Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još dublji jaz

Objavljeno prije

na

,,Mediji nas stalno bombarduju novostima o crnogorskom razvoju, ali ja živim isto. Ne radim, muževa plata nije mrdnula godinama. Samo se sve manje može kupiti za nju”, kaže mlada pravnica bez posla. Ono što smo do sada samo osjećali – prevedeno je i u brojeve: crnogorski ,,dramatični” ekonomski razvoj, koji se dogodio posljednjih godina, donio je dobra samo bogatima. Siromašnih i onih koji su na granici da to postanu isti je broj kao i ranije, i jednako su siromašni. A jaz između bogatih i siromašnih – dublji je. To su rezultati najnovijeg Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka, koje su uradili i ove sedmice prezentovali UNDP i Institut za strateške studije i prognoze. RAZVOJ BEZ BOLJITKA: Po prihodima domaćinstva, rečeno statističkim jezikom, naša sagovornica spada u 28 odsto onih koji se nalaze na granici siromaštva. Apsolutno siromašnih je 10, 8 odsto – svaki deseti građanin Crne Gore živi sa manje od 162 eura mjesečno. Broj siromašnih i onih na granici siromaštva bio je isti i prema podacima iz 2004. godine kada je Vlada usvojila Strategiju za iskorjenjivanje siromaštva.

Istovremeno, kaže statistika, – ,,već nekoliko godina za redom, rast bruto domaćeg proizvoda značajan je i dostigao je 8,6 odsto 2006. i 10, 3 odsto 2007. godine”.

U prevodu: od novca koje je Crna Gora zaradila od tržišta nekretnina i turizmu, niko dobra vidio nije, do onih koji su u tim poslovima učestvovali ili kako se to definiše u Izvještaju ,,preduzetnički i poslovno orijentisani građani”. Vladina Strategija za iskorjenjivanje siromaštva, očigledno je samo lijepa priča na papiru.

Da su ekonomski rast osjetili samo bogati pokazuje i podatak povećanom jazu između bogatih i siromašnih. Koeficijent nejednakosti 2004. godine bio je – šest, dok je sada 9,8. To znači da je nejednakost uvećana za 60 odsto. Prihodi najbogatijih 20 odsto stanovnika Crne Gore 18,84 puta veći su od prihoda najsiromašnijih 20 odsto stanovnika Crne Gore.

Autori izvještaja konstatuju da je ,,nedostatak politika koje su smišljeno orijentisane prema siromašnima” – razlog što siromašni nijesu imali koristi od ekonomskog razvoja.

Stvar je još ozbiljnija, smatra profesor crnogorskog Univerziteta Milan Popović. ,,Strategija za iskorjenjivanje siromaštva donijeta je 2003. godine. To znači da politika orijentisana prema siromašnima postoji”, kaže on. ,,Problem je u nedostatku djelotvornih politika. I još gore. Ovi podaci potvrđuju da postoji realpolitika Vlade koja svjesno ignoriše siromašne i one koji se definišu kao ekonomski ugroženi, a svjesno privileguje bogate”, smatra Popović.

BUDŽET ZALUD VEĆI: Budžet se, pokazuje Izvještaj, povećao sa 221 miliona eura koliko je iznosio 2001. godine na 785, 42 miliona eura 2007. godine, što je skoro tri puta više. Od toga, međutim, malo koristi.

Trideset pet odsto ukupnih rashoda je 2007. godine otišlo na plate, a 25 odsto na socijalna davanja i subvencije. To je 173,27 miliona eura. Od usvajanja Strategije, navodi se dalje u Izvještaju, ,,godišnje se oko 100 miliona eura godišnje troši na različite programe koji direktno ili indirektno doprinose smanjenju siromaštva u Crnoj Gori. “

Sto sedamdeset miliona eura je poprilična suma. O djelotvornosti vladine socijalne politike, međutim, govori i podatak da ,,svega 13,3 odsto domaćinstava iz kvintala onih najsiromašnijih prima materijalno obezbjeđenje porodice”.

Još strašniji podatak kad su u pitanju oni koji primaju socijalnu pomoć je to da su 43 odsto korisnika socijalne pomoći mladi ljudi u najboljim godinama za rad i stvaranje. ,,Posebno je alarmantno što mnogi pripadaju starosnoj dobi od 29 do 40 godina”, komentariše se u Izvještaju.

Među siromašnima najugroženije i hronično siromašne kategorije su, sem primalaca socijalne pomoći: dugoročno nezaposleni, penzioneri i RAE populacija, osobe sa invaliditetom i izbjeglice.

O kakvom je siromaštvu riječ govori i podatak da je tokom 2007. godine više od 30 hiljada penzionera primalo manje od 100 eura.

SJEVER- JUG: Jaz između bogatih i siromašnih, nije jedini jaz koji se produbio. U odnosu na jug, sjever Crne Gore siromašniji je nego što je bio prije nekoliko godina. ,,Posmatrajući zastupljenost siromaštva, udio siromašnih iz sjevernog dijela zemlje u odnosu na njihov ukupan broj povećao se u poređenju sa prethodnim istraživanjima o siromaštvu”.

Prevedeno u brojke to izgleda ovako: više od polovine siromašnih, oko 62 odsto, živi na sjeveru. Osim što ima veću stopu siromaštva, na sjeveru su ,,veće i dubina i težina siromaštva”. Stopa nezaposlenosti na sjeveru je 17,8 odsto, a na jugu je 2,2 odsto.

O ČEMU SE NE PRIČA, TO NE POSTOJI: Pošto je Izvještaj objavljen, podatke o dubljem jazu između bogatih i siromašnih, slabo je ko i prokomentarisao. Državna televizija je, kako i dolikuje, umjesto o tome govorila o rastu bruto proizvoda, te o tome kako se Crna Gora, zahvaljujući tom rastu, mnogo bolje rangira od većine svojih komšija. O drugoj strani medalje, ni riječ. Već sljedećeg dana ove podatke su pregazile nove ,,aktuelne” teme. Iz Vlade – ćutanje.

,,Ovo istraživanje je dragocjeno, pošto sličnih u Crnoj Gori nemamo”, kaže Milan Popović. On smatra, međutim, da nije mnogo učinjeno na kvalitetnoj interpretaciji ovih podataka, te da postoji, kako kaže, ,,zavjera ćutanja”, ne samo od strane crnogorske Vlade, nego i Evropske unije, odnosno Evropske komisije.

Iz Evropske komisije se, kaže Popović, konstantno ponavlja da Crna Gora napreduje, te da je ,,lider u regionu”. ,,Evropska komisija tako, zbog svojih kratkovidih realpolitika više koristi domaćim tajkunima i ruskim oligarsima, nego crnogorskim građanima i demokratizaciji društva”.

Izvještaj će, sve su prilike, ubrzo biti zaboravljen. A novi podaci Monstata, nakon probnog popisa stanovništva koji je ovih dana počeo, popraviće sliku.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo