Povežite se sa nama

OKO NAS

GRANIČNI PRIJELAZ SUKOBIN: PROLAZE LJUDI I VOZILA, ALI NE I ROBA: Snalaženje kao formula preživljavanja

Objavljeno prije

na

Sve životne namirnice u Skadru bar su upola jeftinije nego u Crnoj Gori, pa veliki broj Ulcinjana u kupovinu, najčešće vikendom, odlazi preko granice. Najviše to čine mještani prigraničnih sela koji u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu. Kilogram grožđa, na primjer, staje jedan euro, kilogram paradajza 35 centi, a litar ulja oko jednog eura.

Kad se prtljažnik automobila napuni, računica je jasna. Dolazak po porodične potrebe jednom u deset dana sasvim se isplati.

Zato negoduju trgovci u Ulcinju, posebno poljoprivredni proizvođači. Jer, i na ulcinjsku pijacu stiže povrće i voće iz Albanije. Tačnije, švercuje se preko Sukobina, a zbog niskih cijena po kojima se prodaje ugrožen je naš opstanak, kažu poljoprivrednici.

Oni tvrde da je u posljednje vrijeme ova pojava uzela velikog maha, a da tu robu kupuju i lokalni trgovci-nakupci. Policijski i carinski organi saopštili su da su ovdje zaplijenjene znatne količine krijumčarenog duvana, meda, maslinovog ulja…

Savjetnik za poljoprivredu u Opštini Ulcinj Gani Redža rekao je da robe iz Albanije svakako ima na ovom tržištu. ,,No, treba ispitati kako i na koji način dolazi. Legalno svakako ne”, kazao je Redža i pozvao nadležne inspekcije da reaguju.

Snalaženje, kao formula preživljavanja, ali i brzog bogaćenja u ovom pograničnom kraju, odlično funkcioniše već dvije decenije. Nekada su se tuda, u vrijeme ,,nepravednih i ničim zasluženih sankcija”, prebacivali tankeri nafte i raznih drugih profitabilnih roba.

Ali, ni nakon što je 2002. godine, donacijom Evropske unije, otvoren granični prijelaz Sukobin-Murićan, kao prvi zajednički granični prijelaz na jugoistoku Evrope, još nema robnog prometa. Za apele koji dolaze od Opštine Ulcinj, privrednika i albanskih političkih stranaka, koji su koalicioni partneri vladajućih partija, niko previše ne mari.

Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kaže da je urgentna potreba ljudi i privrednika da se taj prijelaz proširi i osposobi i za robni promet. ,,Ovaj prijelaz je prije 14 godina bio projektovan za prelazak pola miliona ljudi, a njime sada prolazi gotovo dva miliona ljudi i pola miliona vozila”, kaže on.

Navodeći da je posebno tokom ljetnjih mjeseci zaposlenima na Sukobinu-Murićanu fizički veoma teško da se suoče sa tolikom navalom, jer tada prođe prosječno 15 hiljada ljudi dnevno, Đeka poziva da se već krene s postupkom proširenja prijelaza za narednu turističku sezonu.

No, čini se da to nije realno očekivati. Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će robni promet na graničnom prijelazu Sukobin-Murićan biti moguć tek nakon potpune rekonstrukcije puta od Ulcinja do Sukobina.

No, zbog proceduralnog ratovanja konkurentskih firmi iz Podgorice već gotovo dvije godine odlaže se početak radova na trećoj dionici tog puta, od Ulcinja do Vladimirskih Kruta.

Prema posljednjim najavama, taj posao vrijedan oko devet miliona eura mogao bi početi u oktobru, a kako je predviđeno da radovi traju godinu dana, jasno je da će se na rekonstrukciju puta dužine 13,5 kilometara čekati do sezone 2018! Prije će, izvjesno je, biti rekonstruisan put koji od Vladimirskih Kruta preko Gorane i Mrkojevića vodi prema Baru. Tim prije što će trasa jadransko-jonskog auto-puta iz Crne Gore u Albaniju ići preko Sukobina na crnogorskoj, odnosno preko Murićana na albanskoj strani granice.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kao primjer za region ukazao je na funkcionisanje graničnog prijelaza Sukobin-Murićan. ,,Mi godinama iz Crne Gore iskazujemo dobar primjer zajedničke i samo jedne kontrole na državnoj granici na graničnom prijelazu Ulcinj-Skadar. Dakle, kroz zajedničku carinsku i inspekcijsku kontrolu obavlja se kontrola robe i putnika na lakši, brži, jednostavniji i što je mnogo važno, vrlo efikasan način s aspekta borbe protiv prekograničnog kriminala”, pohvalio se Vujanović na nedavno održanom regionalnom Sajmu privrede u Mostaru.

Inače, ovuda prolazi i mnogo narkotika. Monitor je još 2014. godine pisao da u Crnoj Gori najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. Na udaru švercera najviše su granični prijelazi Sukobin i Božaj. Rjeđe luka Bar. Šverceri odatle idu na Debeli brijeg i Karasoviće, odnosno granični prijelaz Klak u Bosni. To je jedna važna ruta za prenos narkotika k sjevernom dijelu Italije, Sloveniji, Švajcarskoj i Njemačkoj. Takođe, između Crne Gore i Albanije postoji još nekoliko ilegalnih prijelaza, koji su običnim građanima skoro nepoznati, ali su zato vrlo dobro poznati švercerima i raznim krijumčarima.

Odnos zapljene narkotika u Hrvatskoj i Crnoj Gori govori da tranzit droge između Albanije i Crne Gore nije zaustavljen. Zbog toga je EU izrazila zabrinutost, pa će u procesu pregovora tražiti veće rezultate i efikasniju borbu protiv švercera. Biće potrebna i mnogo bolja tehnička, kadrovska i svaka druga opremljenost kako bi se zaustavili putevi droge i ostalih švercerskih roba, odnosno snažnije otvorio prostor za legalan biznis i uklonile barijere za poslovanje.

A oni koji poznaju istoriju mogu posvjedočiti da je prije osam decenija, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera, u pitomoj dolini Bojane, postojalo čak pet mjesta gdje se jednostavno mogla preći granica.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo