Crna Gora samo što nije postala ekskluzivna destinacija, mjesto rezervisano isključivo za goste sa ,,dubokim džepom”. Više ne treba ići u Monako ili u Dubai. Sve će biti tu, na dohvat ruke, na ovom malom prostoru imaćemo sve prestižne hotelske brendove, godinama su, do bola, ponavljali crnogorski zvaničnici. Stvarnost je, međutim, bila neđe drugo. Posljedice nepostojanja strategije razvoja održivog turizma će se još dugo osjećati.
PAMELA: Putovala sam duž obale. Bila je to divna vožnja helikopterom. Prelijepa zemlja, zapravo je ne mogu uporediti ni sa čim. Gledala sam slike i dugo iščekivala da dođem ovamo”, radosno je svoje utiske nakon dolaska u Crnu Goru saopštila najpoznatija ,,Plejbojeva zečica” i “čuvarka plaže” Pamela Anderson.
Ta američka starleta, koja je u julu prošle godine svratila do Crne Gore, kao gošća biznismena Duška Kneževića, imala je divne planove u našoj zemlji. Namjeravala je tu da promoviše ,,sopstveni brend”. Kazala je da želi da investira u ekološki hotel kako bi promovisala zdrav način života i organsku ishranu.
,,Čim sam stigla otvorila sam bankovne račune, a u septembru očekujemo da investiramo u ovu zemlju”, cvrkutala je Andersonova, ali nije poznato što bi sa njenim novcima.
Obećala je tom prilikom da će u Crnu Goru doći i ove godine kako bi upravo ovđe ,,kreirala nešto posebno” i lansirala svoj parfem Pamela.
Nema je još. A tako bi nam puno značio njen ponovni dolazak. Bila bi to kruna ,,još jedne uspješne turističke sezone”, koju je obilježio aprilski dolazak u Splendid najslavnijeg holivudskog para Breda Pita i Anđeline Džoli. Bio je to toliko očekivani dokaz svim ,,nevjernim Tomama” da je “nekadašnja mala balkanska kneževina detronizirala Monte Karlo sa prijestolja omiljene destinacije džet-seta”.
Dolazili su u tu divlju ljepotu ranijih godina i Majkl Daglas i Ketrin Zita Džons, teniserke Venus i Serena Vilijams, prvak ,,formule 1″ Mihael Šumaher, a ove brazilski fudbalski asovi Ronaldinjo i Dida.
Kakvi su efekti ovih posjeta još nije moguće utvrditi. Jer, u Crnoj Gori se još uvijek nije razumjelo da visokokvalitetni turizam podrazumijeva visoku potrošnju, a ne status gosta u smislu njegove medijske prepoznatljivosti.
ROTŠILDI: Andersonova je za Crnu Goru, po jednoj verziji, prvi put čula u Abu Dabiju, đe se družila sa pripadnicima tamošnje vladajuće porodice Al Nahijan. Upravo one koja je otkupila tendersku dokumentaciju za 90-godišnji zakup ulcinjske Velike plaže.
Tu, na toj plaži dugoj 12 kilometara, trebao je iznići ,,evropski odgovor na Dubai”. Projekat je 2008. godine, u vrijeme ekonomskog buma, napravila mađarska kompanija Trigranit, iza koje, pored ostalih, stoje moćna bankarska porodica Rotšild i kanadski milijarder Piter Mank.
Prema projektu, predviđena je bila izgradnja hotelsko-turističkog naselja sa sadržajima koje obuhvataju samo najmoderniji centri u svijetu (hoteli, apartmani, restorani, barovi, bazeni, akva park, golf, teniski i fudbalski tereni, teatar, kazino, zelene površine, razne vrste velnesa…).
Posebnu atrakciju trebali su da predstavljaju dva hotela Twin Towers (kule blizanci).
Zamišljeno je i prokopavanje novog rukavca Bojane koji bi prelazio kroz novo naselje i ulivao se u more. A u tom elitnom naselju bi bilo desetine hiljada kreveta i 15 hiljada zapošljenih. Novi Ulcinj trebao je da nikne do 2020. godine.
Čitav taj grandiozni projekat, vrijedan 20 milijardi eura (!?) je, zvanično, propao zbog svjetske ekonomske krize, neriješenih svojinskih pitanja, nepostojanja urbanističkih planova. A trebao je da donese procvat cijeloj Crnoj Gori. Ulcinjane o tome niko ništa nije pitao!
No, nema Ulcinj samo Veliku plažu. Tu su i prekrasni lokaliteti, ostrvo Ada i uvala Valdanos, bogom dani za elitni turizam. Upravo je Valdanos bio jedan od ključnih razloga što je najstariji Rotšild, Jakob, posjetio Crnu Goru samo dvije sedmice nakon proglašenja nezavisnosti. Bio je, kao i Mank kasnije, fasciniran ljepotama Crne Gore, te jedinstvene uvale sa 18 hiljada stabala stoljetnih maslina, i odlučnošću njenog premijera.
RUDNIK: No, planovi Manka i Rotšilda, u koje su uključeni i ruski tajkun Oleg Deripaska i najbogatiji Francuz Bernar Arno, polagano se realizuju nešto sjevernije, u Tivtu. Na prostoru nekadašnjeg Mornaričkog remontnog zavoda Arsenal napokon je završena prva faza projekta Porto Montenegro. A njime se predviđa izgradnju luksuzne marine za mega jahte s 800 vezova i grad od sedam hiljada ljudi.
Ta basnoslovno bogata družina je, sa blagoslovom crnogorskog vrha, kojem ovakvi aranžmani služe prvenstveno za kupovinu političke podrške u svijetu, kupila Arsenal za tričavih 3,2 miliona eura, što je bilo 75 miliona manje od njegove procijenjene vrijednosti. Uz to, ustupljeno im je oko 300 hiljada kvadratnih metara zemljišta u okolini bivšeg zavoda, a u koncesiju od 90 godina dobili su 139 hektara Tivatskog zaliva.
Bilo bi svakako korisno da se izračunaju efekti koje je ovim aranžmanom dobio i izgubio ovaj nekada pitoreskni bokokotorski gradić, njegovi građani i lokalna samouprava.
,,To je moj novi rudnik zlata”, rekao je londonskom Ekonomistu 81-godišnji kanadski tajkun, koji je, kako su pisali mediji u toj zemlji, do Porto Montenegra stigao ,,kombinacijom sreće, dobrog tajminga i besprijekornih veza”.
PREMIJER: To što su propali gotovo svi ostali projekti u Crnoj Gori, a bilo ih je na desetine koji su ovu zemlju trebali, navodno, učiniti mjestom đe će boraviti samo oni sa ,,dubokim džepom”, ne brine mnogo crnogorskog premijera Mila Đukanovića. On zna: Crna Gora više nije zemlja za prosječne projekte. ,,Naši projekti moraju da budu izuzetni, elitni i zbog toga Vlada mora da gradi ambijent koji će privući izuzetne investitore”, ponavlja mantru prvi ministar.
Radovi na Svetom Stefanu sporo napreduju, čekamo da nikne kompleks na Luštici, u Ulcinju se ne obnavlja nijedan hotel, Zavala je postala betonsko čudovište, brdo Spas, spomenik prirode iz 1968. godine, praktično je uništeno. Više niko ne spominje gradnju hotela Kempinski, Hilton, Šeraton, i ostala veleljepna zdanja, ,,zemlju premreženu lancima s pet zvjezdica” i, naravno, Jedro na Zavali sa čitavih sedam zvjezdica!? Gradnju sličnog nebodera su na Slovenskoj plaži najavljivali Svetovi Arapi! More iluzija upotpunjuje svakako most Stanka Subotića koji je trebao da povezuje Budvu sa Svetim Nikolom.
OBEĆANJA OPET: Ukoliko se okrene oko sebe svaki stanovnik Crnogorskog primorja i njegovi gosti viđeće ovih dana ogromne zgradurine na samoj obali mora, nesnosne gužve na plažama, smeće i otpad pored puteva, malo gostiju iz zapadne Evrope, zatvorena gradilišta.
Čini se da crnogorski zvaničnici nijesu ozbiljno shvatili upozorenje koje je prošle godine uputio hrvatski književnik Miljenko Jergović, istinski prijatelj Crne Gore. Konstatujući da je Budva za samo nekoliko godina potpuno uništena divljačkom betonizacijom, on je rekao: ,,To je strašno, jer je nepopravljivo. Generacije i generacije ljudi ostaju uskraćene za onu ljepotu s kojom su živjele naš i svi prethodni naraštaji. Kad čovjek koji je doputovao iz Hrvatske ugleda Budvu, a prije toga i stotine onih džambo plakata na kojima se, uglavnom na ruskome jeziku, oglašava rasprodaja zemlje i stambenog prostora, stiče dojam kako tu žive neki ljudi koji ili nijesu svjesni toga što čine ili baš jako ne vole svoju zemlju”.
Jergovića i druge dobronamjerne nije imao ko da čuje. Jedino je kriza učinila svoje. Zato elita i elitni turizam još dugo neće stanovati u Crnoj Gori. Osim dakako u nekoliko rizorta za odabrane bjelosvjetske i domaće tajkune i njihove prijatelje.
Ali, ni to previše ne brine Đukanovića i njegovog ministra turizma Predraga Nenezića. ,,Kada završimo sve projekte koji su u toku i one koje planiramo da realizujemo – Komove, Bjelasicu, Lušticu i autoput – Crna Gora će biti ne samo jedna od najelitnijih turističkih destinacija, nego i ekonomski visokorazvijena zemlja”, tvrdi Đukanović sa istom onom odlučnošću sa kojom je crnogorsku javnost nastojao prije samo četiri godine ubijediti da do kraja 2010. godine u našoj zemlji neće biti nezapošljenih!?
Nauka: Elitni turizam je floskula
,,Elitni turizam kao fenomen u nauci ne postoji, niti se pominje kao posebna vrsta turizma”, kaže za Monitor profesor turističke ekonomije Rade Ratković. On ističe da Crna Gora ima takvu strukturu ponude đe dominiraju nekvalitetni objekti, tako da se na temi elitni turizam ‚pecaju’ samo političari i malograđani. On kaže da poznate ličnosti zbog raznih motiva posjećuju neka mjesta. ,,Nekada glumci idu u prašumu da snimaju filmove, pa nije prašuma postala elitna turistička destinacija”, dodaje Ratković. Visoki funkcioner Pokreta za promjene i predavač na Fakultetu za turizam u Baru Miloš Bigović kaže da je priča o elitnom turizmu u Crnoj Gori ,,zabluda za budućnost koja nema utemeljenje u stvarnosti”. ,,Mi smo posljednjih godina pokazali da smo tipična masovna destinacija. Ali, postoji šansa da u nekim atraktivnim mikrolokalitetima bude turizam na visokom nivou”, smatra on i zaključuje da nema ništa od priče da Crna Gora može biti jedna, jedinstvena elitna i visokokvalitetna destinacija. Ugostitelj sa Svetog Stefana Krsto Rađenović kaže da su ove godine budvansku rivijeru posjetili gosti sa ispodprosječnom kupovnom moći. ,,Ništa drugo ne možemo ni očekivati dok se ne uredi infrastruktura i izgradi više hotela sa četiri i pet zvjezdica”, dodaje on.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET4 sedmice
FELJTON4 sedmice
INTERVJU4 sedmice