Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI SE KONAČNO GRADITI ZGRADA ZA PENZIONERE U BERANAMA: Kao na Bojani

Objavljeno prije

3 godine

na

Beranski penzioneri bez riješenog stambenog pitanja, njih više od 120, već četrnaest godina čeka početak izgradnje zgrade sa 12 stanova namijenjenih toj populaciji. Novcu koji su tada, nenamjenski, potrošili funkcioneri lokalnih (DPS) vlasti još se nije ušlo u trag

 

Iz beranskog Udruženja penzionera upozoravaju da je krajnje vrijeme da se krene u izgradnju davno obećanih stanova. Dodatno, navode kako sada definitivno imaju dokaze da su Fond PIO i nekadašnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja odavno opredijeli i opštini uplatili 240.000 eura potrebnih za izgradnju tog poslovno-stambenog objekta. Međutim, opredijeljena sredstva ni do današnjih dana nijesu stavljena u funkciju.

„Brojni članovi našeg Udruženja još uvijek nijesu riješili stambeno pitanje. Zato zahtijevamo da odgovorni intenziviraju svoje aktivnosti u pravcu izgradnje planiranog objekta za stambeno zbrinjavanje penzionera. Inače, nedavno smo iz Vlade dobili dokaze da je novac za realizaciju ovog projekta uplaćen na račun Opštine Berane prije više od 10 godina”, kaže Milanka Radenović, predsjednica jednog od dva udruženja penzionera u Beranama.

Iz lokalne uprave kažu da je krajem prošle godine Vlada usvojila izmjene i dopune DUP-a Lijeva obala Lima, čime su stovorene mogućnosti da se na lokaciji preko puta zgrade Gimnazije krene sa izgradnjom zgrade namijenjene penzionerima. Neophodno je, prethodno, da lokalni parlament donese odluku o dodjeli parcele za tu namjenu. „Skupšina opštine treba da usvoji odluku o dodjeli parcele za tu namjenu i odluku o oslobađanju od plaćanja komunalija, što će biti učešće Opštine Berane u izgradnji zgrade. Radi se o parceli površine 1.014 metara. U prizemlju zgrade planirane su prostorije dnevnog centra za penzionere”, navode iz lokalne uprave, uz objašnjenje da su lokalni izbori i aktuelni pregovori oko formiranja nove većine jedini razlog što te odluke još uvijek nijesu usvojene.

Milanka Radenović kaže da će odmah nakon formiranja nove lokalne vlasti od čelnika Opštine tražiti da nađu način za povraćaj sredstva koja su opredijeljena za izgradnju zgrade za penzionere. „Predstavnici penzonera su prošle godine imali sastanak sa čelnicima Opštine koji su nas uvjerili da imaju iskrene namjere da iniciraju izgradnju stambene zgrade za potrebe beranskih penzionera. Međutim, još uvijek nema nekih konkretnih poteza. Znamo da je na to uticalo i održavanje lokalnih izbora. Čim se konstituiše nova lokalna vlast, mi ćemo odmah tražiti da se aktivnosti oko izgradnje zgrade ubrzaju i da se izvši povraćaj sredstava za ove namjene koje je neko očigledno nenamjenski potrošio”, kaže Radenović.

Iz ovog Udruženja podsjećaju da im Specijalno tužilaštvo još uvijek nije odgovorilo da li je optužnicom protiv bivših funkcinera DPS-a iz Berana obuhvaćen i predmet koji se tiče „zagubljenog“ novca namijenjenog za izgradnju zgrade za penzionere. „Mi smo obezbijedili i SDT-u ustupili sve podatke kako bi krivična prijava koja je podnijeta protiv bivšeg gradonačelnika i drugih funkcionera iz DPS-a bila potkrijepljena dokaznim materijalom i u slučaju nestalog novca za zgradu za penzionere“, kaže Radenović. Ona dodaje da Udruženje na čijem je čelu neće odustati ni od izgradnje zgrade, ni od otkrivanja istine o tome gdje je i kako završio novac za koji, kako tvrdi, zna da je svojevremeno legao na račun Opštine Berane.

„U de­cem­bru 2008. go­di­ne pot­pi­san je ugo­vor o su­fi­nan­si­ra­nju stam­be­nog objek­ta za dvanaest stanova u Be­ra­na­ma za po­tre­be ko­ri­sni­ka pen­zi­je re­pu­blič­kog Fon­da PIO. Pot­pi­sni­ci tog ugo­vo­ra bili su ta­da­šnje Mi­ni­star­stvo zdra­vlja, ra­da i so­ci­jal­nog sta­ra­nja, Op­šti­na Be­ra­ne i Fond PIO”, navodi naša sagovornica. Prema njenim riječima ugo­vo­rom su se sve tri stra­ne oba­ve­za­le da za re­a­li­za­ci­ju tog pro­jek­ta ulože po 120.000 eura. „Opština je svoj dio trebalo da obezbijedi kroz plac i komunalnu infrastrukturu, dok su drugi trebali da uplate novčana sredstva”, kaže predsjednica Udruženja penzionera.

Ras­po­lo­ži­va do­ku­men­ta­ci­ja, u koju je Monitor imao uvid, po­ka­zu­je da su

Mi­nistarstvo zdra­vlja, ra­da i so­ci­jal­nog sta­ra­nja i Fond PIO već u star­tu iz­mi­ri­li svoj dio oba­ve­za i upla­ti­li po 120.000 eura na ži­ro-ra­čun Op­šti­ne Be­ra­ne.

To su potvrdili i iz lo­kal­ne upra­ve, ali is­ti­ču da im ni­je po­zna­to na šta je tadašnje op­štin­sko ru­ko­vod­stvo po­tro­šoilo ta sred­stva.

„Po­sto­je ja­sni do­ka­zi da je Mi­ni­star­stvo zdra­vlja, ra­da i so­ci­jal­nog sta­ra­nja na­kon pot­pi­si­va­nja ugo­vo­ra na ži­ro-ra­čun Op­šti­ne Be­ra­ne upla­ti­lo jed­nom 20.000 eura, a dru­gi put 100.000. Ta­ko­đe, ima­mo do­ka­ze da je Fond PIO na ži­ro-ra­čun Op­šti­ne Be­ra­ne 5. ok­to­bra 2009. go­di­ne upla­tio 120.000 eura za iz­grad­nju zgra­de za pen­zi­o­ne­re, ali na­ma ni­je po­zna­to šta se s tim nov­cem de­si­lo. Zna­mo sa­mo da ni­je usmje­ren za iz­grad­nju te zgra­de” – kažu u lokalnoj upravi u ovom gradu.

Predsjednica Udruženja penzionera kaže kako bi, da je bilo sve po planu, danas u Beranama bilo izgrađeno ne dvanaest, nego sedamdeset stanova. Radenović objašnjava da je već daleke 2008. godine bilo obećano da se u Beranama i Nikšiću prave zgrade za penzionere sa po dvanaest stanova. „U Nikšiću je napravljena najprije jedna mala zgrada sa dvanaest stanova. Pa se nije stalo na tome, nego je napravljena još jedna zgrada za penzionere sa sedamdeset i pet stanova, a sada se gradi još jedna. U Beranama od svega nije bilo ništa”.

Sramota je, smatraju beranski penzioneri, što se neko usudio da nenamjenski potroši novac za izgradnju njihovih stanova.

„Od ukupnog broja penzionera u ovom gradu, naše su procjene da njih oko stotinu i dvadeset nemaju riješeno stambeno pitanje. Toliko je penzionera izrazilo interesovanje za stan. Neko bi morao da odgovara zašto je projekat koji je bez problema zaživio u Nikšiću, propao u Beranama”, navodi Radenović prisjećajući se kako su u to vrijeme, skoro svakodnevno, u lokalnoj upravi pokušavali dobiti informacije o početku gradnje. „Oni su nas, međutim, samo lagali. Kada god smo ih podsjećali i postavljali pitanje gdje je novac, govorili su nam da je tu i da zgrada samo što nije počela da se gradi. Onda su izgubili lokalnu vlast, i novcu se izgubio trag”.

U Beranama, prema posljednjim procjenama, živi oko pet i po hiljada penzionera.  Prosječna penzija je daleko ispod državnog prosjeka i eko­nom­ska kri­za po­seb­no ne­ga­tiv­no uti­če na stan­dard ove populacije. Zato se u Udruženju penzionera nadaju da će priča o davno obećanim stanovima, konačno, krenuti sa mrtve tačke. I da će neko odgovarati što je novac namijenjen za izgradnju penzionerskih stanova završio ko zna gdje.

                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

1 dan

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

1 dan

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

1 dan

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo