,,Tražimo od Turističke organizacije (TO) da poništi konkurs koji je raspisan za izradu idejnog rješenja skulpture Servantesa i Dulčineje”, saopštila je u ime Građanske inicijative (GI) UL Activism arhitektica Zenepa Lika.
Ona je navela da je čitav proces vođen netransparentno, daleko od očiju javnosti, te da su u skladu sa tim i rezultati konkursa.
Ova institucija je sredinom novembra raspisala konkurs za izradu umjetničko-likovnog idejnog rješenja za monumentalnu skulpturalnu kompoziciju čiji je cilj bio ,,prikazivanje velike ljubavi između velikog španskog pisca Miguela de Servantesa i Dulčineje, po konceptu iz njegovog romana Don Kihot, a koja i dan danas živi u legendi stanovnika Ulcinja”.
Iako je bilo navedeno da će ,,stručni žiri donijeti odluku o rezultatu konkursa u roku od sedam dana od dana isteka roka za predaju konkursnih radova”, ona je tek donijeta šest sedmica kasnije. Lokalni čelnici bili su u međuvremenu preokupirani kampanjom za izbore koji su održani 4. februara. ,,Servantes i Dulčinea” trebali su da pričekaju.
Lika i njeni istomišljenici posebno su kritikovali pobjedničko rješenje i mjesto koje je TO predložila za postavljanje te skulpture, posebno što to nije bilo navedeno u javnom pozivu. ,,Izabrana lokacija (ispred južnog ulaza u Stari grad) za postavljanje predmetne skulpture, u neposrednoj je blizini kulturnog dobra prve kategoriji što predstavlja jedan od najdragocjenijih istorijskih i kulturnih spomenika našeg grada”, kažu u GI UL Activism. I ističu: ,,Pobjednička skulptura može biti simbol bilo čega, ali se zasigurno ne može nazvati simbolom ljubavi, jer se ‘obilježava’ bez prisustva protagonistkinje – Dulčineje”.
I zaista: u pobjedničkom radu za koji se opredijelio žiri, djelo mladog vajara iz Albanije Bujara Vanija, ima samo Servantesa, ali ne i Dulčineje, koja je ključna veza jednog od najvećih svjetskih pisaca sa Ulcinjem!? Ovaj se grad na romanskim jezicima, kako u 16. stoljeću, tako i danas, nazivao Dulcinjo, Dulcino ili Dulcinium, pa, sljedstveno tome, Dulčineja zapravo znači – Ulcinjanka. Evidentno je takođe da je Vanijev prijedlog tek kompilacija nekoliko Servantesovih spomenika koji su postavljeni po trgovima u njegovoj rodnoj Španiji.
Konstatujući da je ovim idejnim rješenjem žena ponovo zanemarena, publicista Mentor Lunji je ocijenio da bi ovako koncipirana statua mogla biti tek maskota ispred nekog zabavnog parka. ,,Ko želi svoj spomenik na mjestu gdje je bio zatočen? I Servantes bi bio protiv”, smatra on i dodaje da je žalosno da se istorija grada od 2.500 godina u nedostatku ideja nastoji prekriti jednim mitom i legendom.
,,Ovo se može dogoditi samo narodu bez ikakve kolektivne memorije”, tvrdi Lunji.
Prema mišljenju teologa Medjena Šaptafe, u Ulcinju se mnogo više trebaju vrednovati i afirmisati ugledne istorijske ličnosti koje su se rodile i živjele u Ulcinju. ,,Servantes ima svoje rodno mjesto, a njegova veza s našim gradom je krajnje upitna. Ona je oživljena našim amaterskim i subjektivnim tumačenjem njegovih djela, tačnije lika Dulčineje, i time smo proizvodili mahalsku kulturu koju želimo da ovjekovječimo ovom statuom piscu i da tu kulturu serviramo kao naše najveće kulturno postignuće. Da ukrademo lik Servantesa i da na izmišljenoj priči gradimo buduću viziju razvoja našeg društva i našeg identiteta. To je sasvim neprihvatljivo”, ističe on.
Suočeni sa kritikama građana i organizacija civilnog društva, iz TO su saopštili da ,,zakonske norme predviđaju da, kada je u pitanju realizacija ovakve vrste aktivnosti, mora se održati javna rasprava sa ciljem uključivanja građana, umjetnika, kao i stručnjaka iz pojedinih oblasti”.
,,Sud javnosti je najbitniji i sigurni smo da su namjere nevladinih organizacija dobre, s tim da je ovo isključivo idejno rješenje. Jer, sličan konkurs može da raspiše bilo koja NVO. Ukoliko se pristupi realizaciji izrade projektne dokumentacije, onda zakonska regulativa obavezuje da se pribave određene odluke od strane zakonodavne i izvršne vlasti, kao i nadležnog ministarstva”, rekao je direktor TO Ulcinj Fuad Hadžibeti.
To će znatno usporiti, pa, možda, čak i stopirati čitav scenario, koji je bio zapisan u Programu TO za 2018. godinu, a koji je predviđao da se skulptura Servantesa i Dulčineje postavi u Ulcinju prije početka ovogodišnje ljetnje turističke sezone.
,,Zbog svega tražimo od TO da poništi predmetni konkurs i kao alternativu predlažemo da se iznos novčanih sredstava namijenjenih ovoj skulpturi preusmjeri za zaštitu Starog grada u skladu sa ponuđenim prijedlozima na osnovu naučnih studija na Međunarodnom simpozijumu Održiva zaštita istorijske tvrđave – Kalaja – Ulcinj – Crna Gora, poručili su iz GI Ul Activism.
I na ovom slučaju se potvrdilo da su, kako je rekao Tokvil, smisao za analizu stekli narodi tek kada su počeli stariti. Kada su osmotrili svoju kolijevku, vrijeme ju je već opasalo maglom, neznanje i gordost okružili su je legendama, iza kojih se skrila istina.
A legenda o Servantesu više treba Ulcinjanima, jer ovaj grad na velika vrata, preko znamenitih gusara, ponovo izvodi na Mediteran i u svijet. To se može vidjeti i iz knjige španske spisateljice i novinarke Angele Rodicio Dolcinium. El amor perdido di Cervantes (Ulcinj.Izgubljena Servantesova ljubav), koja je prošle godine postala pravi bestseler u Španiji i Italiji. Naravno, ne i u Ulcinju. Ovdje će Servantes biti – na javnoj raspravi!
O Servantesu i Dulčinei snimljen film
Zbog želje da legenda o Servantesu i Dulčineji ne utone u zaborav, grupa mladih iz Ulcinja nedavno je snimila kratkometražni film. Premijera ovog uratka održana je u Ulcinju krajem januara. ,,Htjeli smo da učinimo nešto lijepo za svoj grad. Da kroz priču baziranu na legendi o Servantesu prikažemo i kulturnu baštinu Ulcinja iz tog vremena”, kazali su iz NVO Ad hoc.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice