Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI SE KONAČNO GRADITI ZGRADA ZA PENZIONERE U BERANAMA: Kao na Bojani

Objavljeno prije

na

Beranski penzioneri bez riješenog stambenog pitanja, njih više od 120, već četrnaest godina čeka početak izgradnje zgrade sa 12 stanova namijenjenih toj populaciji. Novcu koji su tada, nenamjenski, potrošili funkcioneri lokalnih (DPS) vlasti još se nije ušlo u trag

 

Iz beranskog Udruženja penzionera upozoravaju da je krajnje vrijeme da se krene u izgradnju davno obećanih stanova. Dodatno, navode kako sada definitivno imaju dokaze da su Fond PIO i nekadašnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja odavno opredijeli i opštini uplatili 240.000 eura potrebnih za izgradnju tog poslovno-stambenog objekta. Međutim, opredijeljena sredstva ni do današnjih dana nijesu stavljena u funkciju.

„Brojni članovi našeg Udruženja još uvijek nijesu riješili stambeno pitanje. Zato zahtijevamo da odgovorni intenziviraju svoje aktivnosti u pravcu izgradnje planiranog objekta za stambeno zbrinjavanje penzionera. Inače, nedavno smo iz Vlade dobili dokaze da je novac za realizaciju ovog projekta uplaćen na račun Opštine Berane prije više od 10 godina”, kaže Milanka Radenović, predsjednica jednog od dva udruženja penzionera u Beranama.

Iz lokalne uprave kažu da je krajem prošle godine Vlada usvojila izmjene i dopune DUP-a Lijeva obala Lima, čime su stovorene mogućnosti da se na lokaciji preko puta zgrade Gimnazije krene sa izgradnjom zgrade namijenjene penzionerima. Neophodno je, prethodno, da lokalni parlament donese odluku o dodjeli parcele za tu namjenu. „Skupšina opštine treba da usvoji odluku o dodjeli parcele za tu namjenu i odluku o oslobađanju od plaćanja komunalija, što će biti učešće Opštine Berane u izgradnji zgrade. Radi se o parceli površine 1.014 metara. U prizemlju zgrade planirane su prostorije dnevnog centra za penzionere”, navode iz lokalne uprave, uz objašnjenje da su lokalni izbori i aktuelni pregovori oko formiranja nove većine jedini razlog što te odluke još uvijek nijesu usvojene.

Milanka Radenović kaže da će odmah nakon formiranja nove lokalne vlasti od čelnika Opštine tražiti da nađu način za povraćaj sredstva koja su opredijeljena za izgradnju zgrade za penzionere. „Predstavnici penzonera su prošle godine imali sastanak sa čelnicima Opštine koji su nas uvjerili da imaju iskrene namjere da iniciraju izgradnju stambene zgrade za potrebe beranskih penzionera. Međutim, još uvijek nema nekih konkretnih poteza. Znamo da je na to uticalo i održavanje lokalnih izbora. Čim se konstituiše nova lokalna vlast, mi ćemo odmah tražiti da se aktivnosti oko izgradnje zgrade ubrzaju i da se izvši povraćaj sredstava za ove namjene koje je neko očigledno nenamjenski potrošio”, kaže Radenović.

Iz ovog Udruženja podsjećaju da im Specijalno tužilaštvo još uvijek nije odgovorilo da li je optužnicom protiv bivših funkcinera DPS-a iz Berana obuhvaćen i predmet koji se tiče „zagubljenog“ novca namijenjenog za izgradnju zgrade za penzionere. „Mi smo obezbijedili i SDT-u ustupili sve podatke kako bi krivična prijava koja je podnijeta protiv bivšeg gradonačelnika i drugih funkcionera iz DPS-a bila potkrijepljena dokaznim materijalom i u slučaju nestalog novca za zgradu za penzionere“, kaže Radenović. Ona dodaje da Udruženje na čijem je čelu neće odustati ni od izgradnje zgrade, ni od otkrivanja istine o tome gdje je i kako završio novac za koji, kako tvrdi, zna da je svojevremeno legao na račun Opštine Berane.

„U de­cem­bru 2008. go­di­ne pot­pi­san je ugo­vor o su­fi­nan­si­ra­nju stam­be­nog objek­ta za dvanaest stanova u Be­ra­na­ma za po­tre­be ko­ri­sni­ka pen­zi­je re­pu­blič­kog Fon­da PIO. Pot­pi­sni­ci tog ugo­vo­ra bili su ta­da­šnje Mi­ni­star­stvo zdra­vlja, ra­da i so­ci­jal­nog sta­ra­nja, Op­šti­na Be­ra­ne i Fond PIO”, navodi naša sagovornica. Prema njenim riječima ugo­vo­rom su se sve tri stra­ne oba­ve­za­le da za re­a­li­za­ci­ju tog pro­jek­ta ulože po 120.000 eura. „Opština je svoj dio trebalo da obezbijedi kroz plac i komunalnu infrastrukturu, dok su drugi trebali da uplate novčana sredstva”, kaže predsjednica Udruženja penzionera.

Ras­po­lo­ži­va do­ku­men­ta­ci­ja, u koju je Monitor imao uvid, po­ka­zu­je da su

Mi­nistarstvo zdra­vlja, ra­da i so­ci­jal­nog sta­ra­nja i Fond PIO već u star­tu iz­mi­ri­li svoj dio oba­ve­za i upla­ti­li po 120.000 eura na ži­ro-ra­čun Op­šti­ne Be­ra­ne.

To su potvrdili i iz lo­kal­ne upra­ve, ali is­ti­ču da im ni­je po­zna­to na šta je tadašnje op­štin­sko ru­ko­vod­stvo po­tro­šoilo ta sred­stva.

„Po­sto­je ja­sni do­ka­zi da je Mi­ni­star­stvo zdra­vlja, ra­da i so­ci­jal­nog sta­ra­nja na­kon pot­pi­si­va­nja ugo­vo­ra na ži­ro-ra­čun Op­šti­ne Be­ra­ne upla­ti­lo jed­nom 20.000 eura, a dru­gi put 100.000. Ta­ko­đe, ima­mo do­ka­ze da je Fond PIO na ži­ro-ra­čun Op­šti­ne Be­ra­ne 5. ok­to­bra 2009. go­di­ne upla­tio 120.000 eura za iz­grad­nju zgra­de za pen­zi­o­ne­re, ali na­ma ni­je po­zna­to šta se s tim nov­cem de­si­lo. Zna­mo sa­mo da ni­je usmje­ren za iz­grad­nju te zgra­de” – kažu u lokalnoj upravi u ovom gradu.

Predsjednica Udruženja penzionera kaže kako bi, da je bilo sve po planu, danas u Beranama bilo izgrađeno ne dvanaest, nego sedamdeset stanova. Radenović objašnjava da je već daleke 2008. godine bilo obećano da se u Beranama i Nikšiću prave zgrade za penzionere sa po dvanaest stanova. „U Nikšiću je napravljena najprije jedna mala zgrada sa dvanaest stanova. Pa se nije stalo na tome, nego je napravljena još jedna zgrada za penzionere sa sedamdeset i pet stanova, a sada se gradi još jedna. U Beranama od svega nije bilo ništa”.

Sramota je, smatraju beranski penzioneri, što se neko usudio da nenamjenski potroši novac za izgradnju njihovih stanova.

„Od ukupnog broja penzionera u ovom gradu, naše su procjene da njih oko stotinu i dvadeset nemaju riješeno stambeno pitanje. Toliko je penzionera izrazilo interesovanje za stan. Neko bi morao da odgovara zašto je projekat koji je bez problema zaživio u Nikšiću, propao u Beranama”, navodi Radenović prisjećajući se kako su u to vrijeme, skoro svakodnevno, u lokalnoj upravi pokušavali dobiti informacije o početku gradnje. „Oni su nas, međutim, samo lagali. Kada god smo ih podsjećali i postavljali pitanje gdje je novac, govorili su nam da je tu i da zgrada samo što nije počela da se gradi. Onda su izgubili lokalnu vlast, i novcu se izgubio trag”.

U Beranama, prema posljednjim procjenama, živi oko pet i po hiljada penzionera.  Prosječna penzija je daleko ispod državnog prosjeka i eko­nom­ska kri­za po­seb­no ne­ga­tiv­no uti­če na stan­dard ove populacije. Zato se u Udruženju penzionera nadaju da će priča o davno obećanim stanovima, konačno, krenuti sa mrtve tačke. I da će neko odgovarati što je novac namijenjen za izgradnju penzionerskih stanova završio ko zna gdje.

                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo