Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET KOLAŠINSKOM TURISTIČKOM LJETU: Ni ambicija ni očekivanja

Objavljeno prije

na

Pred početak ljetnje turističke sezone, i oni koji zarađuju izdavajući smještaj i vlasnici restorana imaju minimalna očekivanja. Opet će, tvrde, broj gostiju zavisti od nestabilnih meteo prilika, ali i nedostatka dobre organizacije pripreme sezone. Ni ovog ljeta turistički poslenici nisu uspjeli da zajedno dogovore zajedničku ponudu niti uporede svoju konkuretnost na tržištu. Za nedostatak koordiniranih aktivnosti okrivljuju lokalnu Turističku organizaciju.

Vlasnici privatnih pansiona i malih hotela izbjegavaju da imenom i prezimenom stanu iza svojih izjava, ali nezvanično rado iznose primjedbe i prijedloge, koji bi, prema njihovom mišljenju, unaprijedili rad „onih koji primaju platu da bi pripremili turističku sezonu”.

„Nije, koliko je meni poznato, bilo nikave organizovane akcije u okviru koje bismo sjeli i dogovorili zajedničku ponudu, kako je to bila praksa nekih minulih godina. Sve je nekako nesinhronizovano, haotično, svi radimo svak za sebe. I ove godine ćemo gledati u nebo i moliti da bude više sunčanih dana, jer ne znam kako drugačije. Strani turisti za boravak u planini pripremaju se prateći dugoročnu prognozu. Godinama nam je jasno da se nešto drugačije mora učiniti, ali još nijesmo našli šta to i kako. TO u tome ne pomaže”, žali se sagovornik Monitora vlasnik apartmana, koji otplaćuje visoke rate kredita podignutog za uređenje prostora koji izdaje turistima.

Mnogi od kolašinskih turističkih poslenika nadaju se da će intenzivnije početi i radovi na auto-putu, pa su spremni da na duži rok, po izuzetno niskim cijenama, svoje apartmane izadaju radnicima. To namjeravaju i oni s luksuznijim objektima. Kažu da će osmisliti cijene koje su niske, ali isplative, s obzirom na to da će radnici boraviti duže. Svjesni su da će tako zatvoriti vrata turistima, ali drugačije neće moći da opstanu.

„To vam najbolje govori o našim očekivanjima od turizma, koji je definisan kao strateška privredna grana. Jasno je samo da se ovako više ne može, jer i tokom solidnih sezona, kada je riječ o zavidnom broju gostiju, jedva pokrivamo troškove. Prekratka je i zimska i ljetnja sezona u Kolašinu i to nas sve ugrožava. Nema nagovještaja da će nadležni skoro osmisliti kako zainteresovati goste da duže borave u ovom gradu niti da će im ponuditi vanpansionske sadražaje koji to garantuju. Kolašin postaje vikend naselje Podgoričana, koji mahom imaju svoje vikendice i stanove ovdje i od toga ne možemo pobjeći. Više od toga, za dugo još, ne možemo postići”, tvrdi vlasnik malog kolašinskog hotela.

Turističko ljeto će u tom gradu, najvjerovatnije, početi 1. jula. U lokalnoj TO tvrde da to nije kasno. Kažu i da drugačije nijesu mogli. U toj organizaciji zaposleni su prije nekoliko dana primili zarade za avgust prošle godine. Godinama rade u neuslovnoj baraci od nekoliko kvadratnih metara. Uprkos tome, kažu, svoje poslove obavljaju kvalitetno i s mnogo entuzijazma.

Do prije nekoliko dana žiro-račun te organizacije bio je u blokadi skoro dva mjeseca. Nekoliko dana bili su i bez telefona i interneta.

„Račun je blokiran sudskom presudom. Radnici su tražili plate iz 2007. godine i to je bio prioritet. Sada smo te obaveze izmirili i nastavljamo da radimo koliko možemo kvalitetno i ažurno iako nam zarade kasne skoro godinu dana”, kaže direktorica TO Slađana Kršikapa.

Ona priznaje da nije bilo sastanaka s turističkim poslenicima, ali tvrdi da ih je bilo teško okupiti i kad su to pokušavali. Kršikapa najavljuje i zanimljivo kolašinsko kulturno-umjetničko ljeto, koje će, tradicionalno organizovati s Društvom prijatelja tog grada, preduzećima, ustanovama i pojedincima. U okviru te manifestacije ponvo će biti održani Tango kamp, festival alternativnog pozorišta, koncerti, kampovi. Sve to, tvrdi ona, treba da privuče turiste da se duže zadrže u varoši, ali i da požele ponovo da se vrate.

„Mnogo sličnih aktivnosti ranije, a i ubuduće, biće realizovano zahvaljujući volontarizmu, entuzijazmu i ogromnom radu, ali ne i velikom novcu. Tako smo navikli i u okviru onoga što imamo trudimo se najviše što možemo. Ljeto koje je pred nama pružiće mnogo sadržaja koji će zainteresovati različite ukuse, kako turista tako i sugrađana. Raduje što se sve više pojedinaca javlja da pomogne. Svakako, kritike koje su vam saopštli pojedini vlasnici pansiona ne mogu ići na račun TO”, tvrdi Kršikapa.

A da je sve one koji u Kolašinu žive od turizma teško natjerati na zajedničku aktivnost, potvrđuju primjeri minulih godina. Nekoliko pokušaja da se turistički poslenici udruže, čak i preko zvaničnih udruženja, do sada su propali na samom početku. Od velikih ambicija i najava „procvata kolašinskog turizma” nije ostalo ništa. U maju prošle godine za jednim stolom na poslu izrade osnovnih smjernica budućih aktivnosti, konačno su se našli predstavnici nacionalne i turističke organizacije, bivše i aktuelne vlasti, vlasnici privatnog smještaja, eko-katuna, restorana, kafića, ali i mendžment dva velika hotela Bjanka i Lipka.

,,Gdje god se okrenemo oko nas su potencijali, ali i siromaštvo. Kolašin nije ispratio mnoge aktivnosti Vlade Crne Gore kad je riječ o turizmu. Nijesmo se pronašli ni u nizu državnih dokumenata koji su se odnosili na turizam. Prema zvaničnim statističkim podacima, u ukupnom broju noćenja ostvarenih godišnje na nivou države Kolašin učestvuje sa svega 0,5 odsto. To je poražavajuće i u tom kontekstu je smiješno ovaj grad pominjati kao turistički centar”, kazao je tada predsjednik novoformiranog Udruženja za razvoj turizma u Kolašinu Zoran Vlahović.

On je objasnio kako Kolašin ima svega 594 kreveta u privatnom i oko 478 u hotelskom smještaju. Polovina privatnog smještaja je neregistrovana. Turzam u Kolašinu je, konstatovao je on, jedna minorna oblast, uprkos svim potencijalima. Čelnici Udruženja, koje poslije toga nije imalo nijednu aktivnost, najavili su anketu za turističke poslenike, a na osnovu njihovih odgovora planirali su da ustanove realnu sliku stanja te privredne grane, a onda i do detalja osmisliti kako dalje i bez nerelanih ambicija.

Osnivači Udruženja za razvoj turizma u Kolašinu poslali su tada incijativu lokalnoj upravi da se uradi strategija razvoja te privredne grane, u čemu bi aktivno učestvovao i NVO sektor. U planu im je bilo i organizovanje okruglog stola, na kojem bi tražili odogovore za kolašinske problema kada je riječ o turizmu, ali su namjeravali da pozovu i strane eksperte iz te oblasti i pitaju za savjete.

Od te velike priče, kao i mnogih ranijih, koje su se odnosile na kolašinski turizam, nije bilo nikakve koristi. Prema nezvaničnim informacijama, udruženje je zamrlo zbog sujete članova i nedostatka novca. Takođe, zbog političkih razlika na relaciji lokalna vlast – čelni ljudi te organizacije, nije bilo moguće postići zajedniče aktivnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo