Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još dublji jaz

Objavljeno prije

na

,,Mediji nas stalno bombarduju novostima o crnogorskom razvoju, ali ja živim isto. Ne radim, muževa plata nije mrdnula godinama. Samo se sve manje može kupiti za nju”, kaže mlada pravnica bez posla. Ono što smo do sada samo osjećali – prevedeno je i u brojeve: crnogorski ,,dramatični” ekonomski razvoj, koji se dogodio posljednjih godina, donio je dobra samo bogatima. Siromašnih i onih koji su na granici da to postanu isti je broj kao i ranije, i jednako su siromašni. A jaz između bogatih i siromašnih – dublji je. To su rezultati najnovijeg Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka, koje su uradili i ove sedmice prezentovali UNDP i Institut za strateške studije i prognoze. RAZVOJ BEZ BOLJITKA: Po prihodima domaćinstva, rečeno statističkim jezikom, naša sagovornica spada u 28 odsto onih koji se nalaze na granici siromaštva. Apsolutno siromašnih je 10, 8 odsto – svaki deseti građanin Crne Gore živi sa manje od 162 eura mjesečno. Broj siromašnih i onih na granici siromaštva bio je isti i prema podacima iz 2004. godine kada je Vlada usvojila Strategiju za iskorjenjivanje siromaštva.

Istovremeno, kaže statistika, – ,,već nekoliko godina za redom, rast bruto domaćeg proizvoda značajan je i dostigao je 8,6 odsto 2006. i 10, 3 odsto 2007. godine”.

U prevodu: od novca koje je Crna Gora zaradila od tržišta nekretnina i turizmu, niko dobra vidio nije, do onih koji su u tim poslovima učestvovali ili kako se to definiše u Izvještaju ,,preduzetnički i poslovno orijentisani građani”. Vladina Strategija za iskorjenjivanje siromaštva, očigledno je samo lijepa priča na papiru.

Da su ekonomski rast osjetili samo bogati pokazuje i podatak povećanom jazu između bogatih i siromašnih. Koeficijent nejednakosti 2004. godine bio je – šest, dok je sada 9,8. To znači da je nejednakost uvećana za 60 odsto. Prihodi najbogatijih 20 odsto stanovnika Crne Gore 18,84 puta veći su od prihoda najsiromašnijih 20 odsto stanovnika Crne Gore.

Autori izvještaja konstatuju da je ,,nedostatak politika koje su smišljeno orijentisane prema siromašnima” – razlog što siromašni nijesu imali koristi od ekonomskog razvoja.

Stvar je još ozbiljnija, smatra profesor crnogorskog Univerziteta Milan Popović. ,,Strategija za iskorjenjivanje siromaštva donijeta je 2003. godine. To znači da politika orijentisana prema siromašnima postoji”, kaže on. ,,Problem je u nedostatku djelotvornih politika. I još gore. Ovi podaci potvrđuju da postoji realpolitika Vlade koja svjesno ignoriše siromašne i one koji se definišu kao ekonomski ugroženi, a svjesno privileguje bogate”, smatra Popović.

BUDŽET ZALUD VEĆI: Budžet se, pokazuje Izvještaj, povećao sa 221 miliona eura koliko je iznosio 2001. godine na 785, 42 miliona eura 2007. godine, što je skoro tri puta više. Od toga, međutim, malo koristi.

Trideset pet odsto ukupnih rashoda je 2007. godine otišlo na plate, a 25 odsto na socijalna davanja i subvencije. To je 173,27 miliona eura. Od usvajanja Strategije, navodi se dalje u Izvještaju, ,,godišnje se oko 100 miliona eura godišnje troši na različite programe koji direktno ili indirektno doprinose smanjenju siromaštva u Crnoj Gori. “

Sto sedamdeset miliona eura je poprilična suma. O djelotvornosti vladine socijalne politike, međutim, govori i podatak da ,,svega 13,3 odsto domaćinstava iz kvintala onih najsiromašnijih prima materijalno obezbjeđenje porodice”.

Još strašniji podatak kad su u pitanju oni koji primaju socijalnu pomoć je to da su 43 odsto korisnika socijalne pomoći mladi ljudi u najboljim godinama za rad i stvaranje. ,,Posebno je alarmantno što mnogi pripadaju starosnoj dobi od 29 do 40 godina”, komentariše se u Izvještaju.

Među siromašnima najugroženije i hronično siromašne kategorije su, sem primalaca socijalne pomoći: dugoročno nezaposleni, penzioneri i RAE populacija, osobe sa invaliditetom i izbjeglice.

O kakvom je siromaštvu riječ govori i podatak da je tokom 2007. godine više od 30 hiljada penzionera primalo manje od 100 eura.

SJEVER- JUG: Jaz između bogatih i siromašnih, nije jedini jaz koji se produbio. U odnosu na jug, sjever Crne Gore siromašniji je nego što je bio prije nekoliko godina. ,,Posmatrajući zastupljenost siromaštva, udio siromašnih iz sjevernog dijela zemlje u odnosu na njihov ukupan broj povećao se u poređenju sa prethodnim istraživanjima o siromaštvu”.

Prevedeno u brojke to izgleda ovako: više od polovine siromašnih, oko 62 odsto, živi na sjeveru. Osim što ima veću stopu siromaštva, na sjeveru su ,,veće i dubina i težina siromaštva”. Stopa nezaposlenosti na sjeveru je 17,8 odsto, a na jugu je 2,2 odsto.

O ČEMU SE NE PRIČA, TO NE POSTOJI: Pošto je Izvještaj objavljen, podatke o dubljem jazu između bogatih i siromašnih, slabo je ko i prokomentarisao. Državna televizija je, kako i dolikuje, umjesto o tome govorila o rastu bruto proizvoda, te o tome kako se Crna Gora, zahvaljujući tom rastu, mnogo bolje rangira od većine svojih komšija. O drugoj strani medalje, ni riječ. Već sljedećeg dana ove podatke su pregazile nove ,,aktuelne” teme. Iz Vlade – ćutanje.

,,Ovo istraživanje je dragocjeno, pošto sličnih u Crnoj Gori nemamo”, kaže Milan Popović. On smatra, međutim, da nije mnogo učinjeno na kvalitetnoj interpretaciji ovih podataka, te da postoji, kako kaže, ,,zavjera ćutanja”, ne samo od strane crnogorske Vlade, nego i Evropske unije, odnosno Evropske komisije.

Iz Evropske komisije se, kaže Popović, konstantno ponavlja da Crna Gora napreduje, te da je ,,lider u regionu”. ,,Evropska komisija tako, zbog svojih kratkovidih realpolitika više koristi domaćim tajkunima i ruskim oligarsima, nego crnogorskim građanima i demokratizaciji društva”.

Izvještaj će, sve su prilike, ubrzo biti zaboravljen. A novi podaci Monstata, nakon probnog popisa stanovništva koji je ovih dana počeo, popraviće sliku.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo