Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Debeli, ali bolesni

Objavljeno prije

na

Uobičajena je slika: za vrijeme školskog odmora dijete, koje ima preko 30 kilograma viška, tamani hamburger iz obližnje prodavnice brze hrane. Iz džepa mu, pride, viri čokolada. U razvijenim zemljama je konstatovano da se gojaznost preselila u siromašne slojeve. Debljina se više ne smatra bolešću izobilja, već niske zdravstvene svijesti. Istraživanja koja su posljednjih godina rađena u Crnoj Gori, pokazuju da visok procenat građana ima poremećenu tjelesnu težinu, bilo da se radi o povećanoj tjelesnoj težini ili klasičnoj gojaznosti. Istraživanja kažu da je je oko 21 odsto mladih gojazno, a da je procenat onih sa povećanom tjelesnom masom mnogo veći. Postoji nekoliko razloga za takvo stanje, objašnjava za Monitor primarijus dr Ljiljana Žižić, načelnica Odjeljenja za higijenu i ekologiju Instituta za javno zdravlje. ,,Kod nas je počela da se primjenjuje praksa koja je u svijetu ranije zaživjela da se mnogo više koristi brza hrana i različite namirnice koje mi zovemo namirnice velike energetske gustine. One su veoma bogate kalorijama”.

To su: tjestenine, neki suhomesnati proizvodi, mliječni proizvodi sa visokim sadržajem masnoća – pavlake, majonezi.

,,Došlo je i o promjene radnog vremena, većina ljudi radi do 17 sati, i više nemamo vremena da se bavimo kuhinjom i pripremom klasičnih jela”, napominje dr Žižić.

Doktori, redom, objašnjavaju kako treba jesti što više voća i povrća. To, međutim, košta. Do prije nekoliko dana u podgoričkim prodavnicama kilogram boranije je, na primjer, koštao oko pet eura. Jagode koštaju oko četiri eura, trešnje – pet. Kakav im je ukus i odakle se uvoze, druga je priča.

Dr Žižić ne spori da je loša ekonomska situacija jedan od razloga gojaznosti. ,,Dio populacije, da bi obezbijedio sitost, koristi namirnice koje su kalorijski bogatije ali koje nemaju dobar sadržaj vitamina, bjelančevina, tako da ne unose dovoljne količine voća, povrća, određene vrste mesa, riba, te mliječnih proizvoda koji imaju poseban sastav. Te namirnice su skuplje. Jednoj četvoročlanoj familiji treba minimum kilogram i po voća dnevno, što je veliko opterećenje za budžet.”

Istraživanja su pokazala da više od 13 odsto djece do pet godina imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su gojazna. Preko 21 odsto djece, uzrasta od šest do 12 godina, ima prekomjernu tjelesnu masu – najveći procenat je bio među djecom izrasta od šest do sedam godina.

Djeca vole da jedu brzu hranu, ne doručkuju, u školu idu praktično bez ičega, prvi im je obrok na velikom odmoru, između 9 i 10 sati. Na odmorima kupuju razne grickalice – čips, smoki, čokolada. ,,Pojedu nešto da nijesu gladni, ali to nijesu namirnice koje će da obezbijede sve ono što je organizmu potrebno”, kaže dr Žižić.

Posljednjih godina kod nas se razvio i novi biznis – mnogi pripremaju hranu u svojim kućama i prodaju je djeci ispred škola za vrijeme odmora. Na meniju su razni sendviči, krofne i slično.

,,To može biti vrlo opasno jer ne znate da li su osobe koje to rade zdravstveno pregledane, da li su uslovi u kojima se hrana proizvodi na neophodnom higijenskom nivou i na koji način se to distribuira.Tu su škole nemoćne jer se te osobe pojave u blizini škole i ne ulaze u školsko dvorište, ali deca odmah trče kod njih”, objašnjava dr Žižić.

Istraživanja su pokazala i da naša djeca mnogo više jedu slatkiše nego što im je potrebno. U ishrani djece trebalo bi da ih bude do pet procenata, prema nekim anketama kod djece u Crnoj Gori slatkiši čine i preko 15 odsto.

Poseban je problem ishrana u vrtićima. U nekim vrtićima po Crnoj Gori djeca za doručak jedu najčešće hljeb i džem, piju čajeve. Mlijeko je rijetka pojava. Ručak najčešće čine pašta i pasulj. Malo gdje se može vidjeti meso iako je u službenom jelovniku uredno zapisano. O raznovrsnoj hrani, na koju ljekari upozoravaju većina njih može samo da sanja.

Dr Žižić kaže da su sarađivali sa nekim podgoričkim vrtićima. ,,Namjera nam je bila da se kroz obroke u vrtićima obezbijedi 60 do 70 odsto eneregetskih potreba za dijete tog uzrasta, a kada su, na primjer, bjelančevine u pitanju, da se obezbijedi 90 odsto dnevnih potreba”.

Ona kaže da vrtići iz finansijskih razloga teško mogu da obezbijede adekvatnu ishranu. Drugi problem su i dječje navike.

,,Djeca iz porodice nose navike – tako da se u vrtićima često dešava da se određeni obroci maltene bacaju jer djeca neće da ih pojedu zato što tu hranu ne jedu kod kuće. Recimo, podgorički vrtići su imali velikih problema da uvedu jela na bazi kukuruznog brašna, djeca to jednostavno nijesu htjela da jedu”.

Prema važećim propisima, svaki predškolski, školski ili studentski objekat, koji ima svoju kuhinju, mora imati zaposlenog nutricionistu koji treba da planira obroke, a ne da taj posao bude prepušten glavnim kuvarima. Malo ko poštuje zakon.

Kada se već ne hranimo pravilo, lijepo bi bilo da se bavimo fizičkim aktivnostima. Danas je prosto nezamislivo da negdje krenete bez automobila, sati se provode sjedeći na radnom mjestu, kada dođete kući umorni ste i sjednete ispred televizora, a ispred vas činija sa grickalicama.

,,Prava energetska potrošnja nije odlazak u teretanu dva puta nedjeljno po sat vremena. Potrebno je svakodnevno pješačiti, šetati, ako se ima uslova i plivati”, upozorava dr Žižić.

Isto je i sa djecom. Danas djeca ne znaju da se igraju i uglavnom provode vrijeme ispred komjutera ili gledaju TV, ne znaju da preskaču konopac, i ako ih ne upišete na neke sportske aktivnosti, oni su potpuno neaktivni.

Kao posljedica nepravilne ishrane, i kod djece i kod odraslih, se javljaju hronične bolesti, kao što su dijabetes, povišen krvni pritisak i problemi sa srcem, opterećenje zglobova i slično. Ranije su ti problemi bili rezervisani za starije osobe.

Dobro je, međutim, što građani Crne Gore prepoznaju da je gojaznost zdravstveni problem. Savjetovalište za ishranu Instituta za javno zdravlje postoji već pet godina i svake godine se broj pacijenata povećava. Svake godine imaju 2000 novih pacijenata, plus oni koji dolaze na kontrolne preglede. Pacijenti koji dođu sa viškom od sedam do deset kilograma relativno brzo dostignu ciljanu težinu. Optimalno se gubi od tri do pet kilograma mjesečno, ali ako je riječ o ljudima koji imaju viška i do 40 kilograma, onda se prvih mjeseci gubi više.

Bitno je za svakog ponaosob odrediti što je ciljna težina. Ciljna nije i idealna težina.Određuje se prema konstituciji, polu, aktivnosti i može da odstupa plus – minus 10 odsto.

Zbog bolesti vezanih za gojaznost u Evropi godišnje umire milion ljudi. Ljekari upozoravaju da je veoma važno da se opasnost prepozna na vrijeme. I da se djeluje na uzroke, a ne na posljedice.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo