Povežite se sa nama

OKO NAS

TROGODIŠNJE POSNE ULCINJSKE BERBE: Ni berbe soli, ni značajnije berbe maslina

Objavljeno prije

na

U resursima bogatom gradu, radišnih i štedljivih ljudi, bilo je nepisano pravilo koje se, sa koljena na koljeno, prenosilo kao pouka: ako ne rode masline, biće bar dobre berbe soli, biće barem dobra turistička sezona, biće dobrog ulova ribe, na moru ili na Bojani, svejedno je. Niko neće ostati gladan. Biće dovoljno da se nahrani i sirotinja i putnik namjernik.

Vremena su se promijenila, stare formule ne važe. Istorija je zabilježila da samo dva puta za 79 godina na Solani nije bilo berbe soli: jednom u toku Drugog svjetskog rata, 1943, te 1964, kada je dugotrajna kiša sasvim istopila slane kristale.

Sada već treću godinu zaredom izostaje berba, a zvaničnicima su puna usta obećanja da se ulažu napori u „mogućnost pokretanja proizvodnje soli”. Te napore na terenu niko ne vidi. One koji su sve učinili, uz podršku Vlade, da se tu so više ne dobija, da Solana liči na ratni Vukovar, da se radnici oćeraju, ptice da traže druga staništa i koridore, tako nešto ne interesuje. To za njih nije isplativo.

,,Stvar je jednostavna: na Solani nema ptica bez soli i ljudi. Proizvodnja soli jeste stvar javnog interesa, koji se bez zadrške daje i za veće ekonomski neisplative projekte, pa ne vidimo opravdanje zašto takav status ne bi imala i revitalizacija Solane”, kaže direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević.

Ona tvrdi da bi tek rješavanjem pitanja vlasništva, ispitivanjem odgovornosti svih učesnika u procesu privatizacije, pokretanjem proizvodnje soli, ulcinjska Solana povratila slavu, uposlila lokalno stanovništvo i vratila osjećaj ponosa Crnoj Gori.

,,Samo malo dobre volje je potrebno. Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je 3,5 miliona eura granta za ulcinjsku Solanu”, navodi donedavna potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika.

Ona kaže da je preduslov za dobijanje tih sredstava da se Solana upiše na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Crnogorska Vlada već više od godinu odbija da Solanu nominuje za Ramsarsko područje.

Prema njezinim riječima, to je ogromna suma koja bi pomogla da se devastirani prostor Solane i njena infrastruktura saniraju i pokrene proizvodnja soli.

Nada da će bar biti dobre berbe maslina se ovih dana takođe izjalovila. Veoma loše atmosferske prilike tokom drugog dijela proljeća praktično su uništile rod na maslinjacima u Ulcinju. „Stanje je katastrofalno, iako je tokom aprila izgledalo da će biti bolje nego prošle godine. Berba će biti simbolična”, saopštili su maslinari i uljari.

Oni se bore kako bi spasili makar minimalan urod, jer će zbog već treće slabe berbe zaredom na tržištu porasti cijena maslinovog ulja.

Zbog toga će biti prekršena vjekovna formula. ,,Naši stari su govorili da žutica jedne godine rodi dobro, druge polovično, a treće nikako”, ističe stručnjak za maslinarstvo Ćazim Alković.

Ove godine, kako je krenulo, manje će biti berićeta i od turističke sezone. Nestabilno vrijeme, usmjerenost na regionalna tržišta, početak Evropskog prvenstva u fudbalu i mjesec ramazan, samo su neki od faktora koji su uslovili da je predsezona u Ulcinju znatno slabija nego prošle godine.

Predsjednik zakupaca ulcinjskih plaža Prelja Škrelja kazao je da je predsezona na ulcinjskoj rivijeri loša. ,,Nije ni približno kao lani”, ocjenjuje vlasnik poznatog kupališta Kopakabana na Velikoj plaži.

Slika koja se ovih dana može vidjeti na Maloj plaži, u srcu grada, dovoljno o tome govori. I razrovane ulice u centru grada pokazuju da je do prave sezone još dosta vremena.

,,Kao da zaboravljamo da gost dolazi ovdje da se odmori. Definitivno moramo shvatiti da su, bez čistog grada i manje buke, uzalud razmišljanja o razvoju turizma”, ističe vlasnik apartmanske grupacije Palata Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović, koji je, inače, nedavno dobio nagradu Privredne komore Crne Gore za unaprijeđenje menadžmenta.

Turistički radnici se nadaju da će prava sezona ove godine početi oko 8. jula, odnosno odmah nakon Bajrama.

Najviše zabrinjava evidentan pad kupovne moći gostiju, što će se odraziti na ukupne rezultate ove sezone. Turisti će se u privatnom smještaju u prosjeku zadržavati tek pet do šest dana.

„Nas nekako sezona pregazi kao brzi voz. Sve to prođe u 40 dana i mi faktički kako se osvijestimo odmah se onesvijestimo. Ne znamo ni kako je prošla”, kaže vlasnik Hotela Dolcino Hasan Karamanaga.

,,Ovakve ‘berbe’ i ‘dinamika razvoja’ sa ovakvom politikom će se nesumnjivo nastaviti. Za to se i sama Vlada Crne Gore pobrinula. Dovoljno je pogledati njen Program rada ili Ministarstva održivog razvoja i turizma. U tim dokumentima, u djelovima koji se tiču razvoja, ali i u ostalim, Ulcinj praktično ne postoji, osim jedne rečenice koja se odnosi na Bijenale u Veneciji”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

On naglašava da je velika ogovornost i na lokalnim „patriotama”. „Politikom – pošto-poto biti dio vlasti, ne obazirući se na cijenu tog aranžmana, oni nastavljaju da pomažu trend proizvodnje ‚izgubljenih generacija’ uz bijednu argumentaciju da moraju biti dio vlasti, pa i ove koja definitivno ne radi u korist Ulcinja i njenih građana”, zaključuje Bajraktari.

,,Opasna” ulcinjska so

Stotinjak grama morske soli koju su iz CZIP-a dostavili Vladi završilo je kod forenzičara, a otvorena je i istraga da li je neko ,,bijelim prahom” želio da naudi premijeru Milu Đukanoviću, pišu Vijesti. Koordinatorka u CZIP-u Marija Stanišić tvrdi da joj je inspektor za krvne delikte kazao da je tužiteljka Romina Vlahović pokrenula postupak i so poslala u Forenzički cenatr u Danilovgradu kako bi se tačno utvrdio sastav „bijele praškaste supstance”. Epruvetu sa solju je Stanišićka predala na arhivi Vlade krajem prošle godine u okviru akcije Dajmo šansu ulcinjskoj Solani. Te epruvete su, pored ostalog, podijeljene i odbornicima u Skupštini opštine Ulcinj. ,,Vrlo je vjerovatno da je ovo namjerni pritisak kako bi nas uplašili”, saopšteno je iz CZIP-a.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo