Sve životne namirnice u Skadru bar su upola jeftinije nego u Crnoj Gori, pa veliki broj Ulcinjana u kupovinu, najčešće vikendom, odlazi preko granice. Najviše to čine mještani prigraničnih sela koji u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu. Kilogram grožđa, na primjer, staje jedan euro, kilogram paradajza 35 centi, a litar ulja oko jednog eura.
Kad se prtljažnik automobila napuni, računica je jasna. Dolazak po porodične potrebe jednom u deset dana sasvim se isplati.
Zato negoduju trgovci u Ulcinju, posebno poljoprivredni proizvođači. Jer, i na ulcinjsku pijacu stiže povrće i voće iz Albanije. Tačnije, švercuje se preko Sukobina, a zbog niskih cijena po kojima se prodaje ugrožen je naš opstanak, kažu poljoprivrednici.
Oni tvrde da je u posljednje vrijeme ova pojava uzela velikog maha, a da tu robu kupuju i lokalni trgovci-nakupci. Policijski i carinski organi saopštili su da su ovdje zaplijenjene znatne količine krijumčarenog duvana, meda, maslinovog ulja…
Savjetnik za poljoprivredu u Opštini Ulcinj Gani Redža rekao je da robe iz Albanije svakako ima na ovom tržištu. ,,No, treba ispitati kako i na koji način dolazi. Legalno svakako ne”, kazao je Redža i pozvao nadležne inspekcije da reaguju.
Snalaženje, kao formula preživljavanja, ali i brzog bogaćenja u ovom pograničnom kraju, odlično funkcioniše već dvije decenije. Nekada su se tuda, u vrijeme ,,nepravednih i ničim zasluženih sankcija”, prebacivali tankeri nafte i raznih drugih profitabilnih roba.
Ali, ni nakon što je 2002. godine, donacijom Evropske unije, otvoren granični prijelaz Sukobin-Murićan, kao prvi zajednički granični prijelaz na jugoistoku Evrope, još nema robnog prometa. Za apele koji dolaze od Opštine Ulcinj, privrednika i albanskih političkih stranaka, koji su koalicioni partneri vladajućih partija, niko previše ne mari.
Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kaže da je urgentna potreba ljudi i privrednika da se taj prijelaz proširi i osposobi i za robni promet. ,,Ovaj prijelaz je prije 14 godina bio projektovan za prelazak pola miliona ljudi, a njime sada prolazi gotovo dva miliona ljudi i pola miliona vozila”, kaže on.
Navodeći da je posebno tokom ljetnjih mjeseci zaposlenima na Sukobinu-Murićanu fizički veoma teško da se suoče sa tolikom navalom, jer tada prođe prosječno 15 hiljada ljudi dnevno, Đeka poziva da se već krene s postupkom proširenja prijelaza za narednu turističku sezonu.
No, čini se da to nije realno očekivati. Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će robni promet na graničnom prijelazu Sukobin-Murićan biti moguć tek nakon potpune rekonstrukcije puta od Ulcinja do Sukobina.
No, zbog proceduralnog ratovanja konkurentskih firmi iz Podgorice već gotovo dvije godine odlaže se početak radova na trećoj dionici tog puta, od Ulcinja do Vladimirskih Kruta.
Prema posljednjim najavama, taj posao vrijedan oko devet miliona eura mogao bi početi u oktobru, a kako je predviđeno da radovi traju godinu dana, jasno je da će se na rekonstrukciju puta dužine 13,5 kilometara čekati do sezone 2018! Prije će, izvjesno je, biti rekonstruisan put koji od Vladimirskih Kruta preko Gorane i Mrkojevića vodi prema Baru. Tim prije što će trasa jadransko-jonskog auto-puta iz Crne Gore u Albaniju ići preko Sukobina na crnogorskoj, odnosno preko Murićana na albanskoj strani granice.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kao primjer za region ukazao je na funkcionisanje graničnog prijelaza Sukobin-Murićan. ,,Mi godinama iz Crne Gore iskazujemo dobar primjer zajedničke i samo jedne kontrole na državnoj granici na graničnom prijelazu Ulcinj-Skadar. Dakle, kroz zajedničku carinsku i inspekcijsku kontrolu obavlja se kontrola robe i putnika na lakši, brži, jednostavniji i što je mnogo važno, vrlo efikasan način s aspekta borbe protiv prekograničnog kriminala”, pohvalio se Vujanović na nedavno održanom regionalnom Sajmu privrede u Mostaru.
Inače, ovuda prolazi i mnogo narkotika. Monitor je još 2014. godine pisao da u Crnoj Gori najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. Na udaru švercera najviše su granični prijelazi Sukobin i Božaj. Rjeđe luka Bar. Šverceri odatle idu na Debeli brijeg i Karasoviće, odnosno granični prijelaz Klak u Bosni. To je jedna važna ruta za prenos narkotika k sjevernom dijelu Italije, Sloveniji, Švajcarskoj i Njemačkoj. Takođe, između Crne Gore i Albanije postoji još nekoliko ilegalnih prijelaza, koji su običnim građanima skoro nepoznati, ali su zato vrlo dobro poznati švercerima i raznim krijumčarima.
Odnos zapljene narkotika u Hrvatskoj i Crnoj Gori govori da tranzit droge između Albanije i Crne Gore nije zaustavljen. Zbog toga je EU izrazila zabrinutost, pa će u procesu pregovora tražiti veće rezultate i efikasniju borbu protiv švercera. Biće potrebna i mnogo bolja tehnička, kadrovska i svaka druga opremljenost kako bi se zaustavili putevi droge i ostalih švercerskih roba, odnosno snažnije otvorio prostor za legalan biznis i uklonile barijere za poslovanje.
A oni koji poznaju istoriju mogu posvjedočiti da je prije osam decenija, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera, u pitomoj dolini Bojane, postojalo čak pet mjesta gdje se jednostavno mogla preći granica.
Mustafa CANKA