U resursima bogatom gradu, radišnih i štedljivih ljudi, bilo je nepisano pravilo koje se, sa koljena na koljeno, prenosilo kao pouka: ako ne rode masline, biće bar dobre berbe soli, biće barem dobra turistička sezona, biće dobrog ulova ribe, na moru ili na Bojani, svejedno je. Niko neće ostati gladan. Biće dovoljno da se nahrani i sirotinja i putnik namjernik.
Vremena su se promijenila, stare formule ne važe. Istorija je zabilježila da samo dva puta za 79 godina na Solani nije bilo berbe soli: jednom u toku Drugog svjetskog rata, 1943, te 1964, kada je dugotrajna kiša sasvim istopila slane kristale.
Sada već treću godinu zaredom izostaje berba, a zvaničnicima su puna usta obećanja da se ulažu napori u „mogućnost pokretanja proizvodnje soli”. Te napore na terenu niko ne vidi. One koji su sve učinili, uz podršku Vlade, da se tu so više ne dobija, da Solana liči na ratni Vukovar, da se radnici oćeraju, ptice da traže druga staništa i koridore, tako nešto ne interesuje. To za njih nije isplativo.
,,Stvar je jednostavna: na Solani nema ptica bez soli i ljudi. Proizvodnja soli jeste stvar javnog interesa, koji se bez zadrške daje i za veće ekonomski neisplative projekte, pa ne vidimo opravdanje zašto takav status ne bi imala i revitalizacija Solane”, kaže direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević.
Ona tvrdi da bi tek rješavanjem pitanja vlasništva, ispitivanjem odgovornosti svih učesnika u procesu privatizacije, pokretanjem proizvodnje soli, ulcinjska Solana povratila slavu, uposlila lokalno stanovništvo i vratila osjećaj ponosa Crnoj Gori.
,,Samo malo dobre volje je potrebno. Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je 3,5 miliona eura granta za ulcinjsku Solanu”, navodi donedavna potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika.
Ona kaže da je preduslov za dobijanje tih sredstava da se Solana upiše na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja. Crnogorska Vlada već više od godinu odbija da Solanu nominuje za Ramsarsko područje.
Prema njezinim riječima, to je ogromna suma koja bi pomogla da se devastirani prostor Solane i njena infrastruktura saniraju i pokrene proizvodnja soli.
Nada da će bar biti dobre berbe maslina se ovih dana takođe izjalovila. Veoma loše atmosferske prilike tokom drugog dijela proljeća praktično su uništile rod na maslinjacima u Ulcinju. „Stanje je katastrofalno, iako je tokom aprila izgledalo da će biti bolje nego prošle godine. Berba će biti simbolična”, saopštili su maslinari i uljari.
Oni se bore kako bi spasili makar minimalan urod, jer će zbog već treće slabe berbe zaredom na tržištu porasti cijena maslinovog ulja.
Zbog toga će biti prekršena vjekovna formula. ,,Naši stari su govorili da žutica jedne godine rodi dobro, druge polovično, a treće nikako”, ističe stručnjak za maslinarstvo Ćazim Alković.
Ove godine, kako je krenulo, manje će biti berićeta i od turističke sezone. Nestabilno vrijeme, usmjerenost na regionalna tržišta, početak Evropskog prvenstva u fudbalu i mjesec ramazan, samo su neki od faktora koji su uslovili da je predsezona u Ulcinju znatno slabija nego prošle godine.
Predsjednik zakupaca ulcinjskih plaža Prelja Škrelja kazao je da je predsezona na ulcinjskoj rivijeri loša. ,,Nije ni približno kao lani”, ocjenjuje vlasnik poznatog kupališta Kopakabana na Velikoj plaži.
Slika koja se ovih dana može vidjeti na Maloj plaži, u srcu grada, dovoljno o tome govori. I razrovane ulice u centru grada pokazuju da je do prave sezone još dosta vremena.
,,Kao da zaboravljamo da gost dolazi ovdje da se odmori. Definitivno moramo shvatiti da su, bez čistog grada i manje buke, uzalud razmišljanja o razvoju turizma”, ističe vlasnik apartmanske grupacije Palata Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović, koji je, inače, nedavno dobio nagradu Privredne komore Crne Gore za unaprijeđenje menadžmenta.
Turistički radnici se nadaju da će prava sezona ove godine početi oko 8. jula, odnosno odmah nakon Bajrama.
Najviše zabrinjava evidentan pad kupovne moći gostiju, što će se odraziti na ukupne rezultate ove sezone. Turisti će se u privatnom smještaju u prosjeku zadržavati tek pet do šest dana.
„Nas nekako sezona pregazi kao brzi voz. Sve to prođe u 40 dana i mi faktički kako se osvijestimo odmah se onesvijestimo. Ne znamo ni kako je prošla”, kaže vlasnik Hotela Dolcino Hasan Karamanaga.
,,Ovakve ‘berbe’ i ‘dinamika razvoja’ sa ovakvom politikom će se nesumnjivo nastaviti. Za to se i sama Vlada Crne Gore pobrinula. Dovoljno je pogledati njen Program rada ili Ministarstva održivog razvoja i turizma. U tim dokumentima, u djelovima koji se tiču razvoja, ali i u ostalim, Ulcinj praktično ne postoji, osim jedne rečenice koja se odnosi na Bijenale u Veneciji”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.
On naglašava da je velika ogovornost i na lokalnim „patriotama”. „Politikom – pošto-poto biti dio vlasti, ne obazirući se na cijenu tog aranžmana, oni nastavljaju da pomažu trend proizvodnje ‚izgubljenih generacija’ uz bijednu argumentaciju da moraju biti dio vlasti, pa i ove koja definitivno ne radi u korist Ulcinja i njenih građana”, zaključuje Bajraktari.
,,Opasna” ulcinjska so
Stotinjak grama morske soli koju su iz CZIP-a dostavili Vladi završilo je kod forenzičara, a otvorena je i istraga da li je neko ,,bijelim prahom” želio da naudi premijeru Milu Đukanoviću, pišu Vijesti. Koordinatorka u CZIP-u Marija Stanišić tvrdi da joj je inspektor za krvne delikte kazao da je tužiteljka Romina Vlahović pokrenula postupak i so poslala u Forenzički cenatr u Danilovgradu kako bi se tačno utvrdio sastav „bijele praškaste supstance”. Epruvetu sa solju je Stanišićka predala na arhivi Vlade krajem prošle godine u okviru akcije Dajmo šansu ulcinjskoj Solani. Te epruvete su, pored ostalog, podijeljene i odbornicima u Skupštini opštine Ulcinj. ,,Vrlo je vjerovatno da je ovo namjerni pritisak kako bi nas uplašili”, saopšteno je iz CZIP-a.
Mustafa CANKA