Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Debeli, ali bolesni

Objavljeno prije

na

Uobičajena je slika: za vrijeme školskog odmora dijete, koje ima preko 30 kilograma viška, tamani hamburger iz obližnje prodavnice brze hrane. Iz džepa mu, pride, viri čokolada. U razvijenim zemljama je konstatovano da se gojaznost preselila u siromašne slojeve. Debljina se više ne smatra bolešću izobilja, već niske zdravstvene svijesti. Istraživanja koja su posljednjih godina rađena u Crnoj Gori, pokazuju da visok procenat građana ima poremećenu tjelesnu težinu, bilo da se radi o povećanoj tjelesnoj težini ili klasičnoj gojaznosti. Istraživanja kažu da je je oko 21 odsto mladih gojazno, a da je procenat onih sa povećanom tjelesnom masom mnogo veći. Postoji nekoliko razloga za takvo stanje, objašnjava za Monitor primarijus dr Ljiljana Žižić, načelnica Odjeljenja za higijenu i ekologiju Instituta za javno zdravlje. ,,Kod nas je počela da se primjenjuje praksa koja je u svijetu ranije zaživjela da se mnogo više koristi brza hrana i različite namirnice koje mi zovemo namirnice velike energetske gustine. One su veoma bogate kalorijama”.

To su: tjestenine, neki suhomesnati proizvodi, mliječni proizvodi sa visokim sadržajem masnoća – pavlake, majonezi.

,,Došlo je i o promjene radnog vremena, većina ljudi radi do 17 sati, i više nemamo vremena da se bavimo kuhinjom i pripremom klasičnih jela”, napominje dr Žižić.

Doktori, redom, objašnjavaju kako treba jesti što više voća i povrća. To, međutim, košta. Do prije nekoliko dana u podgoričkim prodavnicama kilogram boranije je, na primjer, koštao oko pet eura. Jagode koštaju oko četiri eura, trešnje – pet. Kakav im je ukus i odakle se uvoze, druga je priča.

Dr Žižić ne spori da je loša ekonomska situacija jedan od razloga gojaznosti. ,,Dio populacije, da bi obezbijedio sitost, koristi namirnice koje su kalorijski bogatije ali koje nemaju dobar sadržaj vitamina, bjelančevina, tako da ne unose dovoljne količine voća, povrća, određene vrste mesa, riba, te mliječnih proizvoda koji imaju poseban sastav. Te namirnice su skuplje. Jednoj četvoročlanoj familiji treba minimum kilogram i po voća dnevno, što je veliko opterećenje za budžet.”

Istraživanja su pokazala da više od 13 odsto djece do pet godina imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su gojazna. Preko 21 odsto djece, uzrasta od šest do 12 godina, ima prekomjernu tjelesnu masu – najveći procenat je bio među djecom izrasta od šest do sedam godina.

Djeca vole da jedu brzu hranu, ne doručkuju, u školu idu praktično bez ičega, prvi im je obrok na velikom odmoru, između 9 i 10 sati. Na odmorima kupuju razne grickalice – čips, smoki, čokolada. ,,Pojedu nešto da nijesu gladni, ali to nijesu namirnice koje će da obezbijede sve ono što je organizmu potrebno”, kaže dr Žižić.

Posljednjih godina kod nas se razvio i novi biznis – mnogi pripremaju hranu u svojim kućama i prodaju je djeci ispred škola za vrijeme odmora. Na meniju su razni sendviči, krofne i slično.

,,To može biti vrlo opasno jer ne znate da li su osobe koje to rade zdravstveno pregledane, da li su uslovi u kojima se hrana proizvodi na neophodnom higijenskom nivou i na koji način se to distribuira.Tu su škole nemoćne jer se te osobe pojave u blizini škole i ne ulaze u školsko dvorište, ali deca odmah trče kod njih”, objašnjava dr Žižić.

Istraživanja su pokazala i da naša djeca mnogo više jedu slatkiše nego što im je potrebno. U ishrani djece trebalo bi da ih bude do pet procenata, prema nekim anketama kod djece u Crnoj Gori slatkiši čine i preko 15 odsto.

Poseban je problem ishrana u vrtićima. U nekim vrtićima po Crnoj Gori djeca za doručak jedu najčešće hljeb i džem, piju čajeve. Mlijeko je rijetka pojava. Ručak najčešće čine pašta i pasulj. Malo gdje se može vidjeti meso iako je u službenom jelovniku uredno zapisano. O raznovrsnoj hrani, na koju ljekari upozoravaju većina njih može samo da sanja.

Dr Žižić kaže da su sarađivali sa nekim podgoričkim vrtićima. ,,Namjera nam je bila da se kroz obroke u vrtićima obezbijedi 60 do 70 odsto eneregetskih potreba za dijete tog uzrasta, a kada su, na primjer, bjelančevine u pitanju, da se obezbijedi 90 odsto dnevnih potreba”.

Ona kaže da vrtići iz finansijskih razloga teško mogu da obezbijede adekvatnu ishranu. Drugi problem su i dječje navike.

,,Djeca iz porodice nose navike – tako da se u vrtićima često dešava da se određeni obroci maltene bacaju jer djeca neće da ih pojedu zato što tu hranu ne jedu kod kuće. Recimo, podgorički vrtići su imali velikih problema da uvedu jela na bazi kukuruznog brašna, djeca to jednostavno nijesu htjela da jedu”.

Prema važećim propisima, svaki predškolski, školski ili studentski objekat, koji ima svoju kuhinju, mora imati zaposlenog nutricionistu koji treba da planira obroke, a ne da taj posao bude prepušten glavnim kuvarima. Malo ko poštuje zakon.

Kada se već ne hranimo pravilo, lijepo bi bilo da se bavimo fizičkim aktivnostima. Danas je prosto nezamislivo da negdje krenete bez automobila, sati se provode sjedeći na radnom mjestu, kada dođete kući umorni ste i sjednete ispred televizora, a ispred vas činija sa grickalicama.

,,Prava energetska potrošnja nije odlazak u teretanu dva puta nedjeljno po sat vremena. Potrebno je svakodnevno pješačiti, šetati, ako se ima uslova i plivati”, upozorava dr Žižić.

Isto je i sa djecom. Danas djeca ne znaju da se igraju i uglavnom provode vrijeme ispred komjutera ili gledaju TV, ne znaju da preskaču konopac, i ako ih ne upišete na neke sportske aktivnosti, oni su potpuno neaktivni.

Kao posljedica nepravilne ishrane, i kod djece i kod odraslih, se javljaju hronične bolesti, kao što su dijabetes, povišen krvni pritisak i problemi sa srcem, opterećenje zglobova i slično. Ranije su ti problemi bili rezervisani za starije osobe.

Dobro je, međutim, što građani Crne Gore prepoznaju da je gojaznost zdravstveni problem. Savjetovalište za ishranu Instituta za javno zdravlje postoji već pet godina i svake godine se broj pacijenata povećava. Svake godine imaju 2000 novih pacijenata, plus oni koji dolaze na kontrolne preglede. Pacijenti koji dođu sa viškom od sedam do deset kilograma relativno brzo dostignu ciljanu težinu. Optimalno se gubi od tri do pet kilograma mjesečno, ali ako je riječ o ljudima koji imaju viška i do 40 kilograma, onda se prvih mjeseci gubi više.

Bitno je za svakog ponaosob odrediti što je ciljna težina. Ciljna nije i idealna težina.Određuje se prema konstituciji, polu, aktivnosti i može da odstupa plus – minus 10 odsto.

Zbog bolesti vezanih za gojaznost u Evropi godišnje umire milion ljudi. Ljekari upozoravaju da je veoma važno da se opasnost prepozna na vrijeme. I da se djeluje na uzroke, a ne na posljedice.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo