Povežite se sa nama

FOKUS

5,3 miliona za Šariće

Objavljeno prije

na

U dokumentaciji Registra zaloga Privrednog suda u Podgorici nalaze se činjenice o saradnji Prve banke i Mat kompani, firme povezane sa Duškom Šarićem. Prva banka krajem 2008. faktički je bankrotirala – Vlada Crne Gore joj je odobrila kredit novcem poreskih obveznika od 44 miliona eura. Ispostavilo se da je Prva banka, u kojoj je Aco Đukanović većinski vlasnik a akcionar premijer Milo Đukanović, upravo u tom periodu imala prioritet u poslovanju sa pljevaljskom firmom Mat kompani. ZALOG NA 5,3 MILIONA: Iz prijave zaloga R-08110700112 od 7. novembra 2008. vidi se kako je Prva banka od Mat kompani primila založenu imovinu u iznosu 5.353.438 eura. Prijavu zaloga lično je podnio Velimir Bogdanović, tada generalni direktor Prve banke. U njoj piše da su ,,predmet zaloge pokretne stvari precizirane u specifikaciji opreme – lager listi od 31. oktobra 2008. godine, sačinjene od strane vlasnika Mat kompani d.o.o. sa sjedištem u Pljevljima”. Nema podatka ko je ispred Mat kompani sklopio ugovor o zalogu sa Prvom bankom.
Sumnjivi aranžmani Prve banke bili su povod guverneru Centralne banke Ljubiši Krgoviću da u informaciji državnoj tužiteljki Ranki Čarapić 11. decembra 2008. ukaže na „postojanje osnova sumnje da su odgovorni u njoj, nezakonitim postupanjem, ugrozili prava svojih deponenata i povjerilaca”. Poslovni krugovi opisali su da je Prva banka tada u mnogim slučajevima davala kredite na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, a novac je obezbjeđivan po višim kamatama nego što je plasiran pa se ispostavilo kako taj novac nije mogla naplatiti.
Prva banka je davala kredite, navodno ukupno oko 250 miliona, bez kolaterala ili su se kolaterali, zbog pada cijena akcija i nekretnina u zalogu, naprosto istopili. Kako je prijava zaloga R-08110700112 još na snazi, to znači da Mat kompani nije Prvoj banci vratila dug – vjerovatno nastao po osnovu kreditiranja – od najmanje 5.353.438 eura.
Vlasnik Mat kompani, firme osnovane 2006, bio je Duško Šarić sve do 14. decembra prošle godine kada je – u jeku medijske uzbune nakon zaplijene 2,1 tone kokaina u Urugvaju – kao osnivač istupio.
Duško Šarić – koji je diplomirao poslovni menadžment – za razliku od Darka je bio poznatiji u crnogorskoj javnosti, jer se eksponirao kao finansijer FK Municipijuma (mali fudbal) a sada kao sportski direktor FK Rudara. Nedavno „otkriveno” kumstvo sa glasovitim rožajskim biznismenom, Safetom Sajom Kalićem, potvrđuje kako je Duško Šarić bio „afirmisan” i u ovdašnjim „poslovnim krugovima”.

POVEZANA LICA, NEKRETNINE, ADRESE: Mat kompani se na sajtu FK Rudara reklamira kao ,,trenutno jedna od najboljih građevinskih firmi u Crnoj Gori, posjeduje najsavremeniju opremu” a njen”projekat je izgradnja disko kluba Municipijum”.
Na Mat kompani se u Pljevljima vodi veći broj nepokretnosti. Prema podacima iz Uprave za nekretnine, Mat kompani je vlasnik 14.941 metara kvadratnih, stanova, poslovnih objekata, livada, voćnjaka i njiva. Nad ovim nepokretnostima nema hipoteke zbog eventualnog kreditnog zaduženja kod Prve banke.
U katastru o osnovu sticanja prava piše da se radi o „nasljeđu” ili „održaju, poklonu”; jasno je kako je „neko” poklonio ili prepisao ovu imovinu na Mat kompani.
Sada su u statusu vlasnika Mat kompani upisana dvojica drugih Pljevljaka, od kojih je jedan, Jovica Lončar, povezan sa Šarićima. Suvlasnik Mat šopa, filijale Mat kompani, bio je i Pljevljak Goran Soković, sada skupa sa Drakom Šarićem na potjernici Interpola. Mat šop je drugi po veličini akcionar Pobjede, u kojoj Šarići, tvrdi se, kontrolišu gotovo 200.000 akcija koje su platili oko dva miliona eura. Jovica Lončar je bio sportski direktor FK Municipijuma vlasnika Darka i Duška Šarića.
Na istoj adresi na kojoj je prijavljen Mat šop, od osnivanja se nalazi ne samo Mat kompani (Ulica V.Kneževića bb, Pljevlja), već i Mat konstrakšn a Lončar je i u ovim preduzećima direktor i/ili osnivač.
Na adresi u Ulici V.Kneževića br.18 prijavljeno je i prebivalište Darka Šarića (iako se odjavio iz Pljevalja, od 2005. posjeduje državljanstvo a od januara 2009. i novu ličnu kartu Srbije). Darko Šarić je vlasnik nepokretosti u Pljevljima: poslovnog prostora od 116 kvadrata, stana od 61, garaže od 40 i dva dvorišta od 460 kvadrata u Tršovoj i Ulici V. Đenisijevića. Kao osnov sticanja ove imovine Darka Šarića upisana je ,,kupovina”, osim za prizemlje poslovnog objekata za koje “nema podataka”.
Drako Šarić na Žabljaku ima 6.935 kvadrata zemlje (osnov sticanja uglavnom ,,nasljeđe”) i poslovni prostor (prizemlje i sprat) od 314 kvadrata po osnovu izvjesnog “pravnog propisa” – sa prijavljenim prebivalištem u Beogradu.
Imovinu Darka Šarića u Srbiji procjenjuju na 100 miliona eura, sa tvrdnjom da ,,ni u jedno preduzeće Šarić novac nije ‘investirao’ pod svojim imenom, za njega su to obavljali njegovi najbliži poslovni saradnici”.

„SVI PLJEVALJSKI MAFIJAŠI”: Sličan recept, po svemu sudeći, primjenjen je i u Crnoj Gori. Teško je povjerovati da pljevaljska Mat kompani, koja je na račun uzetog kredita založila kod Prve banke imovinu od 5,3 miliona, uprkos brisanju formalnog vlasništva iz sudskog registra sada nije povezana sa Šarićima.
Reputacija Darka i Duška Šarića nije mogla biti nepoznata bankarskim krugovima „prve familije”, jer su u izvještajima ANB i Uprave policije – koji su proljeća 2007. predstavljeni članovima Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine – poimenično označeni kao pripadnici organizovanog kriminala.
Uprkos takvom bekgraundu njihova Mat kompani skopila je novembra 2008. najmanje jedan višemilionski aranžman sa Prvom bankom. Prijava zaloga R-08110700112 između Prve banke i Mat kompani bi mogla biti samo vrh ledenoga brijega. Navodno su Aco Đukanović i Darko Šarić bili ili su još u sukobu zbog prevlasti nad Rudnikom uglja u Pljevljima, čiji su akcionari preko firmi koje kontrolišu.
Srpska štampa tvrdi da je inicijalna kapisla sukoba izvjesni „višemilionski dug” a da je stvar izglađena „intervencijom najuticajnijeg bosa crnogorske mafije”.
Osim sa Prvom bankom, postoje dokazi kako su Šarići imali brojne druge poslovne konekcije sa strukturama vlasti, uključujući i lokalnu vlast u Pljevljima. S tim u vezi, na jednom on-lajn forumu se pojavila parafraza poznate pjesme, koja glasi: Svi pljevaljski mafijaši…
Gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković (DPS) je juna 2008. potpisao odluku da Mat kompani na tenderu za posao tamponiranja puteva ima najbolju ponudu od 121.000 eura, dok je februara 2009. sa Mat kompani sklopio posao rekonstrukcije hidrotehničke infrastrukture i saobraćajnice u vrijednosti od 800.000 eura.

CEMENT: Ove sume izgledaju kao kusur u odnosu na projekat u selu Otolovići, desetak kilometara od Pljevalja, koji je od Vlade Crne Gore (Ministarstva za ekonomski razvoj) procijenjen na iznos 250-300 miliona eura. Cijelo selo Otilovići ne bi šmrkalo „bijelo” već bi se biznis zavrtio sa cementom, bilo kroz prodaju parcela ili angažovanjem na izgradnji i radu u novoj cementari koja bi prerađivala laporac iz obližnjeg ležišta Jagnjilo.

Pripreme za izgradnju cementare bile su tokom prošle godine u punom jeku. Do proljeća 2009. je Montefloveri kompani, čiji je vlasnik bio Kotoranin Dragan Fric Dudić, pokupovala velike placeve u Otilovićima. Sredinom prošle godine Dudić je, skupa sa njemačkim Cemagom, osnovao u Pljevljima preduzeće Montenegro cement kompani. Vlasnik Cemaga, Memari Ali Fard, objavio je u međuvremenu bankrot.
Fric Dudić, gazda prvoklasne kotorske diskoteke Maksimus, osoba je bliska Šarićima. Slično Dušku Šariću sa Mat kompani, Dudić je – nakon afere zaplijene 2,1 tone kokaina u Urugvaju i hapšenja u Srbiji šefa njegovog obezbjeđenja Marka Vorotovića – novembra 2009. istupio iz Montefloveri kompani a prije par neđelja i iz Montenegro cement kompani. Izgradnja cementare u Otilovićima, koja je projektovana Prostornim planom Vlade Crne Gore, dovodila se u vezu sa unosnim radovima na auto-putu Bar-Boljari.

MEHANIZAM KREDITA: Da li su i Šarići mjerkali da se uključe u taj posao? Malo je vjerovatno da su milionski plaćenu građevinsku mehanizaciju Mat kompani namjeravali da iskoriste samo za poslove krpljenja rupa po pljevaljskim putevima. Preko Mat kompani su koristili svaku priliku da zarade – isposlovali su do 2023. godine i licencu prodaje duvana a filijala pod nazivom Mat petrol ima licencu za promet gorivom na pumpi u Pljevljima.
Nakon i poslije ugovora o zalogu sa Prvom bankom, za Mat kompani su nabavljane skupocjene mašine (kiperi, utovarivači,itd) od švedskog Volvoa. I sa Šveđanima su sklapani ugovori o zalozi, 30. oktobra i 23. decembra 2008. godine u iznosima od 256.000 i 178.000 eura.
No, za razliku od Volvoa, od oktobra 2008. za Prvu banku postojala je zabrana davanja kredita, što je bila mjera izrečena od strane Centralne banke Crne Gore. Prijava zaloga, poput R-08110700112 između Prve banke i Mat kompani od 7. novembra 2008, po zakonu prethodi davanju kredita. Kada je Prva banka dala Šarićima kredit?

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

To su slike još jedne crnogorske priče o istoriji diskriminacije i nepravde koja ne samo traje, već proizvodi nove mržnje i nasilja. Bitka koja se ove sedmice vodi na sjednicama Vlade i cetinjske skupštine, mnogo je više od rešavanja vlasničkog pitanja nad jednim vjerskim objektom. Ona je nastavak borbe političkih vođa  za moć preko identitetskih pitanja, i novo podizanje nacionalnih tenzija do usijanja. Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da su nedopustive brutalne, šofinističke uvrede na račun potpredsjednika Vlade, ali i pojedinih odbornika Skupštine Cetinja, koje su se, kako je kazao, mogle čuti od pojedinih simpatizera DPS-a na Cetinju.

Krivokapić je u pravu. Poruke okupljenih predstavnicima URA, ne samo da su nedopustive, nego moraju biti i adekvatno sankcionisane. I na Cetinju, ali i u ostatku Crne Gore.

No, nedopustivo je još nešto. Komentarišući bezopoteznu odluku Vlade da Cetinjski manastir prepiše na državu, Krivokapić je kazao da je država samo ispravila – grešku.  ,,Nijedna odluka koja se donosi ne može biti protivustavna, protivzakonita i na štetu bilo koga. Taj atak na imovinu je krenuo već formiranjem tzv. Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) čiji je jedini cilj bio, ne da uspostavi vjeru, nego da vrati imovinu, kako bi ta imovina mogla da bude korišćena ili od strane države ili te NVO”, rekao je Krivokapić.  Tako je premijer, sve predstavljajući se zaštitnikom Ustava i vjerskih prava, takozvanom nazvao vjersku zajednicu upisanu u registar ove zemlje. I još jednom pokazao da je zastupnik interesa Mitropolije crnogorsko-primorske, a ne svih crnogorskih građana.

Na ovu izjavu premijera, te odbornika DPS-a Jankovića, reagovala je Akcija za ljudska prava (HRA). Oni su pozvali javne funkcionere da se uzdrže od govora koji izaziva mržnju. ,,Verbalno izazivanje i podsticanje mržnje je uvod u fizičko nasilje, pa tome svako ko ima nadležnosti i javni uticaj mora da se suprotstavi”, rekli su iz HRA. Istakli su da je premijer svojom izjavom ne samo povrijedio vjerska osjećanja vjernika CPC-a, nego i mogao da podstakne mržnju prema njima.

,,Podsjećamo da je ranije predsjednik Milo Đukanović, Srpsku pravoslavnu crkvu nazivao ‘kvazivjerskom zajednicom’, ‘koja pokušava da zadrži nezakonito prisvojenu imovinu’, ‘koja je odgovorna za genocid u Srebrenici'”, rekli su iz HRA.

Spuštanju tenzija nije pomogao ni mitropolit Joanikije. Tek nakon što je  na Cetinju, zalivenom suzavcem, ustoličen na neviđen način, on je u Danilovgradu u manastiru primio predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Osvjedočenog širitelja mržnje.  Političara koji  uprkos zabrani, nastavlja javno da negira genocid u Srbrenicu , uz spremnost, kako kaže, i da ,,robija”.  Mitropolit ga je opjevao kao viteza u borbi za srpstvo.

Trebali bi tomovi da se ispišu sva ,,podsticanja” na posijanu mržnju od strane predstavnika aktuelne i prethodne vlasti. Ne samo izjave, već i brojne odluke prethodne i ove vlast svojevrsna su vrsta nasilja i podsticanje na nasilje i mržnju. Jedna od takvih je i priča o Cetinjskom manastiru.

Cetinjski manastir, jedan od simbola Crne Gore, je izgradio u drugoj polovini 15. vijeka tadašnji crnogorski vladar Ivan Crnojević. Tokom narednih nekoliko vjekova  bio je sjedište svih crnogorskih vladara. Cetinjski manastir je jedan od  ukupno  2.000 kulturnih dobara u Crnoj Gori. Od toga oko 800 sada pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Do kraja godine znaće se tačan broj, pošto još ne postoji ni prezican registar. Do 1986. godine sve  crkve i manastiri i zemljište, bili su u vlasništvu sela, bratstava i plemena.  Od 1986. do 2006. godine, na Mitropliju crnogorsko primorsku  prepisano je gotovo sve bitnije. Najveći imovinski rast Srpska pravoslavna crkva, odnosno Mitropolija, doživjela je u vrijeme tridesetogodišnje vladavine aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji danas na Cetinju navodno brani crnogorske svetinje od apetita Srpske pravoslavne crkve i srpskog sveta.  U vrijeme njegove vladavine SPC je, bespravno gradila, zauzimala. Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve sprečavani su da vrše obrede u vjerskim objektima. Đukanović je bio strateški  partner pokojnog mitropolita Amfilohija, dok su se gomilala brojna  nerazriješena  pitanja oko vjerskih objekata kojima je SPC upravljala.

Da nova vlast nije sposobna da ta pitanja riješi na pravi način, jasno je.  Ona ih pojačava, čineći sve da ispuni interese Mitroplije crnogorsko primorske, odnosno SPC-a i Beograda.

Vlasništvo nad Cetinjskim manastirom je upisano na Opštinu Cetinje 2005. SPC je to sporila, tvrdeći da je vlasništvo nad Cetinjskim manastirom upisano neustavno i podnijela zahtjev da se taj upis prava svojine briše. Ustavni sud je navodno proglasio neustavnim taj upis, ali se do ove sedmice  Cetinjski manastir u katastru  vodio na Opštinu Cetinje.

Litije koje su prethodile padu Đukanovićevog režima, organizovala je MPC  ne pristajući da se  vjerska imovina prepiše  na državu, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i u parlamentu u decembru 2019.

Krivokapićeva Vlada je ove sedmice Upravi za katastar i državnu imovinu naložila da u vezi sa sudbinom Cetinjskog manastira uradio ovo: ,,Nalaže se Upravi za katastar i državnu imovinu da odmah i bez odlaganja izvrši ispravku upisanog nosioca prava svojine na način što će umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine vratiti upis na Državu Crnu Goru, shodno rješenju Uprave za nekretnine Podgorica – Područna jedinica Cetinje od 24. 11. 2005, pri čemu se navedenim upisom ne dira u prava upisanog titulara korišćenja”.  Vlada je tu odluku donijela  13. septembra bez održavanja sjednice, a kako su saopštili,  na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Za 14. septembar već je bila najavljena rasprava u Skupštini opštine Cetinje, koja je i održana, o građanskoj inicijativi da se Cetinjski manastir vrati Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC).

Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, obje odluke nazvao je protivustavnim, i ocijenio da bi u ovoj situaciji trebalo da reaguje Ustavni sud. U toj instituciji, međutim, ćute.

,,Tu su bezumne pravne odluke, jer je malo reći da su protivustavne. To je u stvari početak jedne pravne rašomonijade u Crnoj Gori koja može da izazove vrlo teške i negativne posljedice”, kazao je Mitrić. ,,Stanje je došlo do usijanja. Vi imate i pravni apsurd u okviru ove prave rašomonijade. Prvo, ova Vlada, koja je svojom odlukom Cetinjski manastir ustanovila kao državnu svojinu, ona je prije godinu dana kada je došla na vlast poništila raniji zakon o vjeroispovijesti koji je predviđao baš to. I donijeli su novi zakon koji to ne predviđa, nego da je to vlasništvo Mitropolije. E sada kad su vidjeli da će Skupština opštine Cetinje u petak donijeti odluku o tom da se Cetinjski manastir da u vlasništvo Crnogorskoj pravoslovnoj crkvu, onda je Vlada, da bi preduhitrila takvu jednu odluku, napravila još veću nezakonitost, odnosno protivustavnost”, ističe Mitrić.

Svi znamo, da ovdje nije riječ o jednoj bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manstiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike, i Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve.  Drevni Manastir bio bi, svih nas. Naš. Umjesto policije štitila bi ga zajednička  ljubav. Okupljao bi nas. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći, kojima religija treba kao pogonsko gorivo. A nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedestih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo