Povežite se sa nama

OKO NAS

PORODICA JOVOVIĆ IZ SUTOMORA ŽIVI OD 192 EURA: Priručnik za preživljavanje

Objavljeno prije

na

„Otac porodice nema izbora. Mora se potruditi, donijeti, obezbijediti”. I to je način na koji svoju ulogu vidi Nikšićanin Radomir Jovović, nastanjen u sutomorskom naselju Tomovići. Ali, podstanarski život, nesigurni poslovi od danas do sjutra, četvoro djece školskog uzrasta, od kojih je jedno djevojčica sa lakšim smetnjama u razvoju, traže i uzimaju danak, te njega i njegovu suprugu Vericu dovode do ruba egzistencije.

Kako ni on ni njegova supruga nemaju stalni izvor prihoda, ovaj čovjek ponosnog, gorštačkog kova, odlučuje da moli za pomoć. Počinje od Delegacije EU u Podgorici.

U odgovoru od 9. decembra 2011. godine se navodi da EU nije u mogućnosti da izdvoji i odobri sredstva za pomoć. Savjetuju da se obrati lokalnim medijima kako bi skrenuo pažnju na svoju tešku finansijsku situaciju, kao i da zatraži pomoć od institucija na lokalnom i državnom nivou.

Mada skeptik, Radomir odlučuje da pokuša.. Moli za jednokratnu novčanu pomoć tadašnjeg predsjednika crnogorskog parlamenta, Ranka Krivokapića. Odgovor stiže 12. marta 2012. godine, i to od Ivana Vujovića, šefa Krivokapićevog kabineta koji saopštava „da Skupština Crne Gore nema novčanih sredstava za takve namjene”.

Jovović sa državnog prelazi na lokalni nivo. Takođe početkom 2012. godine odlazi do Kabineta tadašnjeg gradonačelnika Bara Žarka Pavićevića. Traži prijem kod Pavićevića, kako bi ga podsjetio na javno obećanje, dato godinu dana ranije na TVCG-u. Gradonačelnik Bara je tada, javno, rekao Jovovićima da će biti stambeno zbrinuti, kroz projekat izgradnje stanova solidarnosti. Umjesto stana, od SO Bar Jovovići tada dobijaju 20 eura pomoći.

Prije godinu dana ga je podsjetio i sadašnji gradonačelnik Bara, Zoran Srzentić. Ni to nije imalo nikakvog efekta. Nijema na molbe Jovovića ostala je i ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević. Zato Radomir i zaključuje da su „sve to bila jalova obećanja”.

Ipak, on ne gubi nadu.

„Zaokupljenost pričom o iznevjerenim obećanjima, politici i situaciji u zemlji, čini da zaboravimo da se nalazimo u trošnoj sobici od petnaestak kvadrata, sa tri kreveta i jednim televizorom. Zaboravljamo da smo do kućice, koja se nalazi duboko u brdu, došli blatnjavim, kamenim, kozjim putem. Da krov očigledno prokišnjava. Da su zidovi sa otpalom farbom, pocrnjeli od vlage – pogodno tle za pobolijevanje djece”, kaže.

Struju imaju. Zimi se griju na drva. Kupatila nemaju, a kada neko od njih hoće da se kupa „ostali izađu napolje”. Ranije su koristili izvorsku vodu za piće. Ali ni to više ne mogu. Pošto je data na ispitivanje, početkom februara ove godine, Hemijsko – epidemiološkoj službi JZU Doma zdravlja Bar, utvrđeno je da voda nije ispravna za piće.

Uprkos nemaštini, djeca odrastaju, napreduju. Razmišljaju i planiraju svoju budućnost. Ne dozvoljavaju sebi da klonu duhom i da ih trenutna situacija omete u njihovim planovima. Najstarija Milka je učenica Srednje poljoprivredne škole. Planira da upiše poljoprivredni fakultet jer je perspektivan, ali i zbog „deficitarnog kadra i jer je unosan”. Jovana je šesnaestogodišnjakinja koja najviše vremena provodi brinući se o osmogodišnjakinji Slavici, ćutljivoj ali uvijek nasmijanoj djevojčici. Tinejdžer Milo voli fudbal i njime se bavi više od sedam godina. Ušao je u prvu postavu juniorskog sutomorskog tima, i to ponosno ističe.

U posljednjih godinu dana, situacija se promijenila nabolje.Verica je kao majka četvoro djece i osoba koja se na Birou nalazila više od petnaest godina, dobila doživotnu penziju u vrijednosti od 192 eura. Radomir pokušava da nađe posao u građevinskoj struci, ali mu to ne polazi za rukom. Zato apeluje na lokalne barske privrednike da ga imaju u vidu za bilo koji posao. O upornosti i predanosti govore sve ove godine borbe za porodicu.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo