Povežite se sa nama

OKO NAS

ZLOUPOTREBLJAVANJE SPORTA: Biznismeni razorili rvanje

Objavljeno prije

na

Dijagnoza je uspostavljena prije nekoliko godina, ali oni kojima je to u opisu radnog mjesta izbjegavaju da propišu terapiju. Zato danas u Crnoj Gori postoje dva saveza rvača, a rvanje gotovo da i ne postoji.

Vladina Uprava za sport i mlade, kao najodgovornija, i pored niza upozorenja Rvačkog saveza osnovanog 2007. godine u Nikšiću, ništa ne preduzima. Na naše pitanje upućeno Igoru Vušuroviću, direktoru Uprave, zašto se toleriše haotično stanje u rvačkom sportu, odgovor nije stigao ni nakon desetak dana.

Povodom alarmantne situacije u rvačkom sportu Monitoru se obratio prof. dr Mališa Radović, osnivač Rvačkog saveza sa sjedištem u Nikšiću i njegov di¬rek¬tor. Savez koji je osnovao Radović član je Svjetske rvačke federacije FILA.

– Godinama tražimo da se stane u kraj bezakonju iza kojeg stoji Rvački savez osnovan u Budvi, ali za to nikoga nije briga. Iz Crnogorskog olimpijskog komiteta odgovoreno nam je da oni mogu da arbitriraju samo između sportskih saveza. Ništa povodom naših prijava nijesu preduzeli ni Uprava za sport i mlade, Centar bezbjednosti u Nikšiću gdje smo se obratili inspektoru Obradoviću, niti u filijali za inspekcijski nadzor čiji je rukovodilac Ruža Malović. Nekome je u interesu da se zataška sve što se nezakonito dešava u ovom sportu i oko njega, kaže Radović.

Ra¬do¬vić je ranije obavijestio javnost, i nadležne naravno, da je biznismen iz Budve Velimir Ba¬bo¬vić osnovao 2010. godine pa¬ra¬lel¬ni savez, pot-po¬mog¬nut tadašnjim čel¬ni¬ci¬ma Upra¬ve za sport. Taj savez orga¬ni¬zu¬je kva¬zitak¬mi¬če¬nja an¬ga¬žu¬jući tak¬mi¬ča¬re iz dru¬gih spor¬to¬va, tako da je rvač-ki sport u Cr¬noj Go¬ri prak¬tič¬no uni¬šten. Uz to, iako postoji legitimni Savez rvača u Nikšiću, novom Savezu Uprava za sport, dok je direktor bio Dragan Drobnjak, odobrava dotaciju od 50.000 eura. Zamiru aktivnosti rvačkih klubova, nove osniva Savez iz Budve, dovodeći sportiste iz drugih sportova – džudoa, džiudžica, greplinga, da nastupaju za nacionalni tim u ime rvača.

– Bila je to velika zloupotreba, jer Savez iz Budve nikada nije registrovan u Ministarstvu sporta, već radi na divlje. Iz dokumentacije se jasno vidi da je taj savez privatno vlasništvo, kaže Radović.

Pretprošle godine pojavio se Nenad Utvić, zaposlen u policiji Budve, inače glavni Babovićev saradnik, i predlaže da se nešto preduzme, tvrdeći da Babović uništava rvanje. I, kako tvrdi Radović, Utvić postavlja ultimatum da on bude predsjednik Saveza.

– Kažemo, hajde neka bude predsjednik samo da se nešto promijeni nabolje. Utvić je organizovao vanrednu Skupštinu, gdje su uglavnom bili prisutni predstavnici klubova koji figuriraju na papiru i klubova iz drugih sportova. Glavni zaključak bio je da se hitno organizuje izborna skupština, objašnjava Radović.

I, u maju pretprošle godine, Skupština Rvačkog saveza raspušta ranije rukovodstvo, a predsjedniku Velimiru Baboviću oduzima sve funkcije u crnogorskom rvanju. Za novog predsjednika Saveza imenovan je Nenad Utvić, za direktora Mališa Radović, a za sekretara Miljan Radović, koji su i ranije obavljali te funkcije. Skupština je, pored ostalog, donijela odluku da se ispitaju funkcionisanje i finansije Saveza u posljednje tri godine i popiše imovina. Konstatovano je da rvanje treba vratiti rvačima i organizovati takmičenja, uz ocjenu da su ona koja je organizovao Babović doživjela fijasko. Međutim, Utvić i njegov kompanjon Goran Novović preuzimaju Savez u svoje ruke. Time se nastavlja agonija rvačkog sporta.

– Utvić je nelegalno izabran za predsjednika. Kancelarija Saveza je u njegovom stanu u Budvi, pečat u džepu, otvoren je žiro-račun kod Prve banke u Budvi iako je Savez imao račun kod CKB u Nikšiću, elektronsku adresu od FILE dodijeljenu Savezu „ugradio” je u svoj stan, svoje telefone prijavio kao službene… Za dvije godine nije održao nijednu sjednicu. Za sekretara je postavljen Goran Novović, koji sa rvanjem nema nikakve veze, iako u Nikšiću postoji legalno izabrani sekretar, opisuje Radović dešavanja nakon te skupštine.

Pokušavali smo više puta da na telefone, koji, prema riječima Radovića, pripadaju Rvačkom savezu u Budvi, dobijemo Nenada Utvića i provjerimo da li je sve to tačno, ali na njih se niko nije javljao.

Kulminacija podređivanja rvačkog sporta ličnim interesima bilo je prošlogodišnje prvenstvo Evrope za kadete u rvanju u Baru. Za to značajno takmičenje tajkuni su se brzo organizovali, jer se radilo o velikoj dobiti. Babović je dugovao 18.000 eura FILI i taj dug brzo su tajkuni iz Beograda sa Utvićem izmirili, jer se drugačije nije moglo održati prvenstvo Evrope. Ali znali su da je to takmičenje ,,zlatna koka” koja će sve to namiriti i još dosta ostati.

– Pozvaše iz Beograda Mladena Kecmana, bivšeg sekretara Rvačkog saveza Srbije, i Dalibora Perovića, selektora u tom savezu, iako su obojica isključeni iz Rvačkog saveza Srbije zbog malverzacija. Pojavili su se u ime Rvačkog kluba Wembli iz Podgorice, koji nema veze sa rvanjem. Utvić zaključi ugovor u ime „svog” Rvačkog saveza sa pomenutim Beograđanima. Niko od mladih rvača iz Crne Gore nije nastupio na tom takmičenju. Na svečanom otvaranju nije bilo nikoga od sportskih poslenika ni iz Bara, ni iz države. Na takmičenju je ostvaren prihod veći od 300.000 eura. Svi rekviziti dovezeni su iz Beograda i odmah po završetku takmičenja tamo vraćeni. Kad se odbiju svi troškovi takmičenja ostalo je 250.000 eura, koje je podijelila pomenuta četvorka i možda još poneko, tvrdi Radović.

Rvački savez iz Nikšića obatio se Upravi inspekcija, koja je dala nalog Upravi za sport i mlade, Upravi policije i finasijskoj inspekciji da rasvijetle te mahinacije, ali ništa nije urađeno.

– Zar otvaranje računa u Budvi, potpisivanje raznih finansijskih transakcija od neovlaštenih lica, trošenje sredstava Saveza na razna putovanja i poslove koje nije odobrio Savez, činjenica da se ne podnosi ni finansijski izvještaj niti završni račun Saveza, da se potpisuje štetni ugovor o takmičenju kadeta u Baru i odnosi oko 250.000 eura u Srbiju, otuđuju rekviziti Saveza – nijesu dovoljni za krivično gonjenje? Ali, ja sam ubijeđen da bi se još nešto moglo spasiti u ovom sportu ako bi se pojedinci kojima je prioritet lični interes sklonili i rvanje opet postavilo na osnove. Prosto je nevjerovatno da ovako nešto može da se dešava u državi koja nastoji da uđe u Evropsku uniju i kad se svaki dan govori o mitu, korupciji i raznim drugim nezakonitostima, kaže Radović.

Ovih dana, kako saznajemo od Radovića, razišao se i tandem Utvić – Novović. Novović je prisvojio pečat budvanskog saveza, pa šalje dopise rvačkim klubovima u kojima agituje za nove izbore.

Radović se kao takmičar bavio rvanjem od 1964. godine, bio je pojedinačni i ekipni prvak Jugoslavije, trener Bosne, trener reprezentacije Jugoslavije sedam godina, međunarodni sudija prve kategorije, trener reprezentacije Austrije…

U istorijskim zapisima navodi se da je i Petar Petrović Njegoš volio da se rve. Sreća njegova što nije savremenik novokomponovanih crnogorskih i beogradskih tajkuna.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo