Povežite se sa nama

OKO NAS

GAZDOVANJE MOJKOVAČKIM RIBLJIM FONDOM: Ko ima najviše koristi od Tare

Objavljeno prije

na

Grupa ribolovaca, čija su imena poznata redakciji Monitora, tvrde da se ribljim fondom na području te opštine nedomaćinski gazduje. Oni navode da su pojedini njihovi sugrađani privilegovani, te da zahvaljujući sumnjivim ugovorima sa Sportsko-ribolovnim društvom (SDT) Tara dobijaju priliku da dobro zarade. Na taj način, kako tvrde ,,privatizovan” je dio rijeke, a to koristi samo pojedincima. Neki lokalni biznismeni u ponudu svojih turističkih objekata, tvrde, uvrstili su i ribolov na rijeci, pa dobro zarađuju bez ikave kontrole.

,,Duži vremenski period 3,5 km toka Tare koristi Vlatko Rakočević, vlasnik Imanja Rakočević”, kažu naši sagovornici. On je na tom mjestu proglasio flaj- fišing zonu i dnevnu dozvolu za ribolov, po principu uhvati i pusti na tom dijelu je naplaćivao 30 eura. Od toga je 20 zadžavao za svoje preduzeće, a 10 eura prosleđivao SRD. Jasno je da je dobro zaradio. Sve to na osnovu nekog ugovora, koji nije prošao upravljačke organe društva”, tvrde mojkovački ribolovci. Nijesu im poznati, kažu, detalji ugovora ni koje su bile Rakočevićeve obaveze, to jest ulaganja u zaštitu Tare.

Prema riječima nekolicine ribolovaca za ribočuvare biraju neadekvatne osobe, od kojih su neke i bivši krivolovci. „Jedan je poznat po tome što je prije nekoliko godina kad je bio uhvaćen u krivolovu pucao na policijskog inspektora. Drugu dvojicu su nedavno na ta radna mjesta postavili lokalni funkcioneri DPS-a, tačnije predsjednik Opštine Dejan Medojević. U takvim uslovima jasno je da se o ribljem fondu ne brine na pravi način. Malo ko o tome smije javno progovoriti, a krajnje je vrijeme da nadležni povedu računa o načinu gazdovanja mojkovačkim vodama i pogledaju dokumentaciju SDT”, kažu oni.

Nijedan od sagovornika Monitora nije želio da iza svoje izjave stane imenom i prezimenom. Ne žele, kažu, da u maloj mojkovačkoj sredini navlače bijes moćnika na sebe. Međutim, čelnici SRD Tara naglašavaju kako ta rijeka nikad nije bila bolje čuvana, a i da im je za neredni period resorno ministarstvo povjerilo brigu o vodama.

Predsjednik SRD Dragić Marković, podsjećajući da će to društvo i naredne dvije godine gazdovati ribljim fondom u 12 km mojkovačkih vodotoka, negirao je tvrdnje nekih svojih sugrađana o zloupotrebama u tom društvu i neadekvatnoj zaštiti. On kaže da slične optužbe mogu plasirati samo krivolovci, kojima ne odgovara postojanje zaštićenog dijela rijeke. Marković tvrdi da je ugovor, odnosno, dogovor s Rakočevićem bio postignut ranije, te da ne zna mnogo detalja, ali zna da je ta saradnja bila izuzetno korektna.

,,To je bilo prije nego sam došao na ovu funkciju, pa ne mogu mnogo o tome. Ono što je izvjesno je da je Rakočević dobro brinuo o tom dijelu Tare, to jest da su poštovana sva pravila karakteristična za zaštićene djelove rijeke. Vlasnik Imanja Rakočević obavio je poribljavanje, ali i plaćao iz svog džepa ribočuvara, koji je odlično obavljao posao. Mnogo je radio i na marketinškoj promociji tog dijela rijeke, odnosno, fla- fišing zone, pa je o svom trošku postavio i bilborde sa informacijama važnim za turiste “, tvrdi Marković.

Ugovor sa Rakočevićem je, kaže on, istekao početkom aprila ove godine, pa će o flaj-fišing zoni ponovo brinuti SRD, koje postoji od 1957. godine. Tom društvu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja povjerilo je da naredne dvije godine upravlja i ribljim fondom u vodotocima na području mojkovačke opštine. Marković kaže da je dva ribočuvara on primio na posao, a ne funkcioneri DPS.

,,Dvojica ribočuvara primljeni su preko programa javnih radova i angažovani ugovorima na tri mjeseca. Sam sam se obratio Zavodu za zapošljavanje. Za trećeg, koji je stalno zapošljen, znam da je bivši policajac i nije mi poznato to što su vaši sagovornici naveli, to jest ne znam za njihovu sumnjivu prošlost. Za sada posao obavljaju profesionalno”, tvrdi Marković.

Vlasnik Imanja Rakočević , pak, tvrdi da nikada nije sklapao nikakav ugovor sa SRD i kaže da nije prodavao ribolovne dozvole za zaštićeni revir od kolektora za prečišćavanje voda do ušća Štitaričke rijeke u Taru. Na osnovu dogovora sa SRD, kako objašnjava, uložio je za dvije godine oko 10.000 eura u unapređenje fla- fišing zone.

,,Jedina povlastica, ako se to može tako nazvati, bila je što su gosti mog imanja plaćali 50 posto od cijene dozvole. Za dvije godine, dva puta sam poribljavao, plaćao sam ribočuvara, postavljao bilborde i trudio se da od tog dijela Tare stvorim respektabilan dio turističke ponude Mojkovca. Nakon svega toga u minusu sam bar 7-8 000 eura”, kaže Rakočević.

Njegovo preduzeće bilo je zainteresovano, kako objašnjava, da naredne dvije godine gazduje ribljim fondom na području Mojkovca, ali resorno ministarstvo je koncesije dodijelilo SRD. On je uvjeren da bi još mnogo mogao da učini za mojkovačke vodotoke i nije mu jasno zbog čega je odbijen.

Ukoliko je i postojao ugovor sa Rakočevićem, sada ga nije moguće dobiti u SRD. Takođe ni podatke da li je on dok mu je bio prepušten na gazdovanje dio rijeke profitirao ili kako tvrdi ,,bio u minusu”. Rakoćević je vlasnik luksuznog mojkovačkog etno sela Imanje Rakočević, a u vrijeme kad je napravljen dogovor sa SRD Tara neki mediji su to najavili kao ,,veliki značaj i za Mojkovac i za rijeku”. Tvrdili su i da Rakočevićevim primjerom treba da krenu i drugi turistički poslenici.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo