Povežite se sa nama

OKO NAS

TROGODIŠNJE POSNE ULCINJSKE BERBE: Ni berbe soli, ni značajnije berbe maslina

Objavljeno prije

na

U resursima bogatom gradu, radišnih i štedljivih ljudi, bilo je nepisano pravilo koje se, sa koljena na koljeno, prenosilo kao pouka: ako ne rode masline, biće bar dobre berbe soli, biće barem dobra turistička sezona, biće dobrog ulova ribe, na moru ili na Bojani, svejedno je. Niko neće ostati gladan. Biće dovoljno da se nahrani i sirotinja i putnik namjernik.

Vremena su se promijenila, stare formule ne važe. Istorija je zabilježila da samo dva puta za 79 godina na Solani nije bilo berbe soli: jednom u toku Drugog svjetskog rata, 1943, te 1964, kada je dugotrajna kiša sasvim istopila slane kristale.

Sada već treću godinu zaredom izostaje berba, a zvaničnicima su puna usta obećanja da se ulažu napori u „mogućnost pokretanja proizvodnje soli”. Te napore na terenu niko ne vidi. One koji su sve učinili, uz podršku Vlade, da se tu so više ne dobija, da Solana liči na ratni Vukovar, da se radnici oćeraju, ptice da traže druga staništa i koridore, tako nešto ne interesuje. To za njih nije isplativo.

,,Stvar je jednostavna: na Solani nema ptica bez soli i ljudi. Proizvodnja soli jeste stvar javnog interesa, koji se bez zadrške daje i za veće ekonomski neisplative projekte, pa ne vidimo opravdanje zašto takav status ne bi imala i revitalizacija Solane”, kaže direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević.

Ona tvrdi da bi tek rješavanjem pitanja vlasništva, ispitivanjem odgovornosti svih učesnika u procesu privatizacije, pokretanjem proizvodnje soli, ulcinjska Solana povratila slavu, uposlila lokalno stanovništvo i vratila osjećaj ponosa Crnoj Gori.

,,Samo malo dobre volje je potrebno. Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je 3,5 miliona eura granta za ulcinjsku Solanu”, navodi donedavna potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika.

Ona kaže da je preduslov za dobijanje tih sredstava da se Solana upiše na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Crnogorska Vlada već više od godinu odbija da Solanu nominuje za Ramsarsko područje.

Prema njezinim riječima, to je ogromna suma koja bi pomogla da se devastirani prostor Solane i njena infrastruktura saniraju i pokrene proizvodnja soli.

Nada da će bar biti dobre berbe maslina se ovih dana takođe izjalovila. Veoma loše atmosferske prilike tokom drugog dijela proljeća praktično su uništile rod na maslinjacima u Ulcinju. „Stanje je katastrofalno, iako je tokom aprila izgledalo da će biti bolje nego prošle godine. Berba će biti simbolična”, saopštili su maslinari i uljari.

Oni se bore kako bi spasili makar minimalan urod, jer će zbog već treće slabe berbe zaredom na tržištu porasti cijena maslinovog ulja.

Zbog toga će biti prekršena vjekovna formula. ,,Naši stari su govorili da žutica jedne godine rodi dobro, druge polovično, a treće nikako”, ističe stručnjak za maslinarstvo Ćazim Alković.

Ove godine, kako je krenulo, manje će biti berićeta i od turističke sezone. Nestabilno vrijeme, usmjerenost na regionalna tržišta, početak Evropskog prvenstva u fudbalu i mjesec ramazan, samo su neki od faktora koji su uslovili da je predsezona u Ulcinju znatno slabija nego prošle godine.

Predsjednik zakupaca ulcinjskih plaža Prelja Škrelja kazao je da je predsezona na ulcinjskoj rivijeri loša. ,,Nije ni približno kao lani”, ocjenjuje vlasnik poznatog kupališta Kopakabana na Velikoj plaži.

Slika koja se ovih dana može vidjeti na Maloj plaži, u srcu grada, dovoljno o tome govori. I razrovane ulice u centru grada pokazuju da je do prave sezone još dosta vremena.

,,Kao da zaboravljamo da gost dolazi ovdje da se odmori. Definitivno moramo shvatiti da su, bez čistog grada i manje buke, uzalud razmišljanja o razvoju turizma”, ističe vlasnik apartmanske grupacije Palata Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović, koji je, inače, nedavno dobio nagradu Privredne komore Crne Gore za unaprijeđenje menadžmenta.

Turistički radnici se nadaju da će prava sezona ove godine početi oko 8. jula, odnosno odmah nakon Bajrama.

Najviše zabrinjava evidentan pad kupovne moći gostiju, što će se odraziti na ukupne rezultate ove sezone. Turisti će se u privatnom smještaju u prosjeku zadržavati tek pet do šest dana.

„Nas nekako sezona pregazi kao brzi voz. Sve to prođe u 40 dana i mi faktički kako se osvijestimo odmah se onesvijestimo. Ne znamo ni kako je prošla”, kaže vlasnik Hotela Dolcino Hasan Karamanaga.

,,Ovakve ‘berbe’ i ‘dinamika razvoja’ sa ovakvom politikom će se nesumnjivo nastaviti. Za to se i sama Vlada Crne Gore pobrinula. Dovoljno je pogledati njen Program rada ili Ministarstva održivog razvoja i turizma. U tim dokumentima, u djelovima koji se tiču razvoja, ali i u ostalim, Ulcinj praktično ne postoji, osim jedne rečenice koja se odnosi na Bijenale u Veneciji”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

On naglašava da je velika ogovornost i na lokalnim „patriotama”. „Politikom – pošto-poto biti dio vlasti, ne obazirući se na cijenu tog aranžmana, oni nastavljaju da pomažu trend proizvodnje ‚izgubljenih generacija’ uz bijednu argumentaciju da moraju biti dio vlasti, pa i ove koja definitivno ne radi u korist Ulcinja i njenih građana”, zaključuje Bajraktari.

,,Opasna” ulcinjska so

Stotinjak grama morske soli koju su iz CZIP-a dostavili Vladi završilo je kod forenzičara, a otvorena je i istraga da li je neko ,,bijelim prahom” želio da naudi premijeru Milu Đukanoviću, pišu Vijesti. Koordinatorka u CZIP-u Marija Stanišić tvrdi da joj je inspektor za krvne delikte kazao da je tužiteljka Romina Vlahović pokrenula postupak i so poslala u Forenzički cenatr u Danilovgradu kako bi se tačno utvrdio sastav „bijele praškaste supstance”. Epruvetu sa solju je Stanišićka predala na arhivi Vlade krajem prošle godine u okviru akcije Dajmo šansu ulcinjskoj Solani. Te epruvete su, pored ostalog, podijeljene i odbornicima u Skupštini opštine Ulcinj. ,,Vrlo je vjerovatno da je ovo namjerni pritisak kako bi nas uplašili”, saopšteno je iz CZIP-a.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo