Povežite se sa nama

OKO NAS

PRVI ŠTRAJK POLICIJSKIH SLUŽBENIKA ZAPOSLENIH U ZIKS-u: Spuški zatvor ogledalo države

Objavljeno prije

na

Spuški zatvor, ili kako se zvanično zove Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, opet je u žiži javnosti. Ovog puta zbog štrajka njegovih policijskih službenika koji od utorka protestuju ispred Ministarstva pravde. Najavili su višednevni štrajk, a prvog dana bilo ih je oko 150. Na protest su im se pridružile porodice i prijatelji.

,,Na naše vapaje godinama se niko ne odaziva. Diskriminisani smo, jer nam ne daju da idemo u penziju kao što je dozvoljeno drugima, neće da nam povećaju plate iako su plate povećane za pet hiljada policajaca. Nama se prijeti, na nas se puca, završavamo na sudovima…”

Ovako razloge za protest i stanje u Zavodu opisuje predsjednik Sindikata ZIKS-a Nenad Rakočević, ističući da je moguća radikalizacija štrajka.

Štrajkački zahtijevaju donošenje pravilnika o minimumu procesa rada, poveća-nju koeficijenta, poboljšanju bezbjednosti i zaštiti zaposlenih od prijetnji i napada zatvorenika.

Koliko su teški poslovi zaposlenih u ZIKS-u pokazuju i podaci da je oko 80 odsto radnika koji rade duže godina teže oboljelo, kazao je Rakočević.

Predrag Spasojević, takođe službenik ZIKS-a, kazao je da je kod njih veliki revolt izazvalo povećanje zarada u javnom sektoru: ,,Ako su sebi mogli da obezbijede velike plate i odlazak u privilegovanu penziju, onda to moraju obezbije-diti i nama. Ako nema para, onda nema ni za njih ni za nas”.

Prvi put u istoriji postojanja ZIKS-a štrajkuju zaposleni u najvitalnijem organu unutrašnje organizacije Zavoda – u Službi obezbjeđenja, podsjeća, u razgovoru za Monitor, Vladan Pavićević, privatni detektiv i bivši službenik ZIKS-a.

On se pita da li odgovorni u menadžmentu Zavoda osjećaju potrebu da iz moralnih i profesionalnih razloga podnesu ostavke i da li će nadležni preispitati njihov rad, odnosno da li su u skladu sa zakonom obavljali službena ovlašćenja ili je bilo grubih zloupotreba u vršenju službenih radnji.

,,Stanje u Zavodu nikada nije bilo lošije od kada Zavod postoji i djeluje u sastavu Ministarstva pravde. To važi i za stanje i položaj zaposlenih u toj ustanovi kao i za položaj osuđeničke populacije. Uočljivi su i određeni poremećaji koji su na ivici psihopatološkog nivoa. Ovo se odnosi i na zaposlene”, objašnjava Pavićević.

,,Svojevremeno je”, kaže Pavićević, ,,zakonodavac, uz stručno mišljenje psihologa i sociologa, predvidio da zaposleni može efektivno da raditi 15 godina nakon čega se obavezno mora penzionisati bez obzira na starosne godine i fizičku spremnost. Standardi su pomjereni uz preporuke Savjeta Evrope, ali u materijalno-tehničkom smislu nije se mnogo napredovalo iako su izdvajana pozamašna sredstva za izgradnju Specijalne bolnice u okviru ZIKS-a koja je više puta volšebno otvarana kao marketinški trik, pa sve do stvaranja adekvatnih uslova smještaja”.

Nenad Rakočević kaže da država samo njima nije izašla u susret kada je riječ o penzionoj politici i povećanju zarada uniformisanim službenicima.

,,Najmanje razumijevanja za nas imaju u Ministarstvu pravde. Šefica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija kazala nam je: ‘Šta vi hoćete, vi nijeste cijenjeni u društvu, niti kotirani. Vi nemate ugled’. Ovo je istina živa, ovo je rekla direktorica Direktorata”, tvrdi Rakočević.

Pavićević zaključuje da je očigledno da je zrelo da se javno kaže da je stanje u ZIKS-u zapravo preslikano stanje u državi.

Da li će to doprijeti do Vlade i Skupštine. Ili ćemo i dalje slušati hvalospjeve premijera Mila Đukanovića: ,,Crna Gora može da stane rame uz rame sa Monte Karlom”. A to je izgovorio dok su mediji javljali o štrajku policijskih službenika spuškog zatvora, da je Budva već 12 sati bez vode, da Tivat nema cijeli dan struje, da Kotoru prijeti junski poptop…

Vladan Pavićević, privatni detektiv
Vrijeme za ostavke

– U spuškom zatvoru bilo je tuča, ali ne između osuđenika i Službe obezbjeđenja, koje su završavane teškim tjelesnim povredama i sudskim postupkom. Iz zatvora su bježali osuđeni za najteža krivična djela, a mnoga od tih bjekstava i dalje su pod velom tajni. Desio se i pokušaj ubistva rukovodioca sprovodničke službe, koji je bio planiran. Ali, neuobičajen je štrajk službenika obezbjeđenja ZIKS-a i opravdanost ili neopravdanost prava na štrajk ne smije ugroziti ni najniži minimum bezbjednosnog stanja u toj ustanovi. U Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, odnosno Pravilniku o načinu vršenja obezbjeđenja, o naoružanju i opremi, u članu 7 piše: „Pomoćnik direktora rukovodi radom Službe obezbjeđenja i odgovoran je direktoru za svoj rad, pa je dužan da predlaže direktoru plan obezbjeđenja u svakoj jedinici, koordinira, vrši procjenu stanja bezbjednosti, izdaje naređenja načelniku”. Shodno navedenim preciznim propisima otvoreno je pitanje da li je pomoćnik direktora radio svoj posao u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija i da li je pogrešno i nepotpuno sačinio plan i mjere obezbjeđenja prema odbjeglim osuđenim licima. Član 71 istog pravilnika propisuje: „Nestanak, kvar, uništenje naoružanja službenik je dužan odmah da prijavi pomoćniku ili načelniku”. A jednom je ustanovljeno da službenik obezbjeđenja nema službeni pištolj! U svim zemljama regiona, pa i u bolje razvijenim evropskim, vlade su padale upravo zbog lošeg stanja i anarhije u zatvorskim ustanovama. Sjetimo se kako je Vlada Crne Gore zauzela stav još 2006. godine, prilikom vanrednog pretresa pritvorenih lica u Istražnom zatvoru Podgorica, prilikom čega je pronađena veća količina mobilnih telefona – istog dana je smijenjena uprava zatvora. No, odmah nakon imenovanja novog menadžmenta pronalaženi su i pištolji, a iz jednog osuđenik je izvršio samoubistvo i niko za to nije odgovarao! I kasnije su se nizali brutalni događaji. Pa zar zbog svega toga sada nije vrijeme da u ime minimuma od profesionalnog odnosa podnesu ostavke nadležni počev od ministra pravde pa do uprave ZIKS-a?

Život u neljudskim uslovima

,,Ovdje smo u neljudskim uslovima. Zamislite kako izgleda naš dan u starinskoj sobi u kojoj ima 7-8 ljudi bez klime i frižidera”, kazao je Vijestima zatvorenik M.J. povodom najave zatvorenika početkom jula 2011. godine da će štrajkovati glađu. Naoružani specijalci sa fantomkama, prema tvrdnjama zatvorenika, upali su 8. februara 2012. godine oko 15 sati u zatvor u Spužu i na silu ugušili trodnevni štrajk glađu. Nekoliko stotina zatvorenika odbijalo je zatvorsku hranu tražeći da počne da se primjenjuje odredba novog zakona po kojoj uslovno na slobodu mogu da se puste oni koji su odslužili dvije trećine kazne i da u procjeni ponašanja zatvorenika pri otpustu ne učestvuje policija, već samo zatvorski čuvari. Zatvorenici tvrde da su specijalci ,,premlatili desetak momaka koje je uprava označila kao organizatore štrajka”, dodajući da je nekima od njih ugroženo zdravlje. Jedan od najmasovnijih štrajkova glađu u spuškom zatvoru počeo je početkom februara 2013. godine. Više od pet stotina osuđenika, među kojima su bile žene i maloljetnici, odbilo je da uzima hranu. Kao glavne probleme zbog kojih su se odlučili na to, zatvorenici su naveli prenatrpanost zatvorskih kapaciteta, neuslovnost određenih paviljona, lošu ishranu, neadekvatnu medicinsku njegu kao i dužinu trajanja sudskih procesa. Jedan od glavnih razloga za štrajk bilo je neoglašavanje nadležnih povodom inicijative za donošenje zakona o amnestiji osuđenika koju je svojim potpisima podržalo više od 20.000 građana.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo