Od odluke Ustavnog suda zavisiće da li će se ove godine u zgradu u Mojkovačkoj ulici useliti tridesetak Kolašinaca, mahom opštinskih funkcionera, čija imena još nijesu poznata javnosti. Izvršenje odluke Skupštine opštine iz 2009. o raspodjeli stanova u zgradi čija je gradnja počela prije tri godine prije nekoliko mjeseci blokirala je Vlada. To je jedan od rijetkih akata lokalne uprave u čiju je ustavnost posumnjala državna izvršna vlast. Taj akt poslat je Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, a u Opštini još s nestrpljenjem čekaju ishod.
Od kako je počela gradnja malo šta je bilo poznato i zvanično saopštavano u vezi sa tzv. „holandskom kućom”, kako zovu tu zgradu. Opština je, prije sedam godina, uz tehničku podršku organizacije HELP, dobila kredit od 442 000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonada (DIGH). Zvanično, u tom objektu stanove je trebalo da dobiju zaposleni u lokalnoj upravi i javnim preduzećima, koji imaju niska primanja, ali dio stanova bio je predviđen i za socijalne slučajeve. No ubrzo su iz Opštine procurjele informacije da su stanovi, ustvari, namijenjeni lokalnim funkcionerima i službenicima državnih organa.
Pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma za raspodjelu i bez konkursa, odlukom koja je sada pred Ustavnim sudom, raspodijeljeni su nezavršeni stanovi, uz obećanje da će radovi biti skoro završeni.
S obzirom na to da je u međuvremenu ponestalo para, zgrada je godinama stajala poluzavršena i propadala, pa je lokalna uprava prošlog ljeta našla način da obezbijedi završetak stanova. Odbornici vladajuće koalicije DPS-Grupa građana, na sjednici Skupštine opštine, podržali su predlog izvršne vlasti da se stanovi dodijele u nedovršenom stanju.
,,Opština Kolašin se obavezuje da će objekat priključiti na tehničku infrastrukturu (elektroenergetsku, vodovodnu, kanalizacionu i putnu). Sredstva za završetak radova na stambenim jedinicama biće uračunata u cijenu stana i kao takva će se priznati licima, odnosno organima kojima su raspodijeljeni stanovi”. naveli su u odluci.
Prvi čovjek grada Darko Brajušković tada je priznao da u opštinskoj kasi neće skoro biti dovoljno novca da se stanovi spreme za useljenje, pa je to prepušteno vlasnicima. To je, ujedno, kazao je on, i način da se zgrada spasi od propadanja. U lokalnoj upravi ni tada kao ni ranije nijesu željeli da otkriju imena onih koji su dobili stanove.
Čim im je lokalni parlament dao crveno svjetlo, neki od vlasnika su krenuli da finasiraju završne radove u zgradi. Do decembra prošle godine nekoliko stanova je bilo spremno za useljenje, ali je tada Vlada stavila van snage odluku kojom su dodijeljeni. Kako nazvanično kažu neki od onih koji su se spremali da za Novu godinu usele, i Opština i Vlada natjerali su ih na ogromne finasijske gubitke.
,,Stan sam dovršavao u skladu sa odlukom SO, a dobio ga takođe po odluci lokalnog parlamenta. Ništa nezakonito nijesam uradio. Pošto se godinama čeka da se zgrada završi, jedva sam dočekao da nam omoguće da to sami učinimo i odmah sam počeo da radim. Uložio sam blizu 10 000 eura. I šta sada? Ko će to nadoknaditi i kada ćemo dobiti odgovore da li su naši stanovi zaista naši”, kaže jedan od radnika lokalne uprave.
S druge strane, u dijelu kolašinske opozicije smatraju da je sve što je lokalna vlast učinila oko te zgrade nezakonito, uključujući i ljetošnju odluku.
Kako su više puta podsjećali iz Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije, u ,,Holandskoj zgradi”, prema uslovima određenim Ugovorom o zajmu, trebalo je da budu 24 stana za izdavanje, od čega 18 za osobe sa niskim prihodima, a šest za porodice u stanju socijalne potrebe.
,,Odbornici su ponovo izvršnoj vlasti dali amin za nastavak kršenja zakona i zgazili posljednje mrvice ljudskog dostojanstva i morala. Narodni predstavnici (DPS – GG), pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma i konkursa, raspodijelili su stanove. Kako se približavaju novi lokalni izbori strah od gubitka moći i mogućnosti da se stanovi ‘vrate’ osnovnoj namjeni natjerao je lokalnu vlast da omogući da radove završe oni koji su stanove dobili. Zauzvrat, odobren im je otkup stanova”, tvrde u toj stranci.
Odbornici SDP-a su prije više od četiri godine obavijestili državno tužilaštvo o, kako tvrde, ,,nelegalnim radnjama lokalne vlasti u Kolašinu”. Do sada iz tužilaštva ništa nije odgovoreno. U SDP-u podsjećaju da je zgrada građena bez građevinske dozvole i mimo projekta.
Iz organizacije Help su potvrdili da je, dok su oni obavljali stručni nadzor nad gradnjom zgrade u Mojkovačkoj, iz Opštine stigla građevinska dozvola o podizanju još jednog sprata. Nakon toga ta organizacija je prestala da obavlja nadzor. No, iz Helpa kažu da ugovor nije raskinut zbog te opštinske odluke, već se „poklopilo” da je odmah poslije toga istekao ugovor o njihovom angažovanju. Prema nezvaničnim informacija, Help nije htio da snosi odgovornost za građevinu čiji temelji nijesu bili predviđeni za toliki broj stanova.
U međuvremenu još se jedna muka lokalnoj upravi natovarila na vrat. DIGH je najavio aktiviranje hipoteke na četiri parcele na kojima je podignuta zgrada početa njihovim kreditom. Opština se po uzimanju kredita obavezala da će ga vratiti za 20 godina. No, ni prvih pet godina nije pokazala ažurnost u uplati rata. Četiri godine nakon što je počela gradnja objekata, to jest 2011. godine, Opština je bila prinuđena da holandskom fondu potpiše još jednu garanciju, pa su pod hipoteku stavljene četiri parcele, na kojima je podignuta zgrada građena kreditom, ali i još jedna u kojoj su raseljena lica. Holanđani tvrde da se dug na ime rata i kamata nagomilao na više od 75 000 eura, pa je aktiviranje hipoteke neminovno.
U Opštini očekuju da će Holanđani imati razumijevanja, a kako je kazao Brajušković, predložili su da im daju udio u dijelu stanova ili da dug kompezuju prenoseći im vlasništvo nad nekom drugom parcelom.
Zbog duga prema DIGH, Opština je riješila da proda i Dom učenika. Iako im to do sada nije uspjelo, apsurdno je što će prodajom tog objekta bez jedinog krova nad glavom ostati desetak stanara, mahom najsiromašnijih građana Kolašina. No, očigledno sve se čini da opštinski kadar što prije dobije stanove u Mojkovačkoj, samo ako Ustavni sud ne primora lokalne vlasti da ponovo dijele iste stanove. Po novim kriterijumima, možda u toj zgradi bude mjesta i za neke od onih koji plaćaju visoke kirije godinama, a opštinski činovnici i funkcioneri da sačekaju neku drugu priliku.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ