Povežite se sa nama

OKO NAS

BICIKLOM KROZ PODGORICU: Staze nijesu dovoljne

Objavljeno prije

na

Projekat izgradnje biciklističkih staza u Podgorici sve više nailazi na kritike biciklista i javnosti. Lista zamjerki raste: od toga da staze nijesu baš najbolje projektovane do toga da nema neophodne biciklističke kulture.

Na ovonedjeljnoj tribini održanoj u KIC-u pod nazivom Održiva mobilnost i biciklizam, podgorički biciklisti su iznijeli brojne kritike na račun staza: neadekvatno uređeni prelazi sa trotoara na asfalt, zastarjela infrastruktura za parking, neuređeno zelenilo, nedovoljan prostor za pješake na nekim lokacijama.

Iako biciklisti po zakonu imaju obavezu da se kreću desnom stranom kolovozne trake to kod nas nije slučaj, prvenstveno iz straha sto ih vozači ne smatraju prirodnim učesnikom u saobraćaju, ukazuju. U poređenju sa drugim evropskim gradovima koji su prepoznatljivi po biciklizmu, izgradnja staza je pokazala nestručnost izvođača kao i lošu organizovanost izrade na velikom broju lokacija – ističu nezadovoljni biciklisti. Parking za bicikliste je takođe problem sa kojim se suočavaju. Kao problem navode i to što su staze na nekim ulicama označene samo piktogramima.

Slučaj izgradnje biciklističke staze na dijelu trotora isped zgrade Metalke je čist primjer loše osmišljene organizacije, ukazuje jedan od biciklista. Staza je izgrađena po sredini trotoara dok je dio kolovoza gdje je bilo logičnije postaviti biciklističku stazu iskorišćen za naplatni parking.

Drugi primjer je Most braće Zlatičanina, gdje se odvija mješoviti, pješački i biciklistički saobraćaj jer, kako navode u nevladinim organizacijama, drugačije nije izvodljivo. Trotoar mosta braće Zlatičanin zbog suženog prostora koriste istovremeno biciklisti i pješaci, što je s aspekta bezbjednosti dosta problematično.

Biciklista Dejan Tomčević navodi kao loš primjer i stazu pored Ekonomske škole koja je izgrađena tako da je od trotoara oduzela prostor, pa je pješacima ostavljeno manje prostora nego biciklistima.

Jedan od biciklista kaže da su na kolovozu šahte često udubljene, vozači se ponašaju bahato, nema prostora na kojem se može ostaviti biciklo dok ste na poslu, kao ni prostora u stambenim zgradama za odlaganje bicikala. Suočavamo se sa situacijom da imamo mjesta za vožnju trotoarom kao put Zete, ali nemamo napravljen spust sa trotoara – kažu bickiklisti.

Semra Mahmutović, jedna od članova udruženja Biciklo.me, ukazuje da je i saobraćajna kultura građana nedovoljno razvijena što biciklistima takođe ometa kretanje. Vozači, kaže, nemaju tolerancije za brzinu bicikliste kome treba par sekundi više da se prestroji ili skrene na raskrsnici.

Biciklisti smatraju da bi izgradnja biciklističkih staza dala bolje rezultate da su nadležni uključili javnost i bicikliste u ovaj projekat.

I iz civilnog sektora ističu da su zadovoljni sto su dobili staze, ali da tu ima mnogo propusta. Navode između ostalog prelaze sa trotoara na ulicu koji su u najvećem broju slučajeva loše napravljeni. Nadaju se da će izvođači radova u narednom periodu obratiti pažnju na ove propuste koji i te kako utiču na kvalitet vožnje i na to da li će ljudi koristiti stazu ili ne.

Sonja Dragović, koordinatorka NVO Biciklo.me, u razgovoru za Monitor ističe da je glavni problem biciklista u Podgorici nedostatak prostora na gradskim ulicama, i biciklistička kultura koja nije zaživjela kod nas.

„Cilj nam je da ljudima koji već voze bicikl u Podgorici omogućimo što bolje uslove, kao i da što više ljudi u Podgorici prepozna biciklo kao sredstvo transporta u saobraćaju. Podgorica je grad koji ima sve predispozicije za biciklizam, ali su nam neophodni bolji uslovi na putu”, kaže ona.

Dragovićeva ističe da je biciklistima neophodna podrška sistema. „Biciklizam kao održiv metod prevoza u gradskom saobraćaju pogodan je i za životnu sredinu pa Glavni grad i država treba da obezbijede bolju infrastrukturu, dobre staze kao i parkinge za bicikliste”, kaže ona.

Iz NVO Biciklo.me smatraju da treba na nivou grada i države donijeti strategiju sa mjerama koje će riješiti postojeće probleme. Očekuju izradu semafora za bicikliste koji ne podrazumjevaju samo ikonicu pored pješaka na semaforu već da semafor bude podešen tako da pješaci mogu sigurno i nesmetano da prelaze ulicu.

I nadležni su, ispostavilo se na tribini, kao i biciklisti svjesni činjenice da novoizgrađene staze nijesu dobro konstruisane i da su nastale kao posljedica ,,iznuđenih rješenja” odnosno uklapanja u postojeću saobraćajnu infastrukturu.

Radmila Maljević, savjetnica za saobraćaj u Sekretarijatu za planiranje, uređenje prostora i zaštitu životne sredine najavila je da će se u narednom periodu raditi na izgradnji parkirališta sa video nadzorom za bicikliste i tako riješiti neki od njihovih zahtjeva.

Takođe, najavila je početak izgradnje biciklističke staze u Zeti od kružnog toka ka skretanju za aerodrom Golubovci do kružnog toka na obilaznici oko Golubovaca. Na toj relaciji je projektovana jednosmjerna biciklistička staza. U planu je i povezivanje biciklističkim stazama dionice od kružnog toka prema aerodromu, do Osnovne škole Vuk Karadžić.

,,Izvjesno je će Glavni grad do 2017. godine dobiti preko 10 km izgrađenih zasebnih biciklistickih traka”, kaže ona.

Prema Prostorno-urbanističkom planu za 2014. godinu predviđeno je da izgradnjom novih saobraćajnica budu obuhvaćene biciklističke staze. Jedan od planova je zatvaranje centra grada za motorni saobraćaj, kako bi pješaci i biciklisti mogli nesmetano da se kreću.

Neki od planova zvuče kao biciklistički san. Ipak, možda se opet pretvori u noćnu moru ukoliko nadležni opet ne saslušaju sugestije samih biciklista.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo