Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ ČEKA SAOBRAĆAJNU INFRASTRUKTURU: Izlazak na more  

Objavljeno prije

na

Iako je Ulcinj prvi grad u Crnoj Gori nakon što se prođu Otrantska vrata, svi koji žele da svojim plovilom ovdje dođu, moraju najprije da obave prijavu boravka u Baru. Inicijativa o otvaranju graničnog prijelaza na moru u Ulcinju čeka na usvajanje u Vladi i na realizaciju na terenu već punih sedam godina

 

Ono što su obećali albanski zvaničnici prije dvije godine, na pragu je ostvarenja. Put koji vodi od Lješa preko luke Šinđon i Velipoje pa do granice sa Crnom Gorom je u finalnoj fazi realizacije.

„To će, uz izgradnju mosta na Bojani čiju smo izgradnju sredinom jula prošle godine dogovorili sa albanskom stranom, omogućiti još bolju turističku valorizaciju delte ove rijeke. Od Velipoje do Ulcinja biće potrebno desetak minuta ugodne vožnje: bez kontrola, bez zadržavanja. Značajno će se skratiti putovanje do aerodroma u Tirani, do kojeg će se ubuduće iz Ulcinja stizati za oko 75 minuta”, kaže mandatar Dritan Abazović.

On navodi da je u državnom budžetu za 2022. godinu za ovu investiciju planirano tri miliona eura, a dva puta više u budžetu Republike Albanije.

Most na Bojani, nedaleko od ostrva Ade, trebao bi da bude dug 190 metara. Imaće pokretni mehanizam na sredini, kako bi ispod njega mogli prolaziti i veći brodovi. Bojana bi ponovo trebalo da postane plovna rijeka. Tako je bilo sve do 60-ih godina 20. stoljeća kada su tom rijekom plovili brodovi, ulazeći u Skadarsko jezero, sve do Virpazara i Rijeke Crnojevića.

Ovih dana u toku su i radovi na izgradnji graničnog prijelaza Ckla-Zogaj, na obali Skadarskog jezera, čime će se povezati Krajina sa Skadrom.

Budući ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uvjeren je da će otvaranje tog graničnog prijelaza biti blagotvorno po cijelu Krajinu, područja u barskoj opštini na obalama Skadarskog jezera, iz kojeg se stanovništvo konstantno raseljava. On očekuje da će zajednički prijelaz biti u funkciji ove godine, jer se, kako navodi, radovi odvijaju dobrim tempom.

A usvajanjem Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj i Nacrtom Strateškog plana opštine do 2028. godine, predviđena je mogućnost izgradnje još jednog važnog infrastrukturnog objekta – aerodroma, i to u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Tako nešto decenijama priželjkuju turistički radnici, ali i građani Ulcinja, koji su, ipak, sumnjičavi da će se ta ideja ostvariti. „Isuviše je ovdje u protekle tri decenije bilo obećanja, planova i raznih maketa, da bi Ulcinjani, dok ne uvide da se stvarno nešto radi, povjerovali u riječi naših zvaničnika”, kaže novinarka Arjona Resulani.

Prema riječima sekretara za privredu i ekonomski razvoj u Opštini Ulcinj dr Agrona Ibrahimija, u Štoju se planira izgradnja aerodroma za male avione u turističke svrhe i pratećih turističkih sadržaja. On navodi da je taj koncept veoma popularan u SAD-u i zapadnoj Evropi. „Mi, kao lokalna uprava, nemamo sredstava da sami realizujemo jednu takvu investiciju, pa tražimo investitore. Uz novu Vladu Crne Gore, smatramo da je tako nešto sada znatno izvjesnije”, dodaje Ibrahimi.

Konstatujući da je Ulcinj jedna od najznačajnijih tačaka za razvoj turizma Crne Gore, Abazović kaže da će to opredjeljivati korake i poteze njegove Vlade u tom smjeru. Kako ističe, to podrazumijeva i drugačiji odnos građana Ulcinja prema realizaciji novih projekata.

Tu se svakako misli na odlaganje projekta rekonstrukcije Velike skele u Ulcinju, ispod Starog grada, u sklopu čega je trebalo da se do početka glavne sezone napravi prostor i za granični prijelaz na moru. Jer, iako je Ulcinj prvi grad u Crnoj Gori nakon što se prođu Otrantska vrata, svi koji žele da svojim plovilom ovdje dođu, moraju najprije da obave prijavu boravka u Baru. Inicijativa o otvaranju graničnog prijelaza na moru u Ulcinju čeka na usvajanje u Vladi Crne Gore i na njegovu realizaciju na terenu već punih sedam godina.

Mnogo duže se čeka marina, gdje bi Ulcinjani i njihovi gosti i posjetioci mogli vezati svoje barke. Prosto je nevjerovatno da grad tako bogate pomorske (i gusarske) tradicije ni na početku trećeg milenijuma nema sigurno privezište za barke u slučaju nevremena, odnosno da se one trebaju sklanjati u Port Mileni, Bojani ili se jednostavno izvlače na kopno.

Ovih dana je ponovo aktuelizovana priča o izgradnji marine u Limanu, neposredno iza Starog grada, ali je, sudeći po planovima Vlade, mnogo izvjesnije da će se ona nalaziti u Port Mileni, na početku Velike plaže. Upravo na tom potezu će se nalaziti ribarska luka sa oko 60-ak vezova.

„Dnevno se potvrđuje da je bolja saobraćajna povezanost neophodan uslov za povećanje turističkog prometa u Ulcinju, dolazak većih investitora i poboljšanje ukupne ponude”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Gzim Hajdinaga. On navodi da je to preduslov da Ulcinj ostane značajna destinacija uzimajući u obzir da je Albanija, sa odličnom saobraćajnom infrastrukturom i sve boljom povezanošću sa svijetom, u turističkom smislu postala svima konkurentna u regionu.

„Vjerujem da smo konačno to svi razumjeli i da smo spremni, uz pomoć nove Vlade, pa i evropskih fondova, da u svom najdubljem interesu, odradimo ‘domaći zadatak’ i budemo značajna tačka na turističkoj karti regiona i Evrope”, napominje Hajdinaga. Naš sagovrnik podsjeća da je najveći svjetski turoperator TUI prije četiri godine od Vlade Crne Gore tražio da razmotri mogućnost gradnje aerodroma u Ulcinju, odnosno da saopšti da li ima planova za gradnju vazdušne luke.

Tada je iz Aerodroma Crne Gore podržana ova inicijativa, iako se u Strategiji razvoja saobraćaja veoma stidljivo pominje razvoj ulcinjskog aerodroma.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo