Povežite se sa nama

INTERVJU

ZORAN ŽIVKOVIĆ, PREDSJEDNIK NOVE STRANKE: Politička prostitucija

Objavljeno prije

na

Da je u Srbiji stvorena politička klasa umjesto političkih partija, jasno je i ovih dana, nakon dogovora vlasti i opozicije o formiranju privremene uprave nad Beogradom, ali i izjave bivšeg predsjednika Srbije i sadašnjeg počasnog predsjednika DS Borisa Tadića, o potrebi da se u skorijoj budućnosti na vlasti ujedine SNS i DS. O ovom dostizanju „sabornosti” i poništavanju kakve-takve demokratije u Srbiji, razgovarali smo za Monitor sa Zoranom Živkovićem, nekadašnjim predsjednikom Vlade Srbije, a sada liderom opozicione Nove stranke.

MONITOR: Kako ocjenjujete najnoviju dinamiku na političkoj sceni Srbije? Hoće li se izgubiti i posljednje forme demokratije?
ŽIVKOVIĆ: Srbija je već jako dugo u stanju političke regresije i po mnogim parametrima klizi u atmosferu Miloševićevih devedesetih. I tada je politička retorika bila puna velikih reči o demokratiji, vladavani prava, uspešnoj ekonomiji, švedskom standardu, brzim prugama… Danas imamo skoro istovetnu retoriku koju obeležavaju licemerna obećanja o evropskoj budućnosti, reformi pravosuđa, borbi protiv kriminala, liderstvu u regionu, a neki dan je Dačić ponovo prozborio o brzim prugama. U stvarnosti Srbija se i dalje bori s većinom problema s kraja prošlog veka. Još uvek se ne znaju granice Srbije, i dalje smo u jednoj vrsti komandne ekonomije, sudovi sude po partijskoj pripadnosti, postoje „naši” i „njihovi” kriminalci, ekstremisti, tajkuni, ekonomija je u potpunom kolapsu, a vlast, i današnja i doskorašnja, nema nikakav plan, nikakvu strategiju kuda i kako dalje. Politička kasta živi odvojeno od građana, ne oseća njihove probleme i umesto izražene potrebe za rešavanjem nacionalnih problema, političari prikazuju najgoru vrstu političke prostitucije. Stvaraju se neprirodne koalicije koje imaju za cilj samo lične privilegije političkih lidera. U Srbiji je na delu „fasadna” demokratija, samo demokratska ljuštura bez ikakvog sadržaja.

MONITOR: Iznenađuje li vas najavljena i naširoko objašnjavana i opravdavana saradnja SNS i LDP od koje se za sada odustalo, navodno zbog loše atmosfere koju stvara DS?
ŽIVKOVIĆ: SNS, SPS, DSS, DS, LDP, SRS i stranke nacionalnih manjina u svim su mogućim oblicima neprirodnih koalicija. Postoje opštine u kojima vlast dele Jovanovićeva, Koštuničina i Šešeljeva partija. Postoje opštine gde sve partije učestvuju u vlasti, tako da ne postoji nijedna kombinacija koja bi mogla da me iznenadi. Iznenađenje bi bilo da se bilo ko drži svoje ideologije, svojih programskih ciljeva ili predizbornih obećanja. Vučićevo kanabe podseća na isti komad nameštaja u Miloševićevom kabinetu devedesetih godina prošlog veka. Na njemu se svakodnevno odigrava kasting za novu vladarevu političku sponzorušu ili kućnog ljubimca, a najčešće bude izabrana dvorska luda. Vlast se bori samo za očuvanje svojih pozicija, a opozicija se trudi da dobije mrvice sa gospodareve trpeze. U Srbiji, osim Nove stranke, ne postoji niko ko deluje kao prava opoziciona stranka.

MONITOR: Tadić gotovo da insistira na neophodnosti jedne koalicione vlasti naprednjaka i demokrata. Objašnjava to potrebom ustavne reforme, kao da je zajednička vlast za to neophodna?
ŽIVKOVIĆ: Zajednička vlast, odnosno vlast bez opozicije, smrt je demokratije u jednom društvu. Njoj pribegavaju oni koji su kroz vlast nelegalno prigrabili ogromnu materijalnu moć, pa sada žele da je osiguraju. Uz bogatstvo, žele da sačuvaju i svoju estradnu popularnost i da kupe svoje mesto u srpskoj istoriji. Promena Ustava Srbije je neophodna, ali ona ne sme da bude sprovedena ukidanjem svih principa demokratije. Naprotiv, novi Ustav će biti dobar samo ako bude posledica širokog društvenog, ne samo partijskog, konsenzusa odgovornih ljudi koji su duboko svesni šta je državni i nacionalni interes današnje Srbije.

MONITOR: Ukoliko početkom naredne godine budu jasne stvari oko datuma otpočinjanja pregovora s EU, a popularnost Aleksandra Vučića ostane na ovim olimpskim visinama, hoće li biti izbora prije ljeta?
ŽIVKOVIĆ: Nadam se da će, bez obzira na sve, započeti pregovori s EU. Popularnost političara u Srbiji po pravilu se stiče izraženom demagogijom, svakodnevnim emitovanjem neostvarivih projekata i ciljeva, nerealnim, bajkovitim vizijama naše budućnosti. Datum izbora će zavisiti od lične volje samozvanog novog srpskog vožda Aleksandra Vučića. Kad god budu raspisani, izbori će biti prilika da Nova stranka pokuša da vrati odgovornost, energiju i hrabrost na srpsku političku scenu. Učinićemo sve da građanima predstavimo svoja rešenja za najteže probleme našeg društva i države. Neophodna je reforma političkog sistema. Vlast mora da bude mudra, efikasna i odgovorna građanima. Broj poslanika u parlamentu trebalo bi smanjiti na 150, koji će biti birani kombinovanim izbornim sistemom. Dve trećine birati po većinskom principu čime će se utemeljiti direktna odgovornost poslanika prema svojim biračima i prekinuti njihovo dugogodišnje poltronstvo prema svojim stranačkim liderima, a jednu trećinu po proporcionalnom sistemu koji će obezbediti regionalnu, intelektualnu, polnu i nacionalnu ravnopravnost. Takav parlament treba da izabere vladu po kancelarskom principu koja će osigurati maksimalnu odgovornost predsednika vlade i sprečiti stvaranje besprizornih koalicija koje se sada stvaraju kroz trule kompromise. Odbornici i gradonačelnici u opštinama i gradovima moraju biti birani direktno jer samo tako mogu da rade na korist svojih sugrađana. Državni aparat treba osloboditi korumpirane birokratije koja je oličena u mnogobrojnim činovnicima koje je samo partijska knjižica dovela na važne funkcije. Trebalo bi okončati privatizaciju na netransparentan način. Ovo važi i za preduzeća u restrukturiranju i za javni sektor. Pravosuđe mora postati profesionalno, efikasno i nezavisno. Samo takva vlast može da sprovede dugo odlagane, neophodne reforme u oblasti privrede, obrazovanja, zdravstva i socijalne politike. Uređeno, ali i dalje slobodno tržište osnovni je uslov našeg privrednog oporavka. Zaštita ljudskih i manjinskih prava mora postati stvarna. Samo takva, duboko reformisana Srbija ima šansu u oštroj konkurenciji 21. veka.

MONITOR: Kada SNS objedini oko sebe sve nivoe izvršne i dostigne potpunu dominaciju u zakonodavnoj vlasti, hoće li to biti i dobra prilika za novu i uspješniju opoziciju? Šta će biti s ovom sadašnjom?
ŽIVKOVIĆ: Jednopartijska vlast nikada nije bila dobra. Građani Srbije to vrlo jasno osećaju već čitavu deceniju. Srbiji su potrebne nove, moderne i odgovorne političke stranke. Stranka koju predvodim primer je kako ih treba organizovati. Pored Nove stranke, koja je pozicionirana na centru srpskog političkog neba, potrebne su i moderne stranke levice i desnice. Nadam se da će se one uskoro pojaviti i da će Nova stranka sa njima ući u političko takmičenje ideologija, političkih ciljeva i strateških projekata. Bez toga nema bolje budućnosti za Srbiju. Sadašnje opozicione, ali i vladajuće partije, nemaju sposobnost da se reformišu i za građane Srbije je najbolje da one nestanu.

Sirova vlast

MONTOR: Šta je ostalo od opozicione agende iz devedesetih? Kao da je danas uspješnije ,,usavršavaju” oni koji su joj bili negativna inspiracija?
ŽIVKOVIĆ: Opoziciona, i što je još važnije petooktobarska agenda napuštena je početkom 2004. godine. Od tada do danas u Srbiji se smenjuju vlasti koje ne žele da menjaju, reformišu Srbiju, već žele samo sirovu vlast u svojim rukama. Neki su izmenili retoriku i od kvazinacionalista postali kvazievropejci. U Miloševićevim devedesetim njih nije interesovalo srpsko nacionalno pitanje, već šverc nafte, cigareta, oružja, a danas ih ne interesuju standardi EU, nego njihov procenat u netransparantnom pranju prljavog novca. Njihove poruke su upućene Briselu, ali njihovo srce je i dalje u Moskvi. Danas nose moderna odela evropskih japija, ali i dalje vladaju manirom otomanskih spahija.

Borba za privilegije

MONITOR: Boris Tadić i Dragan Đilas reagovali su potpuno različito na poteze Čedomira Jovanovića. Jesu li oni time otvoreno pokazali da najveća opoziciona partija radi na dva kolosjeka?
ŽIVKOVIĆ: Dvovlašće je aktuelno stanje u skoro svim srpskim strankama. U DS se za tron bore Tadić i Đilas, u SNS Vučić i Nikolić, a u SPS samozvani mladi lavovi nasrću na olinjale vukove. Dakle, dvovlašće je princip rada vodećih vladajućih i opozicionih stranaka. Na žalost, to dvovlašće nije posledica nadmetanja različitih ideologija ili političkih ciljeva, već je to bizarna borba za lične privilegije.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Zabrinjava što će Knežević pred nereformisane sudove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biće posebno zanimljivo vidjeti kakve će političke implikacije imati ponovno otvaranje predmeta Koverta, i da li će tužilaštvo ovog puta u istrazi ići dalje od Slavoljuba Stijepovića, za koga se sigurno ne može reći da je bio „mozak operacije“

 

 

MONITOR: Kako komentarišete  ekstradiciju  Duška Kneževića Crnoj Gori, te njegove tvrdnje da je došao dobrovoljno, uz ponovno pominjanje plave torbe?

MILOVAC: Knežević je izgubio proces pred Visokim sudom u Londonu kada je odbijena njegova žalba na odluku da bude izručen i to bi trebao da bude početak procesa pred crnogorskim pravosudnim organima koji bi do kraja trebalo da rasvijetli ulogu Kneževića u poslovima čiju zakonitost naše tužilaštvo dovodi u pitanje.

Dakle, ne radi se o dobrovoljnoj odluci Kneževića da se vrati u Crnu Goru, a još manje treba na njegov dolazak gledati kao na zaslugu ovdašnjih političara koji već počinju da presuđuju i za to sebi pripisuju zasluge.

Pred crnogorskim tužilaštvom se nalaze zaista kompleksni predmeti koji će zahtijevati značajne kapacitete kada su u pitanju prije svega finansijske istrage, naročito za onaj dio imovine i poslove Kneževića koji se odvijao na offshore destinacijama i van granica Crne Gore.

MONITOR:  Ima li crnogorsko pravosuđe kapacitete da te procese izvede do kraja?

MILOVAC: Nažalost, ti kapaciteti su ujedno i najslabija karika u istragama, na što je više puta ukazivano i iz Evropske komisije u njenim izvještajima o napretku Crne Gore.

Posebno zabrinjava to što će kompletan postupak biti sproveden pred sudovima koji nisu reformisani i gdje nije do kraja otkrivena mreža korumpiranih sudija koji su radili  po političkom diktatu, a ne slovu Ustava i zakona. Postupak protiv Kneževića je samo jedan od mnogih koji tek treba da  epilog dobiju na sudu. Zbog toga se MANS snažno zalaže za proces vetinga u pravosuđu koji bi trebalo da rezultira zdravim osnovama za vođenje ovako kompleksnih predmeta.

Za sada ne ohrabruju najave iz Vlade Crne Gore, a prije svega iz Ministarstva pravde, da bi mogli u skorom roku da očekujemo takozvanu katarzu u pravosuđu, iako su javno data  brojna obećanja koja su uključivala i značajno unaprijeđen zakonski okvir.

Ovo je posebno važno za predmete kao što je predmet Duška Kneževića gdje će tužilaštvu biti potrebna svaka moguća pomoć u, prije svega, finansijskoj istrazi. Nažalost, za očekivati je da će kod predmeta koji uključjuju veliki broj aktera, međunarodnu istragu i značajan protok vremena, postati bolno očigledan nedostatak takozvanog „italijanskog modela“ koji bi značajno olakšao posao tužilaštvu i ubrzao kompletnu finansijsku istragu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVANA MIHAJLOVIĆ, UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE: Uslovi rada još daleko od dostojanstvenih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Potrebno je uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dostojanstven život i rad zaposlenih u Crnoj Gori

 

MONITOR: U kakvim uslovima radnici u Crnoj Gori dočekuju svoj praznik?

MIHAJLOVIĆ: U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore vjerujemo da uslovi rada u Crnoj Gori još uvijek nijesu na zadovoljavajućem nivou i daleko su od dostojanstvenih, posebno za zaposlene u određenim sektorima i zaposlene koji pripadaju vulnerabilnim grupama. Zanemarljiv broj otvaranja novih radnih mjesta, visoka stopa nezaposlenosti, gotovo 60000 zaposlenih koji pri­maju iznos minimalne zarade i još toliko onih koji primaju između minimalne i prosječne zarade, nepostojanje sistema odgovor­nosti, nepoštovanje prava na ograničeno radno vrijeme, pristup tržištu rada partijski podobnim, a ne kvalifikovanim radnicima, sveprisutna antisindikalna dis­kriminacija, nizak nivo kulture socijalnog dijaloga, porast broja prekarnih ili nesigurnih oblika rada i neznatan broj zaključenih kolektivnih ugovora na svim nivoima, samo su neki od razlo­ga koji potvrđuju naš stav da je potrebno uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dosto­janstven život i rad zapoelsnih u Crnoj Gori.

Kao primjer nedovoljne demokratizacije društva i  pokazatelj stepena radnih i sindikalnih prava može poslužiti činjenica da zaposleni u medijima, u trgovini i u bankarskom sektoru godinama nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, a da je zanemarljiv broj kolektivnih ugovora na nivou poslodavca.

MONITOR: USSCG je reagovala na dosta nejasne navode iz Vlade oko reforme penzionog sistema, ističući da se reforma priprema bez uključivanja socijalnih partnera. Kakav je vaš stav o najavljenim promjenama?

MIHAJLOVIĆ: Stav Unije jasan je – niti jedna reforma na tržištu rada, reforma penzione i ukupne socijalne politike ne može i ne smije biti rezultat jednostranih odluka Vlade,  već isključivo rezultat konsenzusa na nivou socijalnih partnera ali i šireg društvenog konsezusa. Do danas, i pored reagovanja, nemamo bliže informacije o planiranim reformama i sa punim pravom možemo da sumnjamo da će se obaveza uključivanja socijalnih partnera ogledati u formalnom upoznavanju članova Socijalnog savjeta sa već definisanim reformama. Takav pristup bio bi krajnje neprihvatljiv, što je USSCG jasno istakla, posebno u slučaju penzione reforme koja se odnosi na sadašnje i buduće penzionere, sadašnje i buduće zaposlene i kao takva nužno zahtijeva transparentan i pažljiv proces, vrijeme i dijalog.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ZORAN STOJILJKOVIĆ, PROFESOR FPN BEOGRADSKOG UNIVERZITETA: Vrijeme političke infantilizacije je još u zenitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vučić je velemajstor proizvođenja kvazidogađaja i dramatizacija u kojima stvari može preokrenuti samo njegova odluka, donijeta – naravno u posljednji čas

 

MONITOR: Da li je neslaganje naših prodemokratskih stranaka stvar njihove demokratičnosti ili nečeg drugog?

STOJILJKOVIĆ: Tamo gde nema ni savesti ni moralne odgovornosti, niti je moguće stvari dovesti do eventualne krivične, ostaje samo politička odgovornost. Ona se demokratski utvrđuje na izborima koji nose rizik gubitka vlasti. Čude li zato nastojanja da se torpeduje i minimalna, izborna demokratija? Uz  kontrolu  nad  svim  resursima  moći vlasti poput Vučićeve, koriste još dva oprobana sredstva. Prvo, šire svoj front tako što nakon svakih izbora neko ko je ”zanoćio u opoziciji ne odoli da se probudi u klupama vlasti”. Drugo, tako što kombinovanjem izbornih mućki sa datim  delimičnim ustupcima uvek oko izbornog nastupa  podeli opoziciju. Dakle, ne radi se o višku demokratije u opozicionim redovima, jer se vidi da su i ove stranke  spremne da isključuju nedisiplinovane odbore, već o nedovoljnoj moći očuvanja bar strateškog jedinstva u situaciji decenijske neravnopravnosti i posledične frustriranosti. Na kraju, kad se, uz jedinstvo, sklope gubitak podrške spoljnih veto igrača i masovni izlazak nezadovoljnih građana na ulice, ipak dođe do promena.

MONITOR: Oni koji u Srbiji bojkotuju dio ovih izbora, kao glavni argument pominju da su u pregovorima sa vlašću došli do toga da je „imaju u šaci“, a da je izlazak na izbore 2.juna velika greška. Da li je mogućnost izbora na jesen bio samo „golub na grani“, kako komentarišu neki od protivnika bojkota?

STOJILJKOVIĆ: Izborni uslovi su daleko od prihvatljivih ali takvi neće biti ni posle leta. Mali pomak je ipak napravljen ali je plaćena cena podela opozicije. Pri tome, nije lako objasnti da, pod istim uslovima, na neke izbore hoćeš a na druge nećeš. Ostaje nada da će se nešto promenti do krajnog roka za prijavu izbornih lista. Ili bar da se  neće razoriti strateško opoziciono jedinstvo koje se raspada međusobnim sumnjama i optužbama.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo