Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: MIGRACIJE I NEGATIVNI NATALITET: Tri nijanse sive

Objavljeno prije

na

U selu Cecuni kod Andrijevice područno odjeljenje osnovne škole pretvoreno je u seoski dom, koji se koristi uglavnom za potrebe sahrana. Bivša škola tako je postala kapela. To mještanima ovog živopisnog sela tjera zebnju u kosti i tugu u oči. Nekada je ovdje sve vrvilo od dječje graje, dok danas prostorom ispod Komova caruje tišina.

„Zbog sve manjeg broja stanovnika i sahrane postaju rijetkost u mjestima koja su nekad živjela punim životom”, kaže mještanin David Lalić.

Sve više zatvorenih područnih odjeljenja osnovnih škola na teritoriji siromašne Andrijevice, svjedoči o nezaustavljivom talasu migracija i takozvanoj bijeloj kugi koja ostavlja pusta sela. Prema nekim za sada nezvaničnim podacima, sljedeće godine na području ove opštine biće upisano najmanje prvačića, mada je sličan trend negativnog prirodnog priraštaja i pomanjkanja broja novih učenika zabilježen i u većini drugih sjevernih gradova.

Američki demografski institut ranije je prenio procjenu da će Crna Gora 2050. godine imati oko deset odsto manje stanovnika. Ova nevesela statistika ostvaruje se već nekoliko godina unazad, posebno kada je u pitanju sjeverni dio države. Ljudi sve više napuštaju ovaj siromašni region, a u potrazi za boljim životom odlaze ka Podgorici, primorju ili prema inostranstvu.

U sjevernom dijelu Crne Gore smješteno je jedanaest opština. Nekada su opštine u ovom dijelu Crne Gore činile žilu kucavicu kada je u pitanju ekonomski i privredni razvoj države, dok je danas situacija sasvim drugačija.

Mnoge fabrike su zatvorene, pa je na djelu vlada velika nezaposlenost. Trenutno ništa ne znači činjenica da je upravo sjeverni dio Crne Gore izuzetno bogat prirodnim resursima i da se u ovom dijelu države nalaze tri nacionalna parka – Durmitor, Biogradska gora i Prokletije.

Predsjednik Opštine Andrijevica Srđan Mašović (DPS) smatra da su migracije generalno problem čitavog sjevera, ali i ne krije zabrinutost za situaciju u opštini na čijem je čelu.

„Bojim se da se zbog sve manjeg broja đaka koji pristižu može dovesti u pitanje i opstanak srednje škole u Andrijevici”, izjavio je Mašović.

O problemu migracija i sve manjeg broja djece u osnovnim školama vrlo slikovito govori primjer nekada velikog andrijevičkog mjesnog centra Konjusi. Iako škola u Konjusima i dalje radi s manjim brojem učenika, u međuvremenu je došlo do zatvaranja njenih područnih odjeljenja u Jošanici, Kutima i Cecunima, selima ispod Komova, gdje su školski objekti prepušteni konstantnom propadanju.

U ovim selima migracije su učinile da u njima ima više zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živi. Mještani Kuti pričaju da je školska zgrada u njihovom mjestu potpuno oronula i da se s gorčinom sjećaju kad je u njoj nastavu pohađalo tridesetak đaka.

„Kako su godine prolazile narod je sve više odlazio sa svojih vjekovnih ognjišta u potrazi za boljim životom. Tako je došlo i do opadanja broja učenika, pa je zatvaranje škole bilo neminovno. Poslije svega ostala je prazna školska zgrada, koja se urušava, nijemo svjedočeći o minulim vremenima”, pričaju mještani.

Neslavan kraj doživjela je i škola u Jošanici iako su u njoj svojevremeno radila dva učitelja. Mještani navode da su izgubili svaku nadu da će ikada više doći do obnavljanja škole u ovom selu, smještenom u samom podnožju Komova.

„Uporedo sa zatvaranjem fabrika u Beranama i Andrijevici ljudi su sve više, pritisnuti nepovoljnim ekonomskim prilikama, počeli da se iseljavaju. Tako su naša sela ostala praktično pusta. Naročito je broj stanovnika desetkovan u udaljenim mjestima kao što je Jošanica. Zato se ne treba čuditi što škola u ovom selu godinama stoji zaključana, bez ikakvih izgleda da ponovo bude u funkciji”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe Raško Babović.

Prema podacima Monstata u prvih sedam mjeseci prošle godine najviše stanovnika otišlo je iz Nikšića, Bijelog Polja i Pljevalja, a najviše ih se doselilo u Podgoricu, Budvu i Bar. Gradovi iz kojih se više stanovnika odselilo nego doselilo su Rožaje, Andrijevica, Berane, Kolašin, Mojkovac, Plav, Plužine, Šavnik i Žabljak. Novoformiranu opštinu Gusinje prema procjenama građana mjesečno napusti nekoliko desetina stanovnika.

Statistika govori i da je pozitivan prirodni priraštaj na sjeveru posljednji put

zabilježen 2010. godine. Iz Berana se između 1991. i 2011. godine odselilo blizu 16.000 stanovnika. U Pljevljima, samo u toku prošle godine, umrlo je više od 250 ljudi nego što se rodilo djece.

Kada se radi o natalitetu, Rožaje i Berane popravljaju sliku sjevera i unose malo vedrije boje kroz sive nijanse. Zvanični podaci govore da je Rožaje opština sa najvećom stopom priraštaja u Crnoj Gori (2,43), dok je, prema istim podacima, Berane na četvrtom mjestu (1,32), nakon Budve (1,80) i Podgorice (1,69). Zvanični podaci Monstata pokazuju da je u čak 15 opština, od 23 koliko ih ima u Crnoj Gori, prirodni priraštaj negativan.

Statistika Monstata za prošlu godinu bilježi i velike migracije stanovništva, kako unutrašnje, tako i prema zemljama Evropske unije. Očekivano, najniži saldo u pogledu odnosa doseljenih i odseljenih imaju opštine sa sjevera Crne Gore, pa je od pet najugroženijih, njih četiri s područja tog regiona.

Najslabije je Bijelo Polje -381, zatim Nikšić -212, a potom slijede još tri opštine sa sjevera države, Berane -203, Pljevlja -142 i Rožaje -119.

Proces iseljavanja i napuštanja sjevera posebno je vidljiv u osnovnim školama u sjevernim gradovima. Osim u Andrijevici, godinama unazad učenika je sve manje na Žabljaku, u Gusinju, Šavniku, Petnjici.

Osnovna škola Mahmut Adrović u Petnjici prije velikog talasa migracija devedesetih godina i početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije imala je i do hiljadu učenika. Danas jedva da ima dvjesta. S područnim odjeljenjima.

Andrijevčani se prisjećaju kako se za nekadašnji veliki mjesni centar pjevalo – Oj Konjuhe u doline, puno li si omladine.

„Danas, nažalost, u selima ispod Komova skoro da je potpuno utihnula momačka i djevojačka pjesma, dok su poznate konjuške igranke odavno prošlost. Omladina iz godine u godinu odlazi, a zavičaju su vjerna još jedino staračka domaćinstva. Zato se sada uglavnom pjeva – Pala magla, pala gusta, ostaše nam sela pusta”, kaže predsjednik MZ Konjuhe.

Osnovna škola Milić Keljanović u ovoj mjesnoj zajednici prije samo nekoliko decenija imala je četiri stotine učenika, da bi se kako je vrijeme odmicalo, zbog sve veće migracije stanovništa i pada nataliteta, taj broj drastično smanjivao, i da bi sada područna odjeljenja bila potpuno zatvorena.

Predsjednik Opštine Andrijevica objašnjava da je zapošljavanje jedini način da se mladi ljudi zadrže na selima i u Andrijevici.

„U proteklih nekoliko godina zaposlili smo osamdeset mladih ljudi. To je jedina mjera koju možemo da preduzmemo. Nažalost, više nemamo prostora za nova zapošljavanja”, kaže Mašović.

Statistika neumoljivo govori u prilog nezaustavljivim migracijama i negativnom trendu prirodnog priraštaja u ovom malenom gradu, koji je i po mnogim drugim pokazateljima, među najsiromašnijim u Crnoj Gori. Uzaludne su sve strategije ravnomjernog regionalnog razvoja. Sjever je odavno obojan u tri nijanse sive.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo