Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SLOBODE MEDIJA: Napredak, ali smo i dalje u problemu

Objavljeno prije

na

Crna Gora je ovogodišnji Svjetski dan slobode medija dočekala sa  napretkom na Svetskom indeksu medijskih sloboda, Reportera bez granica. Naša država je na 63. mjestu, od 180 zemalja i teritorija koje se rangiraju. U odnosu na prethodne dvije godine to je napredak za 41 poziciju. Ali ne dovoljan, jer se Crna Gora i dalje nalazi u kategoriji „problematičnih zemalja“

 

Ovih dana građani se mogu uvjeriti zašto je novinarstvo važno. Tek nakon što je prepiska sina Vesne Medenice i policijskih funkcionera sa kriminalcima dospjela u javnost putem portala Libertas, nadležni nijesu imali kud nego su morali da djeluju.

U jeku afera, saslušanja, hapšenja, čiji su pokretač bili mediji, proslavljen je 3. maj – Svjetski dan novinara. Uobičajeno, uz lijepe želje zvaničnika, zaklinjanje u zaštitu novinara i prigodne priče o novinarstvu kao jednom od stubova demokratije.

O stanju uzdanice demokratije slikovito je govorila Jelena Jovanović, novinarka Vijesti, jedna od novinarki koja je praznik dočekala sa policijskom pratnjom, koja joj je dodijeljena u avgusta prošle godine. Ona je u intervjuu za portal Kombinat opisala kako to izgleda: „Osjećaj da zbog dvadesetčetvoročasovnog obezbjeđenja nemam pravo da sama, sa porodicom, partnerom, prijateljima… odem gdje hoću, makar to bilo i da prošetam do grada, u meni budi bijes. Ljuta sam na sebe i cjelokupno društvo zbog činjenice da smo dozvolili da neko, ko samo radi svoj posao, mora da strepi za život”.

Za svoj život su strijepjeli i Olivera Lakić, Tufik Softić i mnogi novinari koji su bili meta brutalnih napada tokom proteklih godina. Najbrutalniji napadi, kao ni ubistvo Duška Jovanovića, još uvijek nijesu rasvijetljeni.

Uprkos svemu, Crna Gora je ovogodišnji Svjetski dan slobode medija dočekala sa vidnim napretkom na Svetskom indeksu medijskih sloboda, koji objavljuju Reporteri bez granica. Naša država je na 63. mjestu, od 180 zemalja i teritorija koje se rangiraju. U odnosu na prethodne dvije godine to je napredak za 41 poziciju – ali ne dovoljan jer se Crna Gora i dalje nalazi u kategoriji „problematičnih zemalja“.

Za napredak su zaslužne prošlogodišnje izmjene Krivičnog zakonika, kojim je pojačana krivično-pravna zaštita novinara kroz definisanje i povećanje kazni za napade na novinare i medijske radnike.

Tokom protekle godine zabilježen je rekordan broj napada na novinare, čak 28, dok je četvoro novinara tokom ove godine pretrpjelo verbalne i fizičke napade.

„Što se mene tiče, mislim da se nijesmo pomjerili s mrtve tačke. U vezi sa mojim slučajem, tamo smo gdje smo bili prije 15 godina“, kazao je za RTCG novinar Tudik Softić. On je mladim kolegama poručio da ono što se dogodilo njemu, Oliveri Lakić ili drugim ne mora biti pravilo: „Mladima želim da ulijem neki optimizam, ali je moj lični doživljaj nešto sasvim drugo“.

I pored povećanog broja napada na novinara u prošloj godini, evidentiran je bolji rad policije i tužilaštva na otkrivanju i procesuiranju počionioca. To je u svojim izvještajima konstatovala Komisija za praćenje postupanja nadležnih u istragama slučajeva napada na novinare.

„Od preko dvadeset fizičkih napada, prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara u radu, utvrđeno je da je samo u jednom slučaju, napadu na Seada Sadikovića u Bijelom Polju, marta prošle godine, došlo do drastičnog propusta tužilaštva u istrazi. Osnovni tužilac nije ni pokušao da otkrije zašto na snimku sa nadzorne kamere sa Hipotekarne banke nedostaje desetak ključnih sekundi događaja, kada napadači tuku novinara, uprkos inicijativi policije da se utvrdi zašto fali taj dio snimka, da li ga je neko obrisao ili na drugi način njime manipulisao, i ako jeste ko je to bio“, izjavio je za Vijesti predsjednik Komisije Mihailo Jovović. On je istakao da „generalno možemo pohvaliti postupanje policije i tužilaštva, pogotovo kada se uporedi sa prethodnim istragama”.

U Sindikatu medija izrazili su nadu da će tužilaštva i sudovi vrlo brzo biti u prilici da primijene novi Krivični zakonik i oštrije kazne napade ili ometanja novinara i novinarki dok rade svoj posao. Dobar signal je da je tokom ove godine u slučaju napada na novinarku Javnog servisa Anu Popović, slučaj već završen prvostepeno i osoba koja joj je prijetila osuđena je na tri mjeseca zatvora.

No, pored prijetnji i napada, novinarstvo je slabo plaćena profesija, iz koje se uglavnom bježi. Na to su upozorili iz Instituta za medije. Iz ove organizacije kažu da je loš socio-ekonomski položaj novinara i novinarki prepreka za slobodno i etičko novinarstvo, jer kolege i koleginice napuštaju profesiju zbog prijetnji po egzistenciju, nesigurnosti i nemogućnosti da se izbore sa dugotrajnim stresom kojem su izloženi u malobrojnim redakcijama.

Ovogodišnji praznik većina zaposlenih u medijima su dočekali u nešto boljem ekonomskom ambijentu zahvaljujućio programu Evropa sad i povećanju zarada. Neki ipak nijesu dobili povećanje, a brojnim kolegama koje rade u lokalnim javnim emiterima plate kasne po više mjeseci.

U Indikatoru nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koji svake godine objavljuje Sindikat medija, navodi se da na malom crnogorskom tržištu trenutno radi više od 200 medija, većinom portala, a podaci o broju zaposlenih i dalje su neprecizni. Podaci Monstata kažu da je u medijima bilo zaposleno 1.445 radnika, dok je Sindikat, pretragom zvaničnih finansijskih izvještaja evidentiranih medija, došao do brojke od 1.806 zaposlenih.

Krajem 2021. godine, jedan od četiri dnevna lista – Dnevne novine proglasio je stečaj, štampano izdanje je ugašeno i oko 30 zaposlenih ostalo je bez posla. Krajem 2021. godine i portal FOS media prestao je sa radom. U tom mediju, koji ima još 16 registrovanih portala po gradovima, zvanično je bio prijavljen samo jedan zaposleni. Veliki broj medija u Crnoj Gori i dalje duguje poreze i doprinose za zarade zaposlenih, a mnogi od njih nalaze se u reprogramu duga. U pojedinim medijima je zadržana praksa zapošljavanja preko ugovora o djelu, odnosno angažovanje honoraraca. Plate zaposlenima često kasne, posebno u lokalnim javnim emiterima, i to i do 10 mjeseci.

Istraživanje Sindikata medija pokazalo je da svaki četvrti novinar u Crnoj Gori prima između 500 i 600 eura neto, i može se pohvaliti zaradom koja je u nivou prosječne u državi tokom 2021. godine. Čak 23 odsto novinara ima zaradu između 400 i 500 eura, a svega nešto više od 12 odsto anketiranih kazalo je da je njihova zarada između 600 i 700 eura. Oko 15 odsto novinara u Crnoj Gori ima zaradu koja je manja od 400 eura. Preko 700 eura zarađuje nešto više od 18 odsto anketiranih. Gotovo 44 odsto ispitanika pored novinarstva radi i drugi plaćeni posao. Novinari dodatno zaposlenje traže na različitim mjestima, od odnosa sa javnošću, preko marketinga, konsultantskih usluga, NVO sektora. No, novinari rade i kao montažeri, snimatelji, fotografi i kao šankeri, taksisti ili fitnes instruktori.

Iz Instituta za medije su posebnu počast odali svim kolegama i koleginicama, koji su uprkos životnoj ugroženosti, pritiscima i prijetnjama, nastavili profesionalno da rade novinarski posao i da otvaraju teme od javnog interesa.

Jelena Jovanović je na nedavno održanom skupu o zaštiti novinara održanom u Sarajevu izjavila da se na mnoge prijetnje nije obazirala, dok nijesu počele da stižu one najcrnje. Poručila je da se nada da njen primjer i primjeri ostalih kolega neće biti uzaludni već da će se društvo promijeniti i nasilje utihnuti, te da se mladi novinari neće susretati sa istim izazovima. Zaključila je da na novinarstvo više ne gleda kao na posao, već ga živi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo