje doktorske studije dovodeći najuglednija imena iz regiona na čelu sa svjetski poznatim Isakom Adidžesom. To košta. Pored toga uloženo je dosta sredstava u opremanje učionice za video-conferencing koja upravo služi komunikaciji sa profesorima iz inostranstva”.

Univerzitet Crne Gore je za prošlu godinu planirao 595.830 eura za honorare gostujućih profesora, ne računajući putne troškove i troškove smještaja za koje je, prema finansijskom planu Univerziteta, bilo planirano 390.000 eura. Ove godine ti će troškovi, prema finansijskom planu Univerziteta, biti skuplji za oko 120.000 eura. Koliko će od te cifre otići na Isaka, nije navedeno.

Umjesto da smanjuje broj saradnika i profesora koji dolaze sa strane, Univerzitet ih povećava. Univerzitet se nedavno javno požalio da su za prošlu godinu bili u minusu 930.000 eura, koliko im je trebalo da izmire obaveze prema Fondu PIO. U Vladi su im rekli: snalazite se sami, povećajte školarine. I evo rezultata.

SAMO ODABRANI: Rektor, međutim, smatra da doktorske studije nijesu dostupne samo bogatim. „Dostupne su samo najboljim studentima”, kaže on. „Najbolji studenti doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu, i ostalim fakultetima, se istovremeno zapošljavaju kao saradnici u nastavi na Univerzitetu Crne Gore. Svaki naš saradnik je oslobođen plaćanja školarine”. Miranović dalje objašnjava da kao saradnici u nastavi oni imaju status stalno zaposlenih i ostvaruju zaradu.

Dosadašnja praksa na pojedinim fakultetima nije, međutim, bila u skladu sa pravilom da saradnici na fakultetima ne plaćaju školarinu. Pojedini od njih su je plaćali. Međutim, čak i da bude kako kaže rektor, to znači da će pored bogatih, doktori moći biti samo oni koje odabere i regrutuje fakultet.

A ugled Univerziteta odavno je poljuljan. Posljednja istraživanja koje su sproveli CEMI i CGO, pokazuju da je korupcija sveprisutna na fakultetima. Čak 32 odsto anketiranih odgovorilo je da zna predavače koji su primili mito, a njih 54 odsto odgovorilo je da zna profesore koji su „poklanjali” ocjene. Iako je nakon istraživanja došlo do polemike o validnosti ovog istraživanja između autora i Miloša Bešića, docenta na Fakultetu političkih nauka, izvjesno je da korupcija na Univerzitetu postoji. Oni koji nemaju novac moraće dobro da se potrude da se zaposle na Univerzitetu. To, između ostalog, znači: bez talasanja.

Za one koje ne odabere Univerzitet, ostaje, kaže Miranović, stipendija Ministarstva prosvjete i nauke. „Stipendij može pokriti dio školarine, a stipendiju će dobiti ukoliko je među najboljima”. Stipendije koje nudi Minsitarstvo iznose – 1.500 eura. Najboljima ostaje da onaj veći ostatak obezbijede sami. Od 465 eura, koliko je prosječna zarada, čak i ako rade, to sigurno neće moći. Kredite za tako velike sume, takođe nije lako dobiti. A i pitanje je – isplati li se. Zbog čega bi sam ulagao u znanje koje, iako si najbolji, država ne prepoznaje. Počev od malih stipendija do zapošljavanja.

U evropskim zemljama, koje ovdje vole da pomenu, doktorske studije se finansiraju iz fondova naučnih institucija koje su zainteresovane za konkretno znanje doktoranta ili od novca privatnih firmi koje su prepoznale značaj određenog doktorata. Studentu ostaje da uči. Kod nas ne postoji takva praksa.

Pri tom, Univerzitet i minstarstvo ignorisali su preporuke posljednje ministarske Konferencije o visokom obrazovanju koja je održana u Londonu. Članice Bolonjskog procesa obavezale su se da na nacionalnom nivou „omoguće dostupnost i završetak visokog obrazovanja, bez obzira na prepreke koje su u vezi sa socijalnim ili ekonomskim porijeklom studenta”.

Crna Gora imaće dvije vrste doktora: bogate, što pervedeno na maternji znači one bliske vlasti, i ove druge koje regrutuje Univerzitet, a koji, moraju biti bliski sa obrazovnim vlastima. Blago nama.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo