Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SLOBODE MEDIJA: Napredak, ali smo i dalje u problemu

Objavljeno prije

na

Crna Gora je ovogodišnji Svjetski dan slobode medija dočekala sa  napretkom na Svetskom indeksu medijskih sloboda, Reportera bez granica. Naša država je na 63. mjestu, od 180 zemalja i teritorija koje se rangiraju. U odnosu na prethodne dvije godine to je napredak za 41 poziciju. Ali ne dovoljan, jer se Crna Gora i dalje nalazi u kategoriji „problematičnih zemalja“

 

Ovih dana građani se mogu uvjeriti zašto je novinarstvo važno. Tek nakon što je prepiska sina Vesne Medenice i policijskih funkcionera sa kriminalcima dospjela u javnost putem portala Libertas, nadležni nijesu imali kud nego su morali da djeluju.

U jeku afera, saslušanja, hapšenja, čiji su pokretač bili mediji, proslavljen je 3. maj – Svjetski dan novinara. Uobičajeno, uz lijepe želje zvaničnika, zaklinjanje u zaštitu novinara i prigodne priče o novinarstvu kao jednom od stubova demokratije.

O stanju uzdanice demokratije slikovito je govorila Jelena Jovanović, novinarka Vijesti, jedna od novinarki koja je praznik dočekala sa policijskom pratnjom, koja joj je dodijeljena u avgusta prošle godine. Ona je u intervjuu za portal Kombinat opisala kako to izgleda: „Osjećaj da zbog dvadesetčetvoročasovnog obezbjeđenja nemam pravo da sama, sa porodicom, partnerom, prijateljima… odem gdje hoću, makar to bilo i da prošetam do grada, u meni budi bijes. Ljuta sam na sebe i cjelokupno društvo zbog činjenice da smo dozvolili da neko, ko samo radi svoj posao, mora da strepi za život”.

Za svoj život su strijepjeli i Olivera Lakić, Tufik Softić i mnogi novinari koji su bili meta brutalnih napada tokom proteklih godina. Najbrutalniji napadi, kao ni ubistvo Duška Jovanovića, još uvijek nijesu rasvijetljeni.

Uprkos svemu, Crna Gora je ovogodišnji Svjetski dan slobode medija dočekala sa vidnim napretkom na Svetskom indeksu medijskih sloboda, koji objavljuju Reporteri bez granica. Naša država je na 63. mjestu, od 180 zemalja i teritorija koje se rangiraju. U odnosu na prethodne dvije godine to je napredak za 41 poziciju – ali ne dovoljan jer se Crna Gora i dalje nalazi u kategoriji „problematičnih zemalja“.

Za napredak su zaslužne prošlogodišnje izmjene Krivičnog zakonika, kojim je pojačana krivično-pravna zaštita novinara kroz definisanje i povećanje kazni za napade na novinare i medijske radnike.

Tokom protekle godine zabilježen je rekordan broj napada na novinare, čak 28, dok je četvoro novinara tokom ove godine pretrpjelo verbalne i fizičke napade.

„Što se mene tiče, mislim da se nijesmo pomjerili s mrtve tačke. U vezi sa mojim slučajem, tamo smo gdje smo bili prije 15 godina“, kazao je za RTCG novinar Tudik Softić. On je mladim kolegama poručio da ono što se dogodilo njemu, Oliveri Lakić ili drugim ne mora biti pravilo: „Mladima želim da ulijem neki optimizam, ali je moj lični doživljaj nešto sasvim drugo“.

I pored povećanog broja napada na novinara u prošloj godini, evidentiran je bolji rad policije i tužilaštva na otkrivanju i procesuiranju počionioca. To je u svojim izvještajima konstatovala Komisija za praćenje postupanja nadležnih u istragama slučajeva napada na novinare.

„Od preko dvadeset fizičkih napada, prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara u radu, utvrđeno je da je samo u jednom slučaju, napadu na Seada Sadikovića u Bijelom Polju, marta prošle godine, došlo do drastičnog propusta tužilaštva u istrazi. Osnovni tužilac nije ni pokušao da otkrije zašto na snimku sa nadzorne kamere sa Hipotekarne banke nedostaje desetak ključnih sekundi događaja, kada napadači tuku novinara, uprkos inicijativi policije da se utvrdi zašto fali taj dio snimka, da li ga je neko obrisao ili na drugi način njime manipulisao, i ako jeste ko je to bio“, izjavio je za Vijesti predsjednik Komisije Mihailo Jovović. On je istakao da „generalno možemo pohvaliti postupanje policije i tužilaštva, pogotovo kada se uporedi sa prethodnim istragama”.

U Sindikatu medija izrazili su nadu da će tužilaštva i sudovi vrlo brzo biti u prilici da primijene novi Krivični zakonik i oštrije kazne napade ili ometanja novinara i novinarki dok rade svoj posao. Dobar signal je da je tokom ove godine u slučaju napada na novinarku Javnog servisa Anu Popović, slučaj već završen prvostepeno i osoba koja joj je prijetila osuđena je na tri mjeseca zatvora.

No, pored prijetnji i napada, novinarstvo je slabo plaćena profesija, iz koje se uglavnom bježi. Na to su upozorili iz Instituta za medije. Iz ove organizacije kažu da je loš socio-ekonomski položaj novinara i novinarki prepreka za slobodno i etičko novinarstvo, jer kolege i koleginice napuštaju profesiju zbog prijetnji po egzistenciju, nesigurnosti i nemogućnosti da se izbore sa dugotrajnim stresom kojem su izloženi u malobrojnim redakcijama.

Ovogodišnji praznik većina zaposlenih u medijima su dočekali u nešto boljem ekonomskom ambijentu zahvaljujućio programu Evropa sad i povećanju zarada. Neki ipak nijesu dobili povećanje, a brojnim kolegama koje rade u lokalnim javnim emiterima plate kasne po više mjeseci.

U Indikatoru nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koji svake godine objavljuje Sindikat medija, navodi se da na malom crnogorskom tržištu trenutno radi više od 200 medija, većinom portala, a podaci o broju zaposlenih i dalje su neprecizni. Podaci Monstata kažu da je u medijima bilo zaposleno 1.445 radnika, dok je Sindikat, pretragom zvaničnih finansijskih izvještaja evidentiranih medija, došao do brojke od 1.806 zaposlenih.

Krajem 2021. godine, jedan od četiri dnevna lista – Dnevne novine proglasio je stečaj, štampano izdanje je ugašeno i oko 30 zaposlenih ostalo je bez posla. Krajem 2021. godine i portal FOS media prestao je sa radom. U tom mediju, koji ima još 16 registrovanih portala po gradovima, zvanično je bio prijavljen samo jedan zaposleni. Veliki broj medija u Crnoj Gori i dalje duguje poreze i doprinose za zarade zaposlenih, a mnogi od njih nalaze se u reprogramu duga. U pojedinim medijima je zadržana praksa zapošljavanja preko ugovora o djelu, odnosno angažovanje honoraraca. Plate zaposlenima često kasne, posebno u lokalnim javnim emiterima, i to i do 10 mjeseci.

Istraživanje Sindikata medija pokazalo je da svaki četvrti novinar u Crnoj Gori prima između 500 i 600 eura neto, i može se pohvaliti zaradom koja je u nivou prosječne u državi tokom 2021. godine. Čak 23 odsto novinara ima zaradu između 400 i 500 eura, a svega nešto više od 12 odsto anketiranih kazalo je da je njihova zarada između 600 i 700 eura. Oko 15 odsto novinara u Crnoj Gori ima zaradu koja je manja od 400 eura. Preko 700 eura zarađuje nešto više od 18 odsto anketiranih. Gotovo 44 odsto ispitanika pored novinarstva radi i drugi plaćeni posao. Novinari dodatno zaposlenje traže na različitim mjestima, od odnosa sa javnošću, preko marketinga, konsultantskih usluga, NVO sektora. No, novinari rade i kao montažeri, snimatelji, fotografi i kao šankeri, taksisti ili fitnes instruktori.

Iz Instituta za medije su posebnu počast odali svim kolegama i koleginicama, koji su uprkos životnoj ugroženosti, pritiscima i prijetnjama, nastavili profesionalno da rade novinarski posao i da otvaraju teme od javnog interesa.

Jelena Jovanović je na nedavno održanom skupu o zaštiti novinara održanom u Sarajevu izjavila da se na mnoge prijetnje nije obazirala, dok nijesu počele da stižu one najcrnje. Poručila je da se nada da njen primjer i primjeri ostalih kolega neće biti uzaludni već da će se društvo promijeniti i nasilje utihnuti, te da se mladi novinari neće susretati sa istim izazovima. Zaključila je da na novinarstvo više ne gleda kao na posao, već ga živi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo