Sjećate li se gnjeva pravednoga, koji se izlio kada je MANS lani u januaru podnio krivične prijave specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija grčkog biznismena Viktora Restisa kroz dva privatizaciona aranžmana u Crnoj Gori, na Svetom Stefanu – i u beranskom rudniku uglja. Vlasti su kliknule da je to politički marketing ove nevladine organizacije a Grci da se radi o kontinuiranoj kampanji koju MANS protiv njih vodi.

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac nije mislio tako. On je bio sasvim ozbiljan kada je rekao da dokumentacija koju posjeduju ukazuje da je Restis grupi, kao novom vlasniku Rudnika uglja i kao zakupcu Svetog Stefana, omogućeno da ne poštuje zakonske obaveze, da ne investira sredstva. Naprotiv, investitoru su činjeni ustupci i naknadno su donošeni aneksi kojima su im pomjerani rokovi za završetak obaveza. Ovakvo ponašanje, tvrdio je MANS, ukazivalo je na spregu pojedinaca iz Vlade sa navodnim strateškim investitorom.

Milovac je detaljno objasnio mehanizme prevare u slučaju Rudnika uglja u Beranama.

„Sa Balkan energy, koja je povezana firma sa grčkim investitorom, 2007.godine je potpisan ugovor o kupovini Rudnika uglja, koji je ne samo bio suprotan Zakonu o privatizaciji, već su kasnije prekršene brojne odredbe ugovora”, tvrdio je Milovac.

On je podsjetio da je Balkan energy bio obavezan da uloži u Rudnik 120 miliona eura u četiri investicione godine, od čega 20 miliona kroz doinvestiranje, a 100 u izgradnju novog termoenergetskog bloka, ali da se to do danas nije desilo.

„Naprotiv, investitoru su činjeni ustupci i naknadno su donošeni aneksi kojima su im pomjerani rokovi za završetak obaveza, baš kao i u slučaju zakupa nad hotelima Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina Plaža. Ovakvo ponašanje Vlade koja mora da kontroliše ugovorne obaveze je nedopustivo i ukazuje na spregu pojedinaca iz Vlade sa navodnim strateškim investitorom”, rekao je tada Milovac.

Uprava policije je nekoliko mjeseci kasnije saopštila da nije dobila nikakav nalog od specijalnog tužioca u vezi sa ovim krivičnim prijavama i ispitivanjem privatizacije beranskog Rudnika uglja. Iz MANS-a je odgovoreno da bi za njih bila novost da je tadašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić odlučila da se umiješa u svoj posao.

Sada su stvari ogoljene i jasne. MANS je bio potpuno u pravu. Poslije dvadesetak dana štrajka rudara u jami, na dubini od dvjesta metara, u urušenim hodnicima udaljenim kilometar i po od rudarskog okna, ova privatizacija će biti raskinuta. Ničiju odgovornost zbog toga niko ne pominje. Niko i ne pominje ni šta će biti sa rudnikom kada se raskine ugovor sa Grcima.

Da bi privatizaciju trebalo raskinuti tek nedavno, poslije skoro šest godina tolerisanja i prolongiranja rokova za pokretanje proizvodnje, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Revoltirani zbog činjenice da im se trenutno duguje sedam plata i da im nije povezan staž sa osamnaest mjeseci, šest rudara – Dejan Đukić, Rade Cimbaljević, Novo Kuč, Brano Bašić, Bogdan Todorović i Miomir Rajković započeli su štrajk u jami, a svi ostali radnici rudnika su se solidarisali sa njima. Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, oni bi poslije dvadeset dana trebalo da izađu na površinu, nakon obećanja izvršnog direktora Balkan enerdžija Siniše Ivančevića da će im isplatiti plate.

„Od Ivančevića nije bilo ni traga ni glasa, a onda se pojavio iznenada, sat iza ponoći, pošto smo prethodno vodili neprijatan razgovor sa predstavnicima ministarstva ekonomije. On je sišao u jamu, ali rudare nije mogao da izvede samo obećanjem da će biti isplaćene zaostale zarade”, priča inženjer Ljubo Gledović, predsjednik sindikata ove kompanije.

Ivančević, koji je kao i svi njegovi prethodnici bliski crnogorskim vlastima, rudnikom upravljao iz Podgorice, saopštio je da će to biti posljednje ulaganje Grka u beranski rudnik. „Jasno je rekao da nakon ove isplate zaostalih zarada, oni neće u rudnik više neće uložiti ni euro i da će ga vratiti Vladi”, kaže Gledović.

Inženjer Ratko Došljak objašnjava da će biti dosta problema, jer je rudnik prodat iz stečaja.

„Rudari koji štrajkuju i kada izađu iz jame neko vrijeme neće moći da rade iz zdravstvenih razloga. Svi koji su silazili u jamu znaju u kavom je ona stanju. Ne znam kako će se to rješavati ako se raskine ugovor sa Balkan enerdži i ko će raditi na održavanju jame da ne bi bila potopljena”, kazao je Došljak.

Rudnik je Grcima je prodat, poslije devet neuspjelih tendera. Milion i po eura je odmah uplaćeno i najavljena velika investiciona ulaganja. Ni manje ni više nego 120 miliona. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona, za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati.

Grčka firma Balkan Enedži je malo prije kupovine rudnika, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to navodno podružnica grčkog koncerna Restis Group čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis. Grčki milijarder istovremeno je osnivač i vlasnik First finacial bank AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača Balkan Enerdži. Kod ove banke, vrata do vrata u Podgorici, firma Balkan Enerdži, podizala je kredite i bez problema zalagala rudnik, iako je to bilo u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom.

Da je poštovan kupoprodajni ugovor u beranskom rudniku sada je trebalo da radi dvjesta radnika i da se iskopava dvjesta hiljada tona uglja. Trebalo je već da bude izgrađena termoelektrana. Umjesto obećanih milionskih investicija, na koje su se obavezali u vrlo preciznim rokovima, kupci su samo vršili „geološka ispitivanja”. Radnici tvrde da ih nikada nije ni bilo, da nikada nije zabodena nijedna sonda.

Zašto bi se i zabadala kada se zna- sa 167 miliona tona u čitavom basenu, Berane leži na velikoj ugljenoj ploči debljine 4,5 do devet metara, pa i više na pojedinim mjestima. Ploča je na dubini od oko dvjesta metara. Na toj dubini su i rudarski hodnici jame Petnjik.

Odavno su domaći stručnjaci izračunali kolike su dostupne rezerve na svim nalazištima. Grci, kojima je po ugovoru bilo dozvoljeno da samo iz jame Petnjik u narednih dvadeset godina izvade tek 3,8 miliona tona uglja, pričom o potrebi novih geoloških ispitivanja samo su zamajavali javnost. Za proteklih pet i po godina nijesu izvadili ni grumen uglja.

Zašto nijesu? Nema odgovora. Nezvanično, Grci tvrde da su prevareni kada im je rudnik prodat. Ko ih je izvarao? Pravareni su beranski rudari, građani Berana i sjevera, kada im je 2007. godine „prodata” lijepa priča o još jednoj uspješnoj privatizaciji.

Specijalni tužilac o dalje ćuti. MANS im je podnio krivične prijave protiv ministara ekonomije i turizma Vladimira Kavarića i Predraga Sekulića, i prethodnika im u tim resorima Branimira Gvozdenovića, Branka Vujovića i Predraga Nenezića. Pored aktuelnih i bivših ministara i bivše glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović, krivična prijava je podnijeta i protiv najvažnijeg Restisovog čovjeka u Crnoj Gori Petrosa Statisa, zajedno sa članovima njihovog menadžmenta Konstantinosom Polimeropulosom i Teofanisom Statisom…Tek da se zna.

Tufik SOFTIĆ

Komentari