Povežite se sa nama

FOKUS

43. VLADA: Stari znanci 

Objavljeno prije

na

Sve u svemu: stari politički kadrovi koji su zemlju i doveli u decenijsku krizu, anonimusi i kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode. A u parlamentu DPS

 

Konačno su, nakon nekoliko mjeseci pregovora o formiranju manjinske vlade, stigla i imena budućih ministara. I ono malo nade da bi ovaj koncept mogao da izvede Crnu Goru iz političke krize, još se istanjilo. Sve u svemu: tu su stari politički kadrovi, koji su zemlju  doveli u decenijsku krizu, anonimusi, kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode.

Od koncepta ekspertske vlade, koju je ne tako davno zagovarao mandatar i budući premijer Crne Gore Dritan Abazović, nije ostalo ništa. Koliko do juče Krivokapićevoj vladi zamjeralo se, s pravom, da nije ekspertska, već da se u njoj nalaze i politički kadrovi (Abazović), te oni bliski Mitropoliji crnogorsko primorskoj. I sam Krivokapić nazivao ih je „apostolima“. Abazović je sada u vladu uveo partijske šefove i njihove najodanije saradnike. A umjesto crkve, u dubini – DPS. Ključna zamjerka odlazećoj vladi bila je da nije uspjela da demontira  Đukanovićev sistem, te da je previše ličila na DPS. Neki novi ministri ne liče na DPS, oni većinski jesu izaslanici DPS-a. Novoj Vladi će granice djelovanja iz parlamenta određivati  Đukanović. Istovrmeno i predsjednik države.

„Nova vlada zapravo može produbiti krizu, jer ona leži na iskrivljavanju demokratskih načela. Došli smo u poziciju da ne smijemo reći da je vlada primarno onog ko joj daje podršku, a ne ko je vodi. Dakle, nešto što je udžbenička definicija političkih odnosa”, prokomentarisao je novu manjinsku vladu Srđan Perić, član pokreta Preokret. „Da ovom prilikom ne ulazimo u analizu šta je bila početna namjera, ali mi smo došli do procesa formiranja vlade, koji ukazuje da je primarna bila politička kalkulacija”, zaključio je.

Nakon skoro dva mjeseca od kada je dobio mandat da sastavi vladu, Abazović je ove sedmice i zvanično predložio strukturu i sastav izvršne vlasti, o kojoj će se, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, izjasniti poslanici na sjednici Skupštine na Cetinju. Vlada će, najavljeno je,  imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.  I tokom dvomjesečnih pregovora oko toga ko će u manjinsku vladu, jasno je bilo da se ključni pregovori vode oko funkcija. Očito, na kraju, broj ministarskih mjesta povećan je, kako bi se što više pregovarača uguralo u vladu. Do sada nijedna vlada nije imala četiri ministra bez portfelja.

Trn u oku javnosti prethodne, Krivokapićeve vlade, bila je koncentracija moći u rukama ministarke Vesne Bratić koja je pokrivala prosvjetu, nauku, obrazovanje i sport. Abazovićeva Vesna Bratić je Raško Konjević, predsjednik SDP-a. Konjević će, planirano je, pokrivati ministarstvo odbrane, biće i potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, ranije je najavljeno da će biti i koordinator svih službi bezbjednosti. U Konjevićevim rukama, na taj način, biće koncentrisana poprilična moć. Osim što je SDP bilo višedecenijski koalicioni partner DPS-u, a Konjević više puta i ministar u DPS-ovim vladama, ostalo je upamćeno da je u vrijeme građanskih protesta 2016. godine, kada je Đukanović ugušio proteste, primijenjujući nedozvoljenu policijsku silu i torturu, Konjević bio ministar policije. Abazović mu sada daje kontrolu nad bezbjednosnim sistemom.

Konjević nije jedini stari kadar iz Đukanovićevog vremena u novoj manjinskoj vladi. Tu su i kadrovi manjiskih partija koje su decenijama bile koalicioni partneri Đukanoviću. Tako će potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija u Abazovićevoj vladi biti Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke. Šta ga je preporučilo u Vladu koju će nadzirati DPS, jasno je, ali ne i zašto mu je dato mjesto ministra kapitalnih investicija. Ibrahimović je po struci inžinjer metalurgije, a radni vijek proveo je u skupštini, od odbora do odbora. Njegovo mjesto u Krivokapićevoj vladi pokrivao je Mladen Bojanić, dokazani ekonomski stručnjak. Očekivalo se da bi on, ali i još neki od stručnih kadrova iz Krivokapićeve vlade mogli ostati u novoj, 43. vladi. Od toga ništa. Nema ni ministra policije Sergeja Sekulovića, ministra inostranih poslova Đorđa Radulovića.

Nije jasno ni zašto je Sekulovićevo mjesto, čijim se dosadašnjim rezultatima Abazović javno više puta hvalio, pripalo  potpredsjedniku URA-e Filipu Adžiću. Adžić je završio studije na Fakultetu za turizam. Dosadašnje iskustvo u bezbjednosnom sektoru mu je tek kratka pozicija savjetnika Abazovića za unutrašnju politiku, bezbjednost i borbu protiv korupcije. Istovremeno, rijetki iz prethodne vlade koji je ušao u ovu je državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić. Iako se hvalio rezultatima tog sektora, Abazović ni njega nije ostavio u bezbjednosnom sektoru. Miljanić će biti ministar bez portfelja.

Osim Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke, u Vladu ušao je generalni sekretar Bošnjačke stranke Admir Adrović, do sada praktično nepoznat javnosti. On će voditi ministarstvo rada i socijalnog staranja. Iz redova manjinskih partija koje su decenijama bile u koaliciji sa DPS-om ministarstko mjesto dobio je i Maraš Dukaj iz Albanske alternative. On će biti ministar javne uprave. Dukaj je dugo pokrivao poziciju u Ministarstvu prosvjete u DPS vladama. Tu je i Adrijan Vuksanović, lider HGI, još jedne partije iz spektra vječnih koalicionih partnera DPS. Njemu je pripalo da bude ministar bez portfelja. Vuksanović je u vrijeme DPS-a pokrivao mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za evropske integracije i bio konstantno prezadovoljan rezultatima DPS vlade na tom polju. Tu je i Fatmir Đeka iz Albanske koalicije, odnosno Demokratske partije. Đeka, protiv koga se treutno vodi istraga zbog kupovine glasova u Ulcinju, biće ministar za ljudska i manjinska prava.

Popriličan broj ministarstava u manjinskoj vladi pokrivaće kadrovi vezani za Socijalističku narodnu partiju. Lider SNP Vladimir Joković biće ministar poljoprivrede. Ministarstvo prosvjete takođe je pripalo SNP-u, vodiće ga Miomir Vojinović, predsjednik kluba odbornika SNP-a u Bijelom Polju. Profesor je ruskog jezika. Ministarstvo pravde takođe je u rukama kadrova SNP-a, a njega će voditi advokat Marko Kovač. Vasilije Lalošević, dugogodišnji poslanik SNP-a, biće ministar sporta, a Dragoslav Šćekić, bivši predsjednik opštine Berane, ministar zdravlja.

Zbog koncentracije SNP-ovih kadrova u novoj vladi, lider SD Damir Šehović rekao je da neće glasati za novu vladu. On je kazao da Crnoj Gori ne treba „novi eksperiment koji će biti pod kontrolom Socijalističke narodne partije koja se ne odriče nasljeđa Slobodana Miloševića”. Ima mjesta za kritiku, da ne dolazi od Šehovića. Njegov SD je bio stožer Đukanovićevog sistema, a njegovi ministri nizali korupcionaške afere.

Među rijetkima koji su od avgusta pokazali rezultate, a koji će biti ministar u manjinskoj vladi je Aleksandar Damjanović, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina. On će voditi ministarstvo finansija. Ministarstvo spoljnih poslova pripašće počasnom predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću. Krivokapiću se može pripisati dugogodišnje koaliranje sa DPS-om, ali mu je pripalo mjesto koje je možda najmanje sporno po kompetencijama, kada je u pitanju kadrovanje u novoj vladi.

Ostale funckije pripale su URA-i. Jovana Marović vodiće ministartsvo evropskih poslova i biti potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju. Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće Ana Novaković Đurović, a minnistar ekonomije Goran Đurović, vlansik kompanije Cerovo.

Dvije pozicije pripale su kadrovima koji se ne vezuju za političke partije. Ministarstvo kulture i medija vodiće Maša Vlaović, trenutno zaposlena u Centru za savremenu umjetnost. Ona je, međutim, predavačica na Đukanovićevom privatnom univerzitetu Donja Gorica. Ministarka nauke i tehnološkog razvoja biće Biljana Šćepanović,  predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Osim SD-a, za vladu neće glasati Demokrate a na sjednicu na kojoj će se birati vlada ne dolaze ni poslanici Ujedinjene i Prave Crne Gore, te Demokratskog fronta. Iz Pokreta za promjene Televiziji Vijesti saopšteno je da će toj sjednici prisustvovati oni njihovi poslanici koji za to iskažu interesovanje.

Poslanik DF-a Slaven Radunović saopštio je da poslanici tog saveza neće prisustvovati sjednici, jer je ona, kako tvrdi, sazvana na nelegalan i nelegitiman način.

Demokrate su najavile i krivične prijave protiv 46 poslanika koji su zakazali sjednicu parlamenta na kojoj se glasa o izboru nove vlade, a najavili su i da će osporavati sve odluke nove vlade. Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Boganović poručio je da  neće prisustvovati „zavjereničkom skupu grupe pučista“, kao i da će prijedloge 43. Vlade Crne Gore smatrati nelegalnim i nelegitimnim.

Novu vladu će u parlamentu, opet su ponovili, podržati DPS. Iz te partije saopšteno je da očekuju da će rukovoditi pojedinim skupštinskim odborima i biti spremni za „pomoć po dubini”.

Uz njihovu „pomoć”, pored starih imena u novoj vladi, jasno je koliko je klimavo Abazovićevo obećanje da će nova vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

I dok traže Đukanovićeve ustavne i zakonske propuste, avgustovski pobjednici zaboravljaju da pomenu da su njihovi pregovori još trajali u vrijeme kada je Đukanović, u četvrtak, 15. septembar, zakazao konsultacije sa političkim partijama. U to doba niko nije ni pominjao da nijesu svi dobili pismeni poziv od Đukanovića, a više njih je saopštilo da znaju da je krajnji rok da dostave Đukanoviću ponudu i potpise 41 poslanika u ponedjeljak, 19. septembra. U ponedjeljak, ponude i potpisa – nije bilo u pismenoj formi. Lider DF-a Andrija Mandić obratio se Đukanoviću u ponedjeljak poslijepodne preko medija, saopštivši da su se dogovorili. Takođe, avgustovski pobjednici saopštili su da imaju „verbalnu podršku“ koalicije Crno na bijelo, da je dogovor postignut i da mogu da formiraju 44. vladu.

Pismena ponuda sa potpisima poslata je Đukanoviću dan nakon isteka propisanog roka, u utorak, 20. septembra. GP URA je prvobitno odbijala da njeni poslanici potpišu ponudu, tražeći kompletan dogovor o sastavu buduće vlade („ništa nije dogovorno dok sve ne bude dogovoreno“). Konačno, nakon što je ostatak avgustovskih pobjednika pristao na uslove URA-e, promjenili su mišljenje.

Lider URA-e, i aktuelni premijer tehničke vlade Dritan Abazović, je u vrijeme kada su avgustovski pobjednici trebali da dostave ponudu Đukanoviću, pošao u posjetu SAD-u, nakon što je održao konferenciju za štampu, gdje je iznio brojne optužbe na račun onih sa kojima pregovara  o eventualnoj budućoj vladi. U trenu kada je trebalo okončati političku krizu u zemlji, on je u SAD odveo deset saradnika o trošku budžeta, i predano radio na sopstvenom marketingu, od vožnje biciklom po njujorškim ulicama do gostovanja na tamošnjim televizijama. Ipak, eto, dao je verbalnu podršku za formiranje vlade na čelu sa Lekićem.

„Verbalno predložiti nekoga u 2022. godini, u trenutku kada u svijetu funkcionišu i elektronske sjednice, ostaviti prostor za bilo kakav manevar nekome kao što je Đukanović je prilično na svoju štetu. On koristi svaku pukotinu koju može“, ocijenio je pisac Đuro Radosavović, apostrofirajući dio odgovornosti za aktuelnu politčku krizu i na avgustovsku većinu.

Tokom maratonskih konsultacija avgustovskih pobjednika, takođe je postalo jasno da im je na prvom mjestu partijski interes i partijske kalkulacije, a ne dogovor u cilju prevazilaženja političke krize. Konsultacije su protekle u beskrajnim međusobnim optužbama, neozbiljnosti, i bez jasne volje da se do dogovora i dođe.

Zbog svega, Crna Gora je danas u dubokoj institucionalnoj krizi. Ne samo da nije jasno da li nas očekuju izbori ili će biti formirana nova vlada, nego se otvara i mogućnost novog institucionalnog vakuuma ukoliko poslanici ne prihvate Đukanovićevu inicijativu. A, moguće, i ukoliko je formalno prihvate (nemamo Ustavni sud).

Advokat Veselin Radulović ocijenio je da u slučaju da skupštinska većina ne podrži predsjednika države, kao što su najavili, nastaje još jedna pravna praznina.

„Podrazumijeva se da ako ne postoji dogovor oko formiranja Vlade i oko mandatara, Skupština donese odluku o skraćenju mandata. Međutim, naši političari ne rade uvijek ili veoma često ne rade ono što je logično, često ne rade ni ono što je u skladu sa Ustavom i zakonom, i od njih se uvijek može očekivati neka vrsta improvizacije koja je ili na granici kršenja Ustava ili čak i prelazi tu granicu”, kazao je on.

I bivši državni sekretar Andrej Milović smatra da ukoliko poslanici kao što su najavili, ne izglasaju skraćenje mandata Skupštini, nastaje nova pravna situacija: „U tom slučaju imamo pravni vakuum jer nemamo Ustavom definisanu situaciju šta se dešava kad se ne izglasa skraćenje mandata Skupštini, a Vlada je pala, što je još jedan dokaz da je Ustav pun praznina i da se mora mijenjati.“

Već se pominje pogućnost da skupštinska većina i bez Đukanovićeve inicijative izglasa izbor nove vlade na čelu sa Lekićem. U skladu sa Ustavom ili ne, ko te pita. Naknadno bi se, valjda, pronašlo odgovarajuće tumačenje.

Ustav, na žalost, više nema ko da tumači. Ustavni sud je odnedavno u blokadi, nakon što je penzionisan sudija Miodrag Iličković. Iz nevladinog sektora kažu da su za to krivi političari koji zbog različitih interesa odugovlače kompletiranje jedne od najvažnijih institucija u zemlji. Iz HRA su podsjetili da su u posljednje dvije godine raspisana četiri konkursa za sudije, a da su članovi Ustavnog odbora i poslanici Demokrata, DF-a i URA-e u različitim periodima, barem jednom, odbijali da glasaju za bilo kog kandidata, dok su predstavnici opozicije – DPS, preko dva mjeseca bojkotovali rad Skupštine i skupštinskih tijela.

Dvije godine od avgustovskih izbora, brojne druge institucije, a ne samo Ustavni sud, su u blokadi. A avgustovski pobjednici, umjesto da Đukanovića pošalju u političku istoriju, preuzeli su neke od mehanizama vladanja koje je stvorio. Zato danas njihove međusobne optužbe – ko je Đukanoviću odškrinuo vrata povratka na vlast – nijesu toliko bitne. Treba nam nova šansa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STARA VEĆINA I POTRAGA ZA MANDATAROM: Uđite momci, ne bojte se

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan

 

Skoro dvije sedmice nakon što je lider Nove Andrija Mandić radosno građanima saopštio da se avgustovska većina saglasila kako bi formirala 44. vladu, i nakon nekoliko sastanaka te iste većine, konačnog dogovora – nema. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, u crnogorskom parlamentu traje jedan u nizu sastanaka avgustovskih pobjednika. Istovremeno, predsjednik države Milo Đukanović čeka predstavnike parlamentarnih partija da mu dođu sa ponudom. Vrijeme otkucava.

U posljednji čas, u srijedu 14. septembra, blizu ponoći, avgustovska većina uspjela je da se dogovori oko imena mandatara. Prethodno su održana četiri sastanka na kojima, izuzev potpisivanja sporazuma kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, nije bio napravljen ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti.

U srijedu, nakon što je Mandić predložio da mandatar bude bivši diplomata, nekadašnji lider DF-a i lider Demosa Miodrag Lekić, avgstovski pobjednici saopštili su da oko predloga da Lekić bude mandatar postoji „visoka saglasnost”, te da je on „nesporan”. No, ostale su sporne raspodjele funkcija i moći unutar vlade koju bi eventualno formirali, pa su se pregovori nastavili.

Prethodno, partije su za mandatare predlagale sopstvene lidere. Otprilike ovako: Mandić Mandića, Abazović Abazovića… Nakon deset dana pregovora, Abazović je saopštio da će on odustati od pozicije mandatara samo ukoliko na to mjesto „dođe neko bolji”, odnosno posvećeniji borbi protiv organizovanog kriminala, kako je saopštio. Nakon skoro dvije sedmice sjetio se ko bi to mogao biti. Kazao je da bi „volio da kao mandatarku vidi Vanju Ćalović Marković”, direktoricu MANS-a. Ne postoje potvrde da se s njom o tome zaista i razgovaralo. Otuda, pregovori od početka liče kao pokušaj da se vode reda radi, i ne završe uspješno. I stav Demokrata, koji ne traže ništa, ni poziciju mandatara ni predsjednika parlamenta, idu tome u prilog, iako tvrde da je to njihova žrtva, zarad pregovora i građana. Teško je povjerovati da su srušili Abazovićevu vladu, da bi potom nezainteresovano stajali sa strane.

Ta stranka je na četvrtom sastanku saopštila da im ne bi bilo sporno da za najvažnije funkcije budu predložene potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak i bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručujući da im je neprihvatljivo da odlazeći premijer Abazović bude kandidat za mandatara. Opet, nema potvrde da se sa Bošnjak ili Borovinić Bojović o tome razgovaralo.

Da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori uspješno okončaju, pokazao je i nastavak sastanka, u četvrtak ujutru. Nakon što su se avgustovski pobjednici konačno usaglasili da za mandatara ponude ime Miodraga Lekića, na pregovarački sto su stavljene nove teme za razmirice: ko će pokrivati koji resor i koju funkciju u vladi.

URA Dritana Abazovića je tražila kontrolni paket u Vladi, i bezbjednosti sektor. „Tražimo da pokrivamo sektor bezbjednosti i da sa SNP i manjinama imamo kontrolni paket, a to je jedno ministarstvo više u odnosu na ostale i da ministri koji su sada u Vladi ostanu”, kazao je lider URA-e i predsjednik akutelne vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Abazović faktički traži da se ne promijeni gotovo ništa. Da manjinska vlada koju je on kreirao, uz male korekcije, i eventualno novog premijera, nastavi da vrši vlast uz podršku onih koji su mu izglasali nepovjerenje – Demokrata i Fronta. Opet, nema potvrda da su manjinske partije pristale da budu dio ovog Abazovićevog paketa.

Demokrate su takav zahtjev URA-e ocijenile kao ucjenjivački. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić optužio je GP URA za ucjenjivanje i maksimalističke zahtjeve, napominjući da su ih stalno mijenjali i vraćali se korak unazad.

„Vidjećemo kako će ovo dalje teći, da li će neko gledati demokratske principe i građane. Mi ćemo i dalje biti maksimalno konstruktivni i da se nadamo da će razum prevladati i da će se prestati s politikom uslovljavanja”, saopštio je nakon sastanka Bečić, navodeći da bi izvršna vlast trebalo da bude konstituisana na osnovu snage svake partije u parlamentu.

„I DF traži sektor bezbjednosti”, saopštio je lider URA-e, kazavši da on smatra da  DF-u treba da pripadne čelno mjesto u Skupštini, koji su nakon avgusta pokrivale Demokrate.

Zahtjev Demokratskog fronta da preuzme bezbjednosni sektor, još jedan je u nizu nerealnih zahtjeva avgustovskih pobjednika tokom pregovora, imajući u vidu da Brisel i Vašington, odavno javno tvrde da DF ne vide kao partnere. Teško da bi takva vlada imala podršku međunarodne zajednice. Znaju to i u Demokratskom frontu.

U prilog tome da ne postoji ozbiljna volja da se pregovori i uspješno okončaju govori i detalj da na nastavak pregovora, odnosno na sastanak pred odlazak kod Đukanovića, na kom je trebalo konačno usaglasiti ponudu, nijesu došli ni lider URA-e, ni lider Demokrata. I taj sastanak je prekinut, pa nastavljen sat i po kasnije.

Nakon prekida, koji je objašnjen kao pauza, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da su Demokrate odustale od sektora bezbjednosti. Tek iz te izjave javnost je saznala da su i Demokrate imale volju da preuzmu Službe. Danilović je objasnio da „ima preklapanja oko mjesta potpredsjednika vlade i da je zato data pauza”.

Tokom pauze, izvršni direktor URA-e Zoran Mikić kazao je da DF i Demokrate treba da kažu šta pripada koaliciji Crno na bijelo „kad im je odbijeno da vode sektor bezbjednosti i dobiju najviše funkcije u zemlji“.

Kad se pogledaju izjave, ispada da niko ili nema ništa protiv, ili se nije ni izjašnjavao o zahtjevu DF-a da vodi bezbjednosni sektor. To je još jedan čudan detalj pregovora.

Nije bilo izjašnjenja, makar ne javnih, ni na predlog lidera Prave Marka Milačića da poslanici stave 41 potpis da mandatar bude Miodrag Lekić i dostave to predsjedniku države. „Hajde da mu damo mandat i da ne radimo njegov posao, nego da on ponudi sastav vlade“, predložio je. I ništa.

Kad se sve sabere, teško je povjerovati da avgustovski pobjednici zaista traže  kompromis kako bi uspješno došli do okončanja pregovora i predloga za Đukanovića. Predsjednik je, sasvim sigurno, zadovoljan.

On je koji dan ranije, tokom posjete Pragu, ocijenio da „ne postoji raspoloženje u parlamentu da se oformi nova vlada”, te da je „realnije da se ide u organizaciju izbora da se dođe do odgovorne vlade”.

„Problem nekadašnje većine je što su njihovi odnosi opterećeni netrpeljivostima i omrazama, i to umnogome otežava dogovor“, prokomentarisao je pregovore direktor Televizije Nikšić Nikola Marković.

Ako se ne budu dogovorili, izvjesni su vanredni parlamentarni izbori, koji će uslijediti nakon skraćenja mandata parlamentu.

Istovremeno, na šta je podsjetio i Abazović, Đukanović može uprkos dogovoru „stare većine“ i nekome drugome dati mandat.

Šta god da se desi, sigurno je: dvije godine od pada DPS-a, Đukanović je još tu. Avgustovski pobjednici učinili su da se danas bolje osjeća nego 30. avgusta 2020.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo