Povežite se sa nama

OKO NAS

GRANIČNI PRIJELAZ SUKOBIN: PROLAZE LJUDI I VOZILA, ALI NE I ROBA: Snalaženje kao formula preživljavanja

Objavljeno prije

na

Sve životne namirnice u Skadru bar su upola jeftinije nego u Crnoj Gori, pa veliki broj Ulcinjana u kupovinu, najčešće vikendom, odlazi preko granice. Najviše to čine mještani prigraničnih sela koji u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu. Kilogram grožđa, na primjer, staje jedan euro, kilogram paradajza 35 centi, a litar ulja oko jednog eura.

Kad se prtljažnik automobila napuni, računica je jasna. Dolazak po porodične potrebe jednom u deset dana sasvim se isplati.

Zato negoduju trgovci u Ulcinju, posebno poljoprivredni proizvođači. Jer, i na ulcinjsku pijacu stiže povrće i voće iz Albanije. Tačnije, švercuje se preko Sukobina, a zbog niskih cijena po kojima se prodaje ugrožen je naš opstanak, kažu poljoprivrednici.

Oni tvrde da je u posljednje vrijeme ova pojava uzela velikog maha, a da tu robu kupuju i lokalni trgovci-nakupci. Policijski i carinski organi saopštili su da su ovdje zaplijenjene znatne količine krijumčarenog duvana, meda, maslinovog ulja…

Savjetnik za poljoprivredu u Opštini Ulcinj Gani Redža rekao je da robe iz Albanije svakako ima na ovom tržištu. ,,No, treba ispitati kako i na koji način dolazi. Legalno svakako ne”, kazao je Redža i pozvao nadležne inspekcije da reaguju.

Snalaženje, kao formula preživljavanja, ali i brzog bogaćenja u ovom pograničnom kraju, odlično funkcioniše već dvije decenije. Nekada su se tuda, u vrijeme ,,nepravednih i ničim zasluženih sankcija”, prebacivali tankeri nafte i raznih drugih profitabilnih roba.

Ali, ni nakon što je 2002. godine, donacijom Evropske unije, otvoren granični prijelaz Sukobin-Murićan, kao prvi zajednički granični prijelaz na jugoistoku Evrope, još nema robnog prometa. Za apele koji dolaze od Opštine Ulcinj, privrednika i albanskih političkih stranaka, koji su koalicioni partneri vladajućih partija, niko previše ne mari.

Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kaže da je urgentna potreba ljudi i privrednika da se taj prijelaz proširi i osposobi i za robni promet. ,,Ovaj prijelaz je prije 14 godina bio projektovan za prelazak pola miliona ljudi, a njime sada prolazi gotovo dva miliona ljudi i pola miliona vozila”, kaže on.

Navodeći da je posebno tokom ljetnjih mjeseci zaposlenima na Sukobinu-Murićanu fizički veoma teško da se suoče sa tolikom navalom, jer tada prođe prosječno 15 hiljada ljudi dnevno, Đeka poziva da se već krene s postupkom proširenja prijelaza za narednu turističku sezonu.

No, čini se da to nije realno očekivati. Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će robni promet na graničnom prijelazu Sukobin-Murićan biti moguć tek nakon potpune rekonstrukcije puta od Ulcinja do Sukobina.

No, zbog proceduralnog ratovanja konkurentskih firmi iz Podgorice već gotovo dvije godine odlaže se početak radova na trećoj dionici tog puta, od Ulcinja do Vladimirskih Kruta.

Prema posljednjim najavama, taj posao vrijedan oko devet miliona eura mogao bi početi u oktobru, a kako je predviđeno da radovi traju godinu dana, jasno je da će se na rekonstrukciju puta dužine 13,5 kilometara čekati do sezone 2018! Prije će, izvjesno je, biti rekonstruisan put koji od Vladimirskih Kruta preko Gorane i Mrkojevića vodi prema Baru. Tim prije što će trasa jadransko-jonskog auto-puta iz Crne Gore u Albaniju ići preko Sukobina na crnogorskoj, odnosno preko Murićana na albanskoj strani granice.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kao primjer za region ukazao je na funkcionisanje graničnog prijelaza Sukobin-Murićan. ,,Mi godinama iz Crne Gore iskazujemo dobar primjer zajedničke i samo jedne kontrole na državnoj granici na graničnom prijelazu Ulcinj-Skadar. Dakle, kroz zajedničku carinsku i inspekcijsku kontrolu obavlja se kontrola robe i putnika na lakši, brži, jednostavniji i što je mnogo važno, vrlo efikasan način s aspekta borbe protiv prekograničnog kriminala”, pohvalio se Vujanović na nedavno održanom regionalnom Sajmu privrede u Mostaru.

Inače, ovuda prolazi i mnogo narkotika. Monitor je još 2014. godine pisao da u Crnoj Gori najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. Na udaru švercera najviše su granični prijelazi Sukobin i Božaj. Rjeđe luka Bar. Šverceri odatle idu na Debeli brijeg i Karasoviće, odnosno granični prijelaz Klak u Bosni. To je jedna važna ruta za prenos narkotika k sjevernom dijelu Italije, Sloveniji, Švajcarskoj i Njemačkoj. Takođe, između Crne Gore i Albanije postoji još nekoliko ilegalnih prijelaza, koji su običnim građanima skoro nepoznati, ali su zato vrlo dobro poznati švercerima i raznim krijumčarima.

Odnos zapljene narkotika u Hrvatskoj i Crnoj Gori govori da tranzit droge između Albanije i Crne Gore nije zaustavljen. Zbog toga je EU izrazila zabrinutost, pa će u procesu pregovora tražiti veće rezultate i efikasniju borbu protiv švercera. Biće potrebna i mnogo bolja tehnička, kadrovska i svaka druga opremljenost kako bi se zaustavili putevi droge i ostalih švercerskih roba, odnosno snažnije otvorio prostor za legalan biznis i uklonile barijere za poslovanje.

A oni koji poznaju istoriju mogu posvjedočiti da je prije osam decenija, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera, u pitomoj dolini Bojane, postojalo čak pet mjesta gdje se jednostavno mogla preći granica.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo