Povežite se sa nama

OKO NAS

GRANIČNI PRIJELAZ SUKOBIN: PROLAZE LJUDI I VOZILA, ALI NE I ROBA: Snalaženje kao formula preživljavanja

Objavljeno prije

na

Sve životne namirnice u Skadru bar su upola jeftinije nego u Crnoj Gori, pa veliki broj Ulcinjana u kupovinu, najčešće vikendom, odlazi preko granice. Najviše to čine mještani prigraničnih sela koji u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu. Kilogram grožđa, na primjer, staje jedan euro, kilogram paradajza 35 centi, a litar ulja oko jednog eura.

Kad se prtljažnik automobila napuni, računica je jasna. Dolazak po porodične potrebe jednom u deset dana sasvim se isplati.

Zato negoduju trgovci u Ulcinju, posebno poljoprivredni proizvođači. Jer, i na ulcinjsku pijacu stiže povrće i voće iz Albanije. Tačnije, švercuje se preko Sukobina, a zbog niskih cijena po kojima se prodaje ugrožen je naš opstanak, kažu poljoprivrednici.

Oni tvrde da je u posljednje vrijeme ova pojava uzela velikog maha, a da tu robu kupuju i lokalni trgovci-nakupci. Policijski i carinski organi saopštili su da su ovdje zaplijenjene znatne količine krijumčarenog duvana, meda, maslinovog ulja…

Savjetnik za poljoprivredu u Opštini Ulcinj Gani Redža rekao je da robe iz Albanije svakako ima na ovom tržištu. ,,No, treba ispitati kako i na koji način dolazi. Legalno svakako ne”, kazao je Redža i pozvao nadležne inspekcije da reaguju.

Snalaženje, kao formula preživljavanja, ali i brzog bogaćenja u ovom pograničnom kraju, odlično funkcioniše već dvije decenije. Nekada su se tuda, u vrijeme ,,nepravednih i ničim zasluženih sankcija”, prebacivali tankeri nafte i raznih drugih profitabilnih roba.

Ali, ni nakon što je 2002. godine, donacijom Evropske unije, otvoren granični prijelaz Sukobin-Murićan, kao prvi zajednički granični prijelaz na jugoistoku Evrope, još nema robnog prometa. Za apele koji dolaze od Opštine Ulcinj, privrednika i albanskih političkih stranaka, koji su koalicioni partneri vladajućih partija, niko previše ne mari.

Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kaže da je urgentna potreba ljudi i privrednika da se taj prijelaz proširi i osposobi i za robni promet. ,,Ovaj prijelaz je prije 14 godina bio projektovan za prelazak pola miliona ljudi, a njime sada prolazi gotovo dva miliona ljudi i pola miliona vozila”, kaže on.

Navodeći da je posebno tokom ljetnjih mjeseci zaposlenima na Sukobinu-Murićanu fizički veoma teško da se suoče sa tolikom navalom, jer tada prođe prosječno 15 hiljada ljudi dnevno, Đeka poziva da se već krene s postupkom proširenja prijelaza za narednu turističku sezonu.

No, čini se da to nije realno očekivati. Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će robni promet na graničnom prijelazu Sukobin-Murićan biti moguć tek nakon potpune rekonstrukcije puta od Ulcinja do Sukobina.

No, zbog proceduralnog ratovanja konkurentskih firmi iz Podgorice već gotovo dvije godine odlaže se početak radova na trećoj dionici tog puta, od Ulcinja do Vladimirskih Kruta.

Prema posljednjim najavama, taj posao vrijedan oko devet miliona eura mogao bi početi u oktobru, a kako je predviđeno da radovi traju godinu dana, jasno je da će se na rekonstrukciju puta dužine 13,5 kilometara čekati do sezone 2018! Prije će, izvjesno je, biti rekonstruisan put koji od Vladimirskih Kruta preko Gorane i Mrkojevića vodi prema Baru. Tim prije što će trasa jadransko-jonskog auto-puta iz Crne Gore u Albaniju ići preko Sukobina na crnogorskoj, odnosno preko Murićana na albanskoj strani granice.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kao primjer za region ukazao je na funkcionisanje graničnog prijelaza Sukobin-Murićan. ,,Mi godinama iz Crne Gore iskazujemo dobar primjer zajedničke i samo jedne kontrole na državnoj granici na graničnom prijelazu Ulcinj-Skadar. Dakle, kroz zajedničku carinsku i inspekcijsku kontrolu obavlja se kontrola robe i putnika na lakši, brži, jednostavniji i što je mnogo važno, vrlo efikasan način s aspekta borbe protiv prekograničnog kriminala”, pohvalio se Vujanović na nedavno održanom regionalnom Sajmu privrede u Mostaru.

Inače, ovuda prolazi i mnogo narkotika. Monitor je još 2014. godine pisao da u Crnoj Gori najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. Na udaru švercera najviše su granični prijelazi Sukobin i Božaj. Rjeđe luka Bar. Šverceri odatle idu na Debeli brijeg i Karasoviće, odnosno granični prijelaz Klak u Bosni. To je jedna važna ruta za prenos narkotika k sjevernom dijelu Italije, Sloveniji, Švajcarskoj i Njemačkoj. Takođe, između Crne Gore i Albanije postoji još nekoliko ilegalnih prijelaza, koji su običnim građanima skoro nepoznati, ali su zato vrlo dobro poznati švercerima i raznim krijumčarima.

Odnos zapljene narkotika u Hrvatskoj i Crnoj Gori govori da tranzit droge između Albanije i Crne Gore nije zaustavljen. Zbog toga je EU izrazila zabrinutost, pa će u procesu pregovora tražiti veće rezultate i efikasniju borbu protiv švercera. Biće potrebna i mnogo bolja tehnička, kadrovska i svaka druga opremljenost kako bi se zaustavili putevi droge i ostalih švercerskih roba, odnosno snažnije otvorio prostor za legalan biznis i uklonile barijere za poslovanje.

A oni koji poznaju istoriju mogu posvjedočiti da je prije osam decenija, u Kraljevini Jugoslaviji, na potezu od Ade do Skadarskog jezera, u pitomoj dolini Bojane, postojalo čak pet mjesta gdje se jednostavno mogla preći granica.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo