Povežite se sa nama

OKO NAS

TROGODIŠNJE POSNE ULCINJSKE BERBE: Ni berbe soli, ni značajnije berbe maslina

Objavljeno prije

na

U resursima bogatom gradu, radišnih i štedljivih ljudi, bilo je nepisano pravilo koje se, sa koljena na koljeno, prenosilo kao pouka: ako ne rode masline, biće bar dobre berbe soli, biće barem dobra turistička sezona, biće dobrog ulova ribe, na moru ili na Bojani, svejedno je. Niko neće ostati gladan. Biće dovoljno da se nahrani i sirotinja i putnik namjernik.

Vremena su se promijenila, stare formule ne važe. Istorija je zabilježila da samo dva puta za 79 godina na Solani nije bilo berbe soli: jednom u toku Drugog svjetskog rata, 1943, te 1964, kada je dugotrajna kiša sasvim istopila slane kristale.

Sada već treću godinu zaredom izostaje berba, a zvaničnicima su puna usta obećanja da se ulažu napori u „mogućnost pokretanja proizvodnje soli”. Te napore na terenu niko ne vidi. One koji su sve učinili, uz podršku Vlade, da se tu so više ne dobija, da Solana liči na ratni Vukovar, da se radnici oćeraju, ptice da traže druga staništa i koridore, tako nešto ne interesuje. To za njih nije isplativo.

,,Stvar je jednostavna: na Solani nema ptica bez soli i ljudi. Proizvodnja soli jeste stvar javnog interesa, koji se bez zadrške daje i za veće ekonomski neisplative projekte, pa ne vidimo opravdanje zašto takav status ne bi imala i revitalizacija Solane”, kaže direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević.

Ona tvrdi da bi tek rješavanjem pitanja vlasništva, ispitivanjem odgovornosti svih učesnika u procesu privatizacije, pokretanjem proizvodnje soli, ulcinjska Solana povratila slavu, uposlila lokalno stanovništvo i vratila osjećaj ponosa Crnoj Gori.

,,Samo malo dobre volje je potrebno. Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je 3,5 miliona eura granta za ulcinjsku Solanu”, navodi donedavna potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika.

Ona kaže da je preduslov za dobijanje tih sredstava da se Solana upiše na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Crnogorska Vlada već više od godinu odbija da Solanu nominuje za Ramsarsko područje.

Prema njezinim riječima, to je ogromna suma koja bi pomogla da se devastirani prostor Solane i njena infrastruktura saniraju i pokrene proizvodnja soli.

Nada da će bar biti dobre berbe maslina se ovih dana takođe izjalovila. Veoma loše atmosferske prilike tokom drugog dijela proljeća praktično su uništile rod na maslinjacima u Ulcinju. „Stanje je katastrofalno, iako je tokom aprila izgledalo da će biti bolje nego prošle godine. Berba će biti simbolična”, saopštili su maslinari i uljari.

Oni se bore kako bi spasili makar minimalan urod, jer će zbog već treće slabe berbe zaredom na tržištu porasti cijena maslinovog ulja.

Zbog toga će biti prekršena vjekovna formula. ,,Naši stari su govorili da žutica jedne godine rodi dobro, druge polovično, a treće nikako”, ističe stručnjak za maslinarstvo Ćazim Alković.

Ove godine, kako je krenulo, manje će biti berićeta i od turističke sezone. Nestabilno vrijeme, usmjerenost na regionalna tržišta, početak Evropskog prvenstva u fudbalu i mjesec ramazan, samo su neki od faktora koji su uslovili da je predsezona u Ulcinju znatno slabija nego prošle godine.

Predsjednik zakupaca ulcinjskih plaža Prelja Škrelja kazao je da je predsezona na ulcinjskoj rivijeri loša. ,,Nije ni približno kao lani”, ocjenjuje vlasnik poznatog kupališta Kopakabana na Velikoj plaži.

Slika koja se ovih dana može vidjeti na Maloj plaži, u srcu grada, dovoljno o tome govori. I razrovane ulice u centru grada pokazuju da je do prave sezone još dosta vremena.

,,Kao da zaboravljamo da gost dolazi ovdje da se odmori. Definitivno moramo shvatiti da su, bez čistog grada i manje buke, uzalud razmišljanja o razvoju turizma”, ističe vlasnik apartmanske grupacije Palata Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović, koji je, inače, nedavno dobio nagradu Privredne komore Crne Gore za unaprijeđenje menadžmenta.

Turistički radnici se nadaju da će prava sezona ove godine početi oko 8. jula, odnosno odmah nakon Bajrama.

Najviše zabrinjava evidentan pad kupovne moći gostiju, što će se odraziti na ukupne rezultate ove sezone. Turisti će se u privatnom smještaju u prosjeku zadržavati tek pet do šest dana.

„Nas nekako sezona pregazi kao brzi voz. Sve to prođe u 40 dana i mi faktički kako se osvijestimo odmah se onesvijestimo. Ne znamo ni kako je prošla”, kaže vlasnik Hotela Dolcino Hasan Karamanaga.

,,Ovakve ‘berbe’ i ‘dinamika razvoja’ sa ovakvom politikom će se nesumnjivo nastaviti. Za to se i sama Vlada Crne Gore pobrinula. Dovoljno je pogledati njen Program rada ili Ministarstva održivog razvoja i turizma. U tim dokumentima, u djelovima koji se tiču razvoja, ali i u ostalim, Ulcinj praktično ne postoji, osim jedne rečenice koja se odnosi na Bijenale u Veneciji”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

On naglašava da je velika ogovornost i na lokalnim „patriotama”. „Politikom – pošto-poto biti dio vlasti, ne obazirući se na cijenu tog aranžmana, oni nastavljaju da pomažu trend proizvodnje ‚izgubljenih generacija’ uz bijednu argumentaciju da moraju biti dio vlasti, pa i ove koja definitivno ne radi u korist Ulcinja i njenih građana”, zaključuje Bajraktari.

,,Opasna” ulcinjska so

Stotinjak grama morske soli koju su iz CZIP-a dostavili Vladi završilo je kod forenzičara, a otvorena je i istraga da li je neko ,,bijelim prahom” želio da naudi premijeru Milu Đukanoviću, pišu Vijesti. Koordinatorka u CZIP-u Marija Stanišić tvrdi da joj je inspektor za krvne delikte kazao da je tužiteljka Romina Vlahović pokrenula postupak i so poslala u Forenzički cenatr u Danilovgradu kako bi se tačno utvrdio sastav „bijele praškaste supstance”. Epruvetu sa solju je Stanišićka predala na arhivi Vlade krajem prošle godine u okviru akcije Dajmo šansu ulcinjskoj Solani. Te epruvete su, pored ostalog, podijeljene i odbornicima u Skupštini opštine Ulcinj. ,,Vrlo je vjerovatno da je ovo namjerni pritisak kako bi nas uplašili”, saopšteno je iz CZIP-a.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo