Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SLOBODE MEDIJA: Napredak, ali smo i dalje u problemu

Objavljeno prije

na

Crna Gora je ovogodišnji Svjetski dan slobode medija dočekala sa  napretkom na Svetskom indeksu medijskih sloboda, Reportera bez granica. Naša država je na 63. mjestu, od 180 zemalja i teritorija koje se rangiraju. U odnosu na prethodne dvije godine to je napredak za 41 poziciju. Ali ne dovoljan, jer se Crna Gora i dalje nalazi u kategoriji „problematičnih zemalja“

 

Ovih dana građani se mogu uvjeriti zašto je novinarstvo važno. Tek nakon što je prepiska sina Vesne Medenice i policijskih funkcionera sa kriminalcima dospjela u javnost putem portala Libertas, nadležni nijesu imali kud nego su morali da djeluju.

U jeku afera, saslušanja, hapšenja, čiji su pokretač bili mediji, proslavljen je 3. maj – Svjetski dan novinara. Uobičajeno, uz lijepe želje zvaničnika, zaklinjanje u zaštitu novinara i prigodne priče o novinarstvu kao jednom od stubova demokratije.

O stanju uzdanice demokratije slikovito je govorila Jelena Jovanović, novinarka Vijesti, jedna od novinarki koja je praznik dočekala sa policijskom pratnjom, koja joj je dodijeljena u avgusta prošle godine. Ona je u intervjuu za portal Kombinat opisala kako to izgleda: „Osjećaj da zbog dvadesetčetvoročasovnog obezbjeđenja nemam pravo da sama, sa porodicom, partnerom, prijateljima… odem gdje hoću, makar to bilo i da prošetam do grada, u meni budi bijes. Ljuta sam na sebe i cjelokupno društvo zbog činjenice da smo dozvolili da neko, ko samo radi svoj posao, mora da strepi za život”.

Za svoj život su strijepjeli i Olivera Lakić, Tufik Softić i mnogi novinari koji su bili meta brutalnih napada tokom proteklih godina. Najbrutalniji napadi, kao ni ubistvo Duška Jovanovića, još uvijek nijesu rasvijetljeni.

Uprkos svemu, Crna Gora je ovogodišnji Svjetski dan slobode medija dočekala sa vidnim napretkom na Svetskom indeksu medijskih sloboda, koji objavljuju Reporteri bez granica. Naša država je na 63. mjestu, od 180 zemalja i teritorija koje se rangiraju. U odnosu na prethodne dvije godine to je napredak za 41 poziciju – ali ne dovoljan jer se Crna Gora i dalje nalazi u kategoriji „problematičnih zemalja“.

Za napredak su zaslužne prošlogodišnje izmjene Krivičnog zakonika, kojim je pojačana krivično-pravna zaštita novinara kroz definisanje i povećanje kazni za napade na novinare i medijske radnike.

Tokom protekle godine zabilježen je rekordan broj napada na novinare, čak 28, dok je četvoro novinara tokom ove godine pretrpjelo verbalne i fizičke napade.

„Što se mene tiče, mislim da se nijesmo pomjerili s mrtve tačke. U vezi sa mojim slučajem, tamo smo gdje smo bili prije 15 godina“, kazao je za RTCG novinar Tudik Softić. On je mladim kolegama poručio da ono što se dogodilo njemu, Oliveri Lakić ili drugim ne mora biti pravilo: „Mladima želim da ulijem neki optimizam, ali je moj lični doživljaj nešto sasvim drugo“.

I pored povećanog broja napada na novinara u prošloj godini, evidentiran je bolji rad policije i tužilaštva na otkrivanju i procesuiranju počionioca. To je u svojim izvještajima konstatovala Komisija za praćenje postupanja nadležnih u istragama slučajeva napada na novinare.

„Od preko dvadeset fizičkih napada, prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara u radu, utvrđeno je da je samo u jednom slučaju, napadu na Seada Sadikovića u Bijelom Polju, marta prošle godine, došlo do drastičnog propusta tužilaštva u istrazi. Osnovni tužilac nije ni pokušao da otkrije zašto na snimku sa nadzorne kamere sa Hipotekarne banke nedostaje desetak ključnih sekundi događaja, kada napadači tuku novinara, uprkos inicijativi policije da se utvrdi zašto fali taj dio snimka, da li ga je neko obrisao ili na drugi način njime manipulisao, i ako jeste ko je to bio“, izjavio je za Vijesti predsjednik Komisije Mihailo Jovović. On je istakao da „generalno možemo pohvaliti postupanje policije i tužilaštva, pogotovo kada se uporedi sa prethodnim istragama”.

U Sindikatu medija izrazili su nadu da će tužilaštva i sudovi vrlo brzo biti u prilici da primijene novi Krivični zakonik i oštrije kazne napade ili ometanja novinara i novinarki dok rade svoj posao. Dobar signal je da je tokom ove godine u slučaju napada na novinarku Javnog servisa Anu Popović, slučaj već završen prvostepeno i osoba koja joj je prijetila osuđena je na tri mjeseca zatvora.

No, pored prijetnji i napada, novinarstvo je slabo plaćena profesija, iz koje se uglavnom bježi. Na to su upozorili iz Instituta za medije. Iz ove organizacije kažu da je loš socio-ekonomski položaj novinara i novinarki prepreka za slobodno i etičko novinarstvo, jer kolege i koleginice napuštaju profesiju zbog prijetnji po egzistenciju, nesigurnosti i nemogućnosti da se izbore sa dugotrajnim stresom kojem su izloženi u malobrojnim redakcijama.

Ovogodišnji praznik većina zaposlenih u medijima su dočekali u nešto boljem ekonomskom ambijentu zahvaljujućio programu Evropa sad i povećanju zarada. Neki ipak nijesu dobili povećanje, a brojnim kolegama koje rade u lokalnim javnim emiterima plate kasne po više mjeseci.

U Indikatoru nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koji svake godine objavljuje Sindikat medija, navodi se da na malom crnogorskom tržištu trenutno radi više od 200 medija, većinom portala, a podaci o broju zaposlenih i dalje su neprecizni. Podaci Monstata kažu da je u medijima bilo zaposleno 1.445 radnika, dok je Sindikat, pretragom zvaničnih finansijskih izvještaja evidentiranih medija, došao do brojke od 1.806 zaposlenih.

Krajem 2021. godine, jedan od četiri dnevna lista – Dnevne novine proglasio je stečaj, štampano izdanje je ugašeno i oko 30 zaposlenih ostalo je bez posla. Krajem 2021. godine i portal FOS media prestao je sa radom. U tom mediju, koji ima još 16 registrovanih portala po gradovima, zvanično je bio prijavljen samo jedan zaposleni. Veliki broj medija u Crnoj Gori i dalje duguje poreze i doprinose za zarade zaposlenih, a mnogi od njih nalaze se u reprogramu duga. U pojedinim medijima je zadržana praksa zapošljavanja preko ugovora o djelu, odnosno angažovanje honoraraca. Plate zaposlenima često kasne, posebno u lokalnim javnim emiterima, i to i do 10 mjeseci.

Istraživanje Sindikata medija pokazalo je da svaki četvrti novinar u Crnoj Gori prima između 500 i 600 eura neto, i može se pohvaliti zaradom koja je u nivou prosječne u državi tokom 2021. godine. Čak 23 odsto novinara ima zaradu između 400 i 500 eura, a svega nešto više od 12 odsto anketiranih kazalo je da je njihova zarada između 600 i 700 eura. Oko 15 odsto novinara u Crnoj Gori ima zaradu koja je manja od 400 eura. Preko 700 eura zarađuje nešto više od 18 odsto anketiranih. Gotovo 44 odsto ispitanika pored novinarstva radi i drugi plaćeni posao. Novinari dodatno zaposlenje traže na različitim mjestima, od odnosa sa javnošću, preko marketinga, konsultantskih usluga, NVO sektora. No, novinari rade i kao montažeri, snimatelji, fotografi i kao šankeri, taksisti ili fitnes instruktori.

Iz Instituta za medije su posebnu počast odali svim kolegama i koleginicama, koji su uprkos životnoj ugroženosti, pritiscima i prijetnjama, nastavili profesionalno da rade novinarski posao i da otvaraju teme od javnog interesa.

Jelena Jovanović je na nedavno održanom skupu o zaštiti novinara održanom u Sarajevu izjavila da se na mnoge prijetnje nije obazirala, dok nijesu počele da stižu one najcrnje. Poručila je da se nada da njen primjer i primjeri ostalih kolega neće biti uzaludni već da će se društvo promijeniti i nasilje utihnuti, te da se mladi novinari neće susretati sa istim izazovima. Zaključila je da na novinarstvo više ne gleda kao na posao, već ga živi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo