Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Riječ kao kamen

Objavljeno prije

na

Osnovni zadatak portparola je, po definiciji, da stvara dobru sliku o instituciji koju predstavlja. Osnovni zadatak većine portparola političkih partija u Crnoj Gori je da što temeljnije ocrne svog političkog protivnika. Sva sredstva su dozvoljena. Najupečatljiviji je, kako i dolikuje, portparol vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević. Nezamjenjiv je kad treba sročiti što ružniju reakciju na neki od poteza opozicije, postojan u odbrani jedne i jedine prave partije. Neka od najniskijih saopštenja DPS-a, u kojima je neistomišljenicima razmatran genetski materijal, prema izvorima iz te partije, izašla su iz Kovačevićevog pera. Nenadmašan je u otkrivanju saradnika zemunskog klana. Nije lako odabrati, ali u zvjezdane trenutke Rajka Kovačevića izvjesno spada niz saopštenja iz vremena kad je napadnut direktor Vijesti Željko Ivanović. Glasnogovornik DPS-a optužio je Vijesti da, u kontinuitetu, na krajnje neprimjeren način, sude o Demokratskoj partiji socijalista i njenom rukovodstvu, krivotvore činjenice i izriču presude.

„Čitavom ovom medijski orkestriranom nastupu tonove su davali crnogorska samozvana intelektualna elita, antiratni profiteri, pojedine NVO, pojedinci iz političkih partija, jednom riječju, ljudi debelih ambicija i novčanika, a tankih mogućnosti i vrlina”, primijetio je Kovačević i ocijenio da su svi oni „snažno demonstrirali svoju patološku potrebu za egzistiranjem u medijima na račun ispoljavanja mržnje prema DPS Crne Gore i njenom predsjedniku”.

I onome ko zna đe živi, pošto je malo vremena prošlo, izgleda nestvarno da je portparol najače, partije koja nas vodi u Evropu i šire, napisao da su „napadači, njihova žrtva i ‘sapatnici’, svi oni zajedno, u potpunosti kompatibilni. Ustvrdio bih čak i da su im moralne ‘performanse’, tu neđe”.

,,Razlika je jedino što R. P iz Nikšića i M. B. iz Foče nijesu u prilici da svojim meditiranjem terorišu javnost, i to što, pretpostavljam, nemaju ambicija da vedre i oblače crnogorskom političkom scenom… Jer, koja je razlika između bejzbol palice i bejzbol naslovnica novina koje uređuju ove intelektualne i moralne gromade”.

Snažan demokratski kapacitet i prirodnu sklonost da razlikuje dobro i zlo Kovačević je pokazao i kada je profesor Pravnog fakulteta Milan Popović dobio anonimno pismo nabijeno mržnjom i prijetnjama. ,,Žalosno je i to što je jedan ovakav neprijatan događaj poslužio pojedinim ljudima, samom Popoviću i određenim političkim partijama da, ko zna koji put, ponove neutemeljene i uvredljive optužbe i komentare na račun DPS-a”, rekao je portparol DPS-a.

Da, dok je njega, trun neće pasti na DPS, Kovačević je pokazao i nedavno, izjavom u povodu AB revolucije. „To što su se u SFRJ uz te procese desili krvavi ratni sukobi, najmanje su bili krivci ljudi koji su u Crnoj Gori doprinosili razvoju ovih neminovnih procesa… Moram reći da degutantno zvuče politikantski jednostrane analize kojima nadobudni i antiratni profiteri pokušavaju sagledavati ove procese u Crnoj Gori, kao i njihove nosioce.”

Portparol DPS-a je uvijek spreman da objasni kako opozicija „uveseljava” crnogorsku javnost, njegovih opaski nije pošteđena nijedna partija, ali se, nekako, kao, specijalizovao za Pokret za promjene. „Pokret za promjene bavljenje politikom doživljava kao plasiranje sitnih i krupnih podvala domaćoj i međunarodnoj javnosti.”
O platformi PZP-a za stvaranje slobodne i prosperitetne Crne Gore rekao je da se svela na ,,još jedan iskaz kompleksa inferiornosti u odnosu na DPS Crne Gore”.

Stopama Rajka Kovačevića nerijetko gazi i Raško Konjević, portparol Socijaldemokratske partije. Kad je predsjednik SNP-a Srđan Milić izjavio da crnogorskom parlamentu fali odgovornost i plan rada, Konjević je ocijenio da opozicija želi da zaustavi Crnu Goru na putu evropskih integracija.

Konjeviću nije promaklo kako bi u SNP-u „sada da se zaborave grijesi njihove borbe protiv Crne Gore”. Koalicioni partner SDP-a, zna se, bezgrešan je u tom smislu. Ne precizirajući kako i zašto rekao je kako bi Milić htio „da bude crnogorski (Dragan Marković) Palma”. „Koliko god Crna Gora zalivala crnogorskog Palmu, iz nje ne može biti demokratskog ploda”. Eto.

Imao je Raško Konjević šta da kaže i ruskom patrijarhu. Reagovao je na poziv patrijarha moskovskog i cijele Rusije Aleksija Drugog crnogorskoj vlasti da obezbijedi „zaštitu vjernika Srpske pravoslavne crkve od protivpravnog djelovanja Crnogorske crkve”.
„Država Crna Gora i njeni organi zauzimaće svoje stavove shodno Ustavu, a ne željama bilo kojeg patrijarha, makar on bio i cijele Rusije”, odbrusio je portparol Socijaldemokratske partije Raško Konjević. Nije dugo prošlo, ruski patrijarh je preminuo.

U Socijalističkoj narodnoj partiji, portparola, već neko vrijeme, imaju samo formalno. Opozicione boje na glasnogovorničkom nebu najduže, u trenutnoj postavci, brani Koča Pavlović, portparol Pokreta za promjene. Kad je, uoči posljednjih izbora CEDEM povjerenje birača u tu partiju projektovao na liberalnih 6,3 odsto Pavlović je ocijenio da ,,čitava Crna Gora zna ko su oni, za koga rade, i šta je cilj ovog prepadanja crnogorskih glasača”. Zaprijetili su tužbom.

Pavlović je ovih dana uspio da nasjekira potpredsjednicu Vlade Gordanu Đurović optužbom da korišćenjem vladinog aviona neopravdano i rasipnički troši sredstva poreskih obveznika: odbacila je plaćenu avionsku kartu koju joj je obezbijedio organizator okruglog stola o evropskim perspektivama Crne Gore, koji će narednih dana biti održan u Berlinu i na taj okrugli sto otišla vladinim avionom, u pratnji dva saradnika i ekipom TVCG. Potpredsjednica je objašnjavala kako je okrugli sto bio samo dio njenog pažljivo planiranog puta za Berlin.

Portparol PZP-a je tu skoro bio zainteresovan i za višednevni boravak novog-starog premijera, Mila Đukanovića, u Singapuru. Po njegovoj ocjeni, premijer je tamo pokušavao da pronađe kupca za svoju propalu banku i obezvrijeđene placeve. ,,Da njegovu posjetu motiviše bilo kakav državni interes, valjda bi crnogorska javnost o njemu bila obaviještena”, zaključio je Pavlović i primijetio da se se međunarodna turneja predsjednika Vlade Crne Gore poklapa sa rutom kretanja bivšeg tajlandskog premijera i novog crnogorskog državljanina, Taksina Šinavatre. „Nakon Gazda Jezde, Karića, Caneta Subotića i brojnih Lejbenzona, to bi se čak moglo posmatrati kao kontinuitet politike ove vlasti. Ali, za razliku od Lejbezona i Subotića, koji su strani državljani, Taksin je Crnogorac.”

Od februara ove godine portparol Nove srpske demokratije je Jovan Vučurović. Nedavno se upustio u raspravu oko državnih simbola: ,,Ako DPS i SDP smatraju da istorija Crne Gore počinje od njih, odnosno od trenutka kada su se predsjednik i potpredsjednik DPS-a sjetili da bi bilo profitabilno da zaigraju na kartu crnogorstva, onda nemamo o čemu da razgovaramo”.

NA BRANIKU

Portparole ima i svaka državna institucija koja drži do sebe. Služe uglavnom tome da vam na različite načine odmognu da dođete do sagovornika ili informacija. Čvrsto stoje na braniku direktora ili šefa i njegovog neprikosnovenog prava da cenzuriše svoje saradnike. Nema nikakvog razgovora ni sa kim prije nego odobri šef.
Portparoli neizostavno traže od novinara da napišu pitanja za svoje moguće sagovornike, ako neko treba da učestvuje u emisiji uživo, od novinara se očekuje da pitanja predvidi i, dabome, napiše. Kad šef odobri nekom od svojih saradnika da govori za novine, portparol vas može upozoriti da ste dužni tekst dati na autorizaciju.
Šefu, ne sagovorniku.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GLOBALNA INICIJATIVA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Balkanske kriminalne grupe u centru trgovine kokainom u Holandiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji, navodi GI-TOC

 

Kriminalne organizacije sa sjedištem u Holandiji sa transnacionalnim vezama postale su centralne, posebno u upravljanju uvozom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC) navodeći da kriminalci otpremaju najveći dio svog kokaina iz Ekvadora i Kolumbije kroz luke Roterdam i Flisingen u Holandiji i Antverpen u Belgiji.

Prema njihovom pisanju trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji.

Kriminalci iz Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine posluju u partnerstvu sa holandskim kriminalcima i pribavljaju drogu preko holandskih morskih luka i aerodroma. Pored trgovine kokainom, krijumčare i sintetičke droge i bave se trgovinom ženskim osobama koje primoravaju da rade u legalizovanim “distriktima sa crvenim fenjerima“, među kojima je i popularni amsterdamski distrikt De Valen.

Po riječima višeg policijskog operativca, balkanske grupe trguju i oružjem. Holandska policija često pronalazi „male autobuse pune vatrenog oružja“, većinom porijeklom iz Albanije, Srbije i Crne Gore.

Dijaspora bivše Jugoslavije koordiniše trgovinom u Antverpenu, Roterdamu i Luksemburgu. Uz to, poslednjih šest godina, kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su poslovni model usredsređen na uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru u EU.

“Oni su prisutni u cijeloj Holandiji”, kaže visoki portparol holandske policije o kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana.

“Veoma su aktivni i agresivni. Ne samo da učestvuju u preuzimanju kokaina iz luka kao što je Roterdam i njegovom transportu širom Evrope, već vode i kotlarnice i skladišta. Poznato je da balkanski kriminalci iznajmljuju takozvane “kuće duhova“ u parkovima za odmor na jugu Holandije od kriminalnih agencija za nekretnine.” Drugi balkanski kriminalci dođu samo “da preuzmu kokain iz luke ili da nekoga likvidiraju, a zatim se odmah vrate kući“.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Obrazlažući svoje tvrdnje iz MMF-a su pokušali izračunati koliko bi trebalo povećati porez na dodatnu vrijednost (PDV), kao najočigledniji ako ne i jedini način, da bi se u državnoj kasi nadoknadio gubitak po osnovu potpunog ukidanja doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Ta izdvajanja, prema ponuđenim podacima, čine oko 7,5 crnogorskog BDP-a. „Povećanje stope PDV-a za šest procentnih poena donijelo bi samo dodatni prihod od četiri odsto BDP-a, dok je za potpuno prilagođavanje potrebno povećanje PDV-a od devet odsto, da bi se primarni bilans doveo na nulu“, piše u Izvještaju objavljenom na sajtu MMF-a.

Njima se, očigledno, nije dopala kalkulacija koja pokazuje da bi za pokrivanje troškova predizbornih obećanja PES-a, porez na dodatnu vrijednost trebalo povećati sa sadašnjih 21 na 30 odsto. „Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi distorziono, regresivno i visoko inflatorno“, zaključili su.

Ni to nije sve. Ukoliko se ovaj scenario u potpunosti sprovede od 2025. godine, javni dug će u 2029. godini premašiti 100 posto BDP-a, upozorili su iz MMF-a. Tako bi se gotovo vratili u nezavidnu poziciju iz 2020. godine  kada je javni dug Crne Gore bio značajno veći od godišnjeg BDP-a (107 odsto). Sasvim dovoljno da MMF, na neviđeno, pretpostavi kako bi Evropa sad 2 mogao biti visokorizičan projekat.

Milojko Spajić nije saglasan sa izrečenim upozorenjem. „MMF je konzervativna institucija koja neće podržati povećanje plata ili penzija. Oni će uvijek biti za smanjenje broja zaposlenih, plata i penzija, a za povećanje poreza“, kazao je premijer. Potegao je najjači argumnet za domaću javnost: „Nije MMF podržao ni program Evropa sad 1. Kada se desio, nakon godinu i po dana, dali su najveće hvalospjeve. Postfestum oni će dati sjajne ocjene i o programu Evropa sad 2.“

Lažu fotografije. Ja se ovih slika drugačije sjećam. Tako pjeva Džiboni. Premijerova interpretacija nedavne prošlosti podsjeća na njegove stihove. Za početak, 2021. nijesmo čuli da se MMF protivi iznebuha predočenom programu poreske reforme baziranom na ukidanju doprinosa za zadravstveno osiguranje. Ili nam to, makar, nije rečeno na dovoljno jasan i razumljiv način.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je predstavljajući program Evropa sad 1, u novembru 2021, rekao kako je „projekat rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF“. Tako smo stekli utisak da je, mada za ovdašnju javnost iznenađenje, program pripremljen uz znanje i u saradnji sa krovnom međunarodnom monetarnom institucijom.

Na istom fonu bio je i tadašnji ministar finansija. “Saglasni smo sa MMF-om da je program reformi hrabar potez, ali i neophodan Crnoj Gori, zato što možemo i moramo zaustaviti odliv mladih i omogućiti građanima da benefite osjete što prije”, napisao je Spajić na tadašnjem Tviteru. “Preporuka MMF-a je da se program sprovodi fazno, ali radi kompletne slike treba podsjetiti na njihove prošlogodišnje preporuke...“, nastavio je aktuelni premijer. Podsjetio je  kako su, u prvim mjesecima Krivokapićeve vlade, iz MMF-a prognozirali znatno sporiji oporavak crnogorske privrede (omanuli su, približno, za tri puta) i predlagali smanjenje plata i penzija u cilju „fiskalne konsolidacije“. Na početku mandata te Vlade, MMF je prognozirao tri puta manji rast ekonomije nego što će izvjesno biti u 2021., dodao je Spajić. „Cijenimo mišljenje MMF-a, ali nama su isključivi prioriteti mišljenje i potrebe naših građana, naravno, uz fiskalno neutralni efekat i finansijsku stabilnost.”

Sve je, ipak, ostalo u sjenci poruke „saglasni smo sa MMF-om…“.

Sjetimo se, sada, navodnih hvalospjeva MMF-a na račun efekata programa Evropa sad 1: „Sve što bih istakao jeste da u decembru 2021. godine nismo bili u mogućnosti da predvidimo šta će se desiti u svijetu u februaru 2022., a što je imalo veliki uticaj i na Crnu Goru“, kazao je, zimus, šef misije MMF-a za Crnu Goru Šrikant Sešadri. „Tako da je super što su stvari ispale baš dobro i bez sumnje mogu reći da podaci pokazuju da ne samo što je ostvaren napredak u poreskom sistemu, već možemo vidjeti da su zaposlenost, ukupna potrošnja i ukupan rast takođe imali korist od ovog programa“.

Dakle, Evropa sad 1 donijela je (ne)očekivano dobre rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući „dešavanjima u svijetu u februraru 2022“. Da podsjetimo, govorimo o ratu u Ukrajini, velikom prilivu dobroplatežnih Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru i talasu inflacije koji je zadesio cijelu Evropu, a u Crnoj Gori „pogurao“ cijene za blizu 18 odsto na godišnjem nivou. Tako su inflacija i rast potrošnje odlučujuće doprinijeli da se u državnoj kasi značajnije ne osjeti izostanak novca koji se prikupljao po osnovu zdravstvenih doprinosa.

Kakvi bi finansijski efekti programa Evropa sad 1 bili da Rusija nije izvršila agresiju na Ukrajinu, nikada nećemo saznati. Mada, pošto podaci ukazuju na kontinuiran odliv turista iz nužde sa istoka Evrope, dok se inflacija se smiruje (u Crnoj Gori sporije nego u ostatku eurozone), moguće je da ćemo već do kraja ove godine dobiti znatno realniju sliku naših realnih fiskalnih mogućnosti.

Po najavama Milojka Spajića i njegovih najbližih saradnika iz Vlade, Crna Gora će u projekat Evropa sad 2 zagaziti prije toga. Nadajući se da će se uspješna priča ponoviti. Podcjenjujući  pritom računicu prema kojoj bi negativni efekti u državnoj kasi, godišnje, mogli biti četiri-pet puta veći od onih koje je inicijalno proizveo program Evropa sad 1.

Kako će vlada nadomjestiti taj novac? Ponovimo:  riječ je o makar 560 miliona. Godišnje. Premijer je nebrojeno puta ponovio da se redovna budžetska potrošnja neće finansirati novim zaduženjima. Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da vlada ne razmatra ni mogućnost povećanja PDV-a. „To nije opcija“, kaže.

Dok  iz Vlade ubjeđuju šta sve neće, nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive, makar uz podnošljiv budžetski deficit (rashodi veći od prihoda). A penzioni sistem održiv i prihvatljiv sadašnjim i budućim penzionerima. Posebno onima kojima odrađene godine staža ne ostavljaju preveliki prostor da se iz sistema međugeneracijske solidarnosti prebace na model individualnog penzionog osiguranja.

Zato upozorenja iz MMF-a treba pažljivo razmotriti. Prije nego PES i aktuelna Vlada svoj predugo skrivani naum ne pretvore u stvarnost. Možda. Pošto ne bi bilo dobro da dođemo u poziciju da preporuke Međunarodnog monetarnog fonda poprime imperativan oblik. Grčki scenario nije nešto što bi poželjeli sebi i svojoj djeci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Većina partija u Budvi će nastupati samostalno.  Demokrate predvodi Đorđe Zenović a lista nosi naziv Budva odlučuje. Na čelu budvanske liste PES-a je glavni pregovarač Crne Gore Predrag Zenović, pod nazivom   Evropa sad – Budva ima šansu. URA ide sa listom URA – Dritan Abazović – Drugačije, koju predvodi Blažo Rađenović.  Budva može bolje – prof. dr Nikola Milović naziv je liste Demokratske partije socijalista. SDP, SD i Liberalna partija imaju zajedničku listu Čisti izbor –  Petar Odžić. Tu je i lista Dr Vujičić Božidar – Za stvarne promjene, te  Crnogorska evropska Budvadr Novak Adžić – CEP

Baš kao i u doba DPS-a, partijski lideri vode  glavnu riječ i u lokalnim utrkama.

Lokalne liste nose nazive lidera partija, ili ih predvode oni sa funkcijama u državnoj administraciji. Nijesu rijetki ni primjeri takozavne funkcionerske kampanje, koju su, dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti oštro kritikovali.  Šef parlamenta Andrija Mandić tako  obilazi Sveti Stefan i najavljuje promjene u turističkoj ponudi, a Demokrate promovišu ono što radi njihov ministar policije Danilo Šaranović.

Birači u Andrijevici, iako ih je znatno  manje nego u Budvi, imaće široku lepezu za glasanje, samo jednu manje listu nego u turističkoj prestonici.  Na tim izborima učestvovće osam lista sa 12 partija i grupa građana. U izbornoj trci učestvovaće Ujedinjena Crna Gora, čiji je nosilac liste  Milovan Dukić, Grupa građana Za budućnost naše djece, čiju listu predvodi Ivan Radojević, kao i Demokratska partija socijalista (DPS), na čijoj je listi prvi Srđan Mašović. Listu je predala i koalicija Za budućnost Andrijevice – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, koju predvodi Miodrag Čukić, kao i Grupa birača Za bolji standard, kod kojih je prvi na listi Veselin Radenović. Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokrate nastupiće pod sloganom Odvažno, odlučno, odgovorno – Andrijevica se pita, a predvodiće ih dosadašnji predsjednik Opštine Željko Ćulafić (SNP). Pokret Evropa sad (PES), koji predvodi poslanica te stranke Dragana Vučević, nastupiće pod sloganom Nova šansa za Andrijevicu. Listu je predao i Vasojevićki pokret Ujedinjenje, a predvodiće ih Vesko Raketić. Raketić bi, međutim, mogao izgubiti pravo da učestvuje u izbornoj trci pošto nije ispoštovao obavezujuće ženske kvote.

Veliki broj  prijavljenih partija za učešće na vanrednim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, analitičarima je pokazatelj da je politika i dalje unosan biznis i da je neophodna, upozoravaju,  hitna reforma izbornog zakonodavstva. Koje nema ni na vidiku.

DPS je rešavanje krize u Šavniku  nametnuo  kao uslov za učešće u izbornoj reformi. Koja doduše nikada nije ni počela, i koju ni vlast ne nameće kao prioritet. Izuzev onoga što se mora isporučiti Briselu za dobijanje štrikova. Iz DPS-a tvrde da „PES i DF nastavljaju opstrukciju rada Odbora za izbornu reformu, na način što ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šavniku i ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora”.

Dijalog vlasti i opozicije na temu izlaza iz krize u Šavniku za sada je na tome da opozicija hoće da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast želi raspisivanje novih izbora.  Nada da će krizu razriješiti Ustavni sud, i dalje je samo nada.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, pokušavajući tako da „riješe“ izbornu manipulaciju DPS-a. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, birači su izlazili devet puta.

Negdje se vlast promijeni i bez izbora. U Ulcinju je nedavno zaključen sporazum o formiranju nove koalicije, koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026.  Tako će dio vlasti u Ulcinju opet biti DPS.

Sporazum su potpisali predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, predsjednik Force Genci Nimanbegu, predsjednik OO Demokratske partije socijalista (DPS) Arijan Ljamović, predsjednik OO Socijaldemokrata (SD) Ćazim Hodžić, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori (DSCG) Saubih Mehmeti, predsjednik OO Socijaldemokratske partije (SDP) Naser Resulbegović i predsjednik OO Bošnjačke stranke (BS) Muamer Raščić.

U opoziciji su završili  Građanski pokret URA i Albanska alternativa, koji su bili dio vladajuće koalicije sa DP, SD, SDP i Forcom.

Mediji su prije sporazuma pisali o tajnim pregovorima  o formiranju nove većine.  URA i DUA su tajno zaključile sporazum o saradnji,  dok su neke od stranaka vlasti takođe vodile pregovore sa DPS-om o formiranju drugačije većine. Sve je počelo neposredno prije nego je, prema koalicionom sporazumu ulcinjske vlasti, trebalo da uslijedi rotacija na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Omer Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

“Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mjesto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, URA se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada”, naveo je Član Opštinskog odbora URA Ulcinj Amil Grbović, podnio je ostavku na funkcije u partiji iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Sve je dozvoljeno da se osvoji vlast. To je naš najutemeljeniji politički princip.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo