Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSKUPLJENJE GORIVA: Luksuz na cijeni

Objavljeno prije

na

Najnovije poskupljenje goriva niko nije propratio organizovanim protestom. Centrom Podgorice prošetao je usamljeni demonstrant tražeći da se cijena goriva vrati na jedan euro, nosio je parolu: „Bando nazobana voze vas službenim mercedesima”. A ispod parole crvenu majicu DPS-a.

Ionako visoke cijene goriva od ove nedjelje su povećane za tri do sedam centi – dizel košta 1,30 eura po litru, benzin super 98 – 1,44, dok je super 95 – 1,41 eura. Po cijeni goriva bez premca smo u regionu, a ,,bolji” smo i od mnogih razvijenih zemalja – Luksemburga, Austrije, Češke… (vidi boks).

Podsjetimo da je na početku ove godine litar benzina – i 95 i 98 oktana – koštao 1,30 eura, dok je cijena dizela bila 1,18 eura.

I dok krupnim koracima grabimo ka rekordnoj cijeni goriva, iz avgusta 2012, kada je litar goriva prešao cijenu od euro i po, mnogi strahuju da je ovo samo uvertira u talas poskupljenja – prije svega prevoza i osnovnih životnih namirnica.

Nakon prvog ovogodišnjeg poskupljenja goriva, u januaru, cijena autobuske karte u Podgorici je sa 70 povećana na 90 centi. Autoprevoznici sada traže da im se vrati povraćaj akcize za gorivo koju su ranije imali ili da opet koriguju cijenu. Direktor Udruženja autoprevoznika Crne Gore Veselin Salamadija najavljuje da, ukoliko se rast cijena goriva nastavi, poskupljenje usluga je neminovno da bi, kako kaže, kompanije opstale.

Iz Unija slobodnih sindikata (USSCG) su saopštili da je nepisano pravilo i nije nikakva novost da će poskupljenje goriva povući i povećanje cijena životnih namirnica, prevoza i drugih roba i usluga, i to u uslovima kada je većina sugrađana već odavno dovedena ispod ruba egzistencije.

,,Ovo što se sad dešava signal je Vladi da ozbiljno razmisli da razmotri antiiflacione mjere, kada je u pitanju rast cijene derivata, iz prostog razloga što mislim da je u ovom momentu ta psihološka barijera kada je u pitanju inflacija, dotaknuta i da građani već vjeruju svojoj percepciji da je moguća inflacija”, izjavio je za RTCG ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Iako su percepcija Vlade i dijela građana odavno suprotne, reagovao je i premijer. Nakon poskupljenja koje je otpočelo u utorak, Marković je u srijedu najavio da će u četvrtak na sjednici Vlade ,,imati osnovne informacije što to poskupljenje znači”!

Izjavio je Marković i da je Vlada spremna da interveniše da bi zaštitila standard građana, uz opasku – ako to bude neophodno, da se ne bi ugrozila ekonomija, odnosno poslovanje crnogorske privrede.

Iz Ministarstva ekonomije su objasnili o kakvim mjerama razmišljaju: ,,Podsjećamo da je Vlada više puta tokom 2011. i 2012. godine djelovala antiinflatorno kada je smanjila vrijednost akciza i donijela Odluku o povraćaju dijela akcize plaćene na eurodizel koji se koristi u industrijske i komercijalne svrhe, kao i na mineralna ulja koja se koriste za poljoprivrednu i šumsku mehanizaciju”.

USSCG je već najavila da će Socijalnim savjetom inicirati hitan postupak preispitivanja Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Predstavnici Unije naveli su da imaju za cilj da raskinu sa negativnom praksom gotovo svakosedmičnih poskupljenja goriva, jer ukoliko bi se država i trgovci odrekli dijela dobiti, ono bi moglo da bude značajno jeftinije.

Računica kaže da bi cijena goriva bez državnih dažbina iznosila 50 do 55 centi. Akcize, porezi i naknade u ukupnoj, trenutnoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata u zavisnosti od vrste kreću se od 51 do 56 odsto, podaci su Ministarstva ekonomije.

Prema ranijoj računici Ministarstva finansija, od ukupne cijene po litru goriva država uzima 54 do 58,3 odsto. Ona je napravljena nakon što je, prošle godine Vlada povećala akcize na gorivo za devet centi, dok je od ove godine PDV povećan sa 19 na 21 odsto.

,,Okolnosti u kojima se sve to dešava su takve da je registrovana nezaposlenost preko 19 odsto, a minimalna zarada u visini od 193 eura, koju prima oko 40 hiljada osoba u Crnoj Gori nepromijenjena je od 2013. godine. Apsolutna linija siromaštva posljednji put utvrđena je za 2013. godinu u iznosu od 186,45 eura, te u uslovima u kojima se retroaktivno ukidaju stečena prava iz socijalne zaštite”, saopštili su u protestu zbog povećanja goriva iz USSCG. Nisu pomenuli Monstatove proračune po kojima je 2,06 eura sasvim dovoljno za tri obroka dnevno.

Vrijedi se podsjetiti vizionarstva tadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsjednika Đukanovića, koji je još 2015. ocijenio da je gorivo luksuz: ,,Radi se o proizvodu koji je u našim uslovima pokazatelj višeg kvaliteta života i luksuza i zato mi se čini vrlo logičnim i odgovornim što je Vlada opredjelila da upravo u vremenu kada je došlo do pojeftinjenja cijena goriva, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, podigne cijenu i tako obezbijedi dio nedostajućih prihoda kojima bi rješavala deficite i obezbijdila uredno servisiranje kredita za unapređenje putne infrastrukture”, kazao je Đukanović nakon tadašnje izborne konvencije podgoričkog odbora DPS-a.

Đukanovićeva Vlada je tada uvela dodatne akcize od sedam centi po litru za izgradnju autoputa i reprezentativni sport. Akciza, koja je bila na snazi od 20. aprila do 19. oktobra 2015, uvedena je bez potvrđivanja Skupštine, zbog čega je i Ustavni sud oborio, sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Neustavnom akcizom od građana je oteto 9,9 miliona eura.

Vratimo se luksuzu. Za razliku od građana, vlasnici jahti u Porto Montenegru ne plaćaju akcize i poreze, pa im litar dizela dođe oko 50 centi. Ima i privilegovanijih – prema podacima MUP-a državne institucije raspolažu s preko 3.700 automobila. A na gorivo za državne automobile, prema Budžetu, godišnje ode preko osam miliona eura. Monitor je već pisao da se za gorivo godišnje izdvaja duplo više nego za dječje dodatke, a državni i lokalni funkcioneri samo za benzin dnevno potroše onoliko koliko država mjesečno daje socijalno ugroženima!

Zanimljiva je i analogija koju je nedavno predstavila Organizacija KOD –

Crna Gora ima preko 3.700 službenih automobila, Njemačka sa 82 miliona stanovnika oko 1.000 državnih automobila, a Švedska sa 10 miliona tek desetak.

Prosječna plata u Njemačkoj je 2.270 eura, a cijena dizela jeftinija nego u Crnoj Gori – 1,29; prosječna plata u Švedskoj je 2.570 eura, litar dizela košta 1,56 eura. Što znači da se od prosječne plate u Njemačkoj može kupiti 1.759 litara dizela, u Švedskoj 1.647, a u Crnoj Gori za prosječnu platu od 510 eura tek 392 litra dizela.

Isti dan kada je kod nas povećana cijena goriva, na svjetskim berzama cijena nafte je pala. ,,Može se desiti da u naredne dvije sedmice dođe do pada cijena goriva u Crnoj Gori”, najavio je premijer Marković pozivajući se na svjetske berze.

,,Kakvo je vrijeme došlo dolazićemo na čestitke sa bocom goriva”, polušala je koja kruži društvenim mrežama nakon najnovijeg poskupljenja goriva.

Lideri skupoće

Crna Gora je po cijenama naftnih derivata među skupljima u regionu, ali i od nekih bogatih država Evropske unije poput Luksemburga, Austrije, Njemačke…

U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, prema podacima Auto-moto saveza Slovenije, super 95 jeftiniji je u Sloveniji (1,35), Srbiji (1,27), Makedoniji (1,16), BiH (1,18) i na Kosovu (1,05 eura po litru). Istu cijenu, kao i u Crnoj Gori, ima Hrvatska – 1,41.

I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu može da natoči 361 litar supera 95, isto koliko stanovnik Srbije, iako je tamo prosječna plata manja 50 eura, Slovenac za prosječnu platu može da kupi 814 litara ovog benzina, u Hrvatskoj 690 litara. U Makedoniji, u kojoj su najniže plate u regionu, 325 litara, dok višu kupovnu moć od naše, što se tiče goriva, imaju i stanovnici BiH koji za prosječnu platu 440 eura mogu da natoče 372 litara.

U ostalim balkanskim zemljama gorivo (super 95) je takođe jeftinije nego kod nas: Albanija 1,39, Bugarska 1,15, Rumunija 1,19, Turska 1,17. Skuplje je jedino u Grčkoj 1,6 eura.

Brojne razvijene zemlje sa čijom se minimalnom platom ne može upoređivati naša prosječna, takođe imaju jeftinije gorivo: Austrija (super 95) – 1,2, Češka 1,21, Luksemburg 1,25, Poljska 1,17, Španija 1,32, Švajcarska 1,36…

Litar supera 95 po cijeni do 1,6 eura prodaje se u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj… Najskuplje je na Islandu 1,81, u Holandiji 1,79 i Norveškoj 1,72. Najjeftinije u Bjelorusiji 0,57, Rusiji 0,61, Ukrajini i Moldaviji – 0,93.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

EVROPSKI SUD O KORIŠĆENJU KRIPTOVANIH KOMUNIKACIJA NA SUDU: Nenadležan za Crnu Goru, ali ne i nebitan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki crnogorski advokati pozdravljaju presudu Evropskog suda pravde o korišćenju kriptovanih komunikacija kao dokaza, dok tužilaštvo tvrdi da ta presuda ne utiče na validnost prikupljenih dokaza pred ovdašnjim sudovima. Crna Gora nije članica Evropske unije, pa je i samim tim presuda suda u Luksemburgu ne obavezuje

 

 

Prošlo je tri godine od kada su su službenici francuske, belgijske i holandske policije, pod okriljem Europola, probili sigurnosni sistem kriptovane aplikacije SKY ECC. Pokazalo se da su okorjeli kriminalci imali veliko povjerenje u sigurnost te aplikacije, posredstvom koje su dogovarali šverc droge, trgovinu oružjem, ubistva, čak su pojedini i slali fotografije beživotnih i iskomadanih tijela u različitim grupama, kreiranim na toj aplikaciji. Toliko su vjerovali u SKY ECC da se u prepiske uključuju i službenici policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost i bez strepnji komuniciraju o kriminalnimm radnjama koje planiraju.

Uslijedila su hapšenja širom regiona,a naravno i u Crnoj Gori,  počevši od glavešina kriminalnih klanova, a malo kasnije i visokih funkcionera.

Već u prvom velikom hapšenju u regionu, malo nakon pada SKY ECC, kada su u Beogradu zbog više ubistava uhapšeni vođe srpskog ogranka kavačkog klana Veljko Belivuk i Marko Miljković, advokati su pokušali da ospore njihovu dešifrovanu komunikaciju kao dokaz. Njihov argument je bio da dokazi nisu izuzeti u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Srbije, odnosno da je riječ o mjerama tajnog nadzora koji nije bio odobren od strane nadležnih organa te države i samim tim se ne može tretirati kao dokaz na sudu.

Istim putem su krenuli  drugi advokati u regionu, koji su zastupali optužene u sličnim predmetima, zasnovanim na sky prepisci. Državna tužilaštva su dokaze iz kriptovane aplikacije branile time da su dokazi dobiveni posredstvom instituta međunarodne pravne pomoći, a ne mjera tajnog nadzora. Kod nas i u regionu je donijeto već nekoliko presuda u predmetima sa SKY dokazima i činilo se da je time stavljena tačka na ovu raspravu.

Nova sporenja je donio Evropski sud prave u Luksemburgu, nadnacionalna sudska instanca nadležna na teritoriji Evropske unije. Luksemburški sud je u presudi koja se tiče Evropskih istražnih naloga u vezi sa kriptovanom aplikacijom EncroChat (sličnoj SKY ECC) precizirao da država članica EU mora biti odmah obaviještena ukoliko neka druga članica sprovodi mjere tajnog nadzora na njenoj teritoriji.

„O mjerama povezanim sa infiltracijom opreme, koja ima za cilj da izvuče podatke koji se odnose na saobraćaj, lokaciju i komunikacije preko komunikacijskog servisa zasnovanog na Internetu, mora biti obaviještena država članica u kojoj se pronađe presretnuta osoba.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BESPUĆA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA: Veting, lex specialis ili ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravosnažnih presuda u slučajevim kriminala i korupcije na visokom nivou nema, niti se naziru i prvostepene. Pravni eksperti upozoravaju da se sa sudstvom prepunim kadrova starog režima neće doći nigdje. U Crnoj Gori se broj sudija koji nisu prošli kroz filtere Đukanovićeve tajne službe, Medenice i drugih može izbrojati na prste. Alternativa lex specialisu, ili eventualnom vetingu je dalje urušavanje i društva i države

 

Nedavna hapšenja glavnih poluga prisile prethodnog režima – bivšeg visokog policijskog i obavještajnog funkcionera Zorana Lazovića i njegovog pobratima i bivšeg
 glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića je izazvala euforiju javnosti. Kada se tome dodaju ranija hapšenja dva bivša direktora policije, njihovih pomoćnika i načelnika sektora, zamjenika GST-a, bivše predsjednice Vrhovnog suda, bivšeg šefa Privrednog suda… onda je učinak, na oko, impresivan. Premijer Milojko Spajić u skorašnjem intervjuu Berliner Morgenpost-u, tokom posjete Berlinu, pohvalio se rezultatima i pohvalama na račun toga od strane evropskog komesara za pravosuđe. Spajić je njemačkim novinarima rekao i da su prije samo deset godina crnogorski mafijaški bosovi prodavali drogu u Njemačkoj, dolazili kući sa gotovinom i kupovali kuće i stanove. „To se više ne dešava, ako to nisu rezultati, ne znam šta su onda“ zaključio je Spajić.

Jedini vidljivi i nesporni rezultati su pravosnažne sudske presude kojih u ovim slučajevima nema, niti se naziru i prvostepene. Možda više mafijaši ne prodaju drogu u Njemačkoj ali je zato u Crnoj Gori ima u obilju, kao i novih stanova i kuća. Prošlog petka je Apelacioni sud opravosnažio oslobađajuću presudu Budimiru Krstoviću i njegovoj kćerci Marini Krstović da su prošvercovali u zemlju 1,2 tone kokaina. Prvotno je tužilaštvo tvrdilo da se radi o 1,4 tone nađenih u magacinu Krstovića u Zeti krajem avgusta 2021., a kasnije nije ni pokušalo objasniti kako je nestalo 200 kg droge između zaplijene i optužnice. Sudija je tada ostala pri ranijoj oslobađajućoj presudi iz kraja novembra 2022., navodeći da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da su optuženi nabavili kokain od NN osobe. Država će sada platiti ogromne troškove Krstovićima za 15 mjeseci pritvora i izgubljenu dobit jer se ta porodica odavno bavi uvozom velikih količina banana i drugog voća iz Latinske Amerike.

Tadašnji premijer Dritan Abazović je slavodobitno pisao na twitter-u da „Vlada radi što je obećala i da Crna Gora neće biti zemlja kriminala”. Kasnije će u paketima banana Volija biti pronađeno oko 500 kg kokaina. Zasluga za zaplijenjenih preko tonu droge u magacinu Krstovića pripada zapravo Velikoj Britaniji i njenim obavještajnim podacima. Organizatori i svi drugi koji su bili izvršioci ovih krivičnih djela u oba slučaja su se izvukli, mnogi će reći dijelom i zbog toga što je Katnić i dalje bio GST dok je DPS-ova uzdanica Vesna Medenica i dalje imala veliki posredan uticaj na pravosuđe. Ponašanje sudije za istragu Miroslava Bašovića i ostalih sudija je bilo simptomatično. Bašović je nakon pronalaska droge u magacinu Krstovića pustio ih da se brane sa slobode, uz određene mjere nadzora. U takvim slučajevima i za toliku količinu droge pritvor je uvijek pravilo – osim ako sudiju ne zovne politički šef. U aprilu 2021. Bašović će pustiti na slobodu šest članova kavačkog klana koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo za ubistvo i nekoliko pokušaja ubistava, navodno jer je imao proceduralne primjedbe na dio dokaza koji su poslale zapadne službe. Vijeće Višeg suda je preinačilo odluku i ponovo su uhapšena tri člana te kriminalne grupe dok su ostala trojica u međuvremenu pobjegla. Ovakvo nevjerovatno ponašanje istražnog sudije Bašovića nije ponukalo Sudski savjet –najvišu sudsku instancu u zemlji, da bilo šta preduzme ili provjeri.

U slučaju srbijanskog državljanina, tada nastanjenog u Podgorici, Veska Dakića uhapšenog 2016. godine po Interpolovoj potjernici iz Srbije, Bašović se ponio potpuno drugačije. Naime, Dakića je Srbija tražila zbog „krivičnog dela prevare“ – koja se sastoji u tome da nije platio VIP Mobile-u nekoliko mjesečnih računa za mobilni telefon. Štaviše, račun nije ni glasio na Dakićevo ime već na ime izvjesnog Sanela Rastodera iz Novog Sada. On je na srbijanskom sudu, nakon što ga je tužio mobilni provajder, izjavio da mu je Dakić neplaćanjem računa za telefon koji je koristio nanio štetu od 65.239,16 dinara ili oko 550 eura, za koliko je njega teretio provajder. Kasnije je Rastoder na sudu rekao da mu je Dakić ipak platio 46.820 dinara pa je Dakić ostao dužan jos 16.629,16 dinara ili oko 140 eura. To je bio „dovoljan osnov“ da Republika Srbija raspiše Interpolovu potjernicu za Dakićem i osudi ga na šest mjeseci zatvora u odsustvu. Dakić je sudiji Bašoviću rekao da nije dobijao nikakve pozive suda na adresi u kojoj je prijavljen u Srbiji i ponudio da odmah položi desetostruki iznos u eurima u odnosu na onaj za koji ga Srbija tereti. Bašović je to odbio, vjerovatno zbog „težine krivičnog djela“ i uputio Dakića u Spuž u kome je proveo dva mjeseca dok nije isporučen Srbiji. U ovom slučaju Bašoviću nisu smetali nikakvi proceduralni problemi i činjenica da neplaćanje telefonskog računa na tuđe ime nije ni krivično djelo ni osnova za raspisivanje interpolove potjernice.

Bašovićeva koleginica istražna sudija Suzana Mugoša je drugačije postupila – jer je bivša koleginica u pitanju. Kada je bivša sudija i predsjednica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelena Perović privedena kod nje od strane SDT-a jer je „sebi i drugima pribavila imovinsku korist u ukupnom iznosu od preko 60.000 eura“ sudija Mugoša ju je pustila da se brani sa slobode uz određene mjere nadzora. Perovićka, Mugoša i nedavno izabrana predsjednnica Apelacionog suda Mirjana Popović su bliske saradnice Vesne Medenice, nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i sada optužene od strane SDT-a za pripadnost kriminalnoj organizaciji i zloupotrebu položaja. Objavljene poruke i prepiske iz oduzetog telefona Medenice jasno pokazuju do koje mjere su se sudovi upravljali i donosili presude na osnovu tekstualnih poruka i koliko su joj se gore navedene sudije „divile“. Suđenje samoj Medenici, njenom sinu Milošu kao organizatoru krimi grupe i njenim članovima već godinu dana nikako da počne zbog raznih slučajnih ili namjernih proceduralnih opstrukcija. Miloš Medenica će krajem ovog mjeseca navršiti dvije godine pritvora a šanse da vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović donese prvostepenu presudu za godinu dana su nikakve. Sa navršene tri godine pritvora bez prvostepene presude su već mnogi izašli na slobodu uprkos težini krivičnih djela za koja se terete.

Milionska jemstva koja je agent tajne službe (ANB) i neformalni šef grupe za podršku Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Petar Lazović nudio sudu da ga pusti da se brani sa slobode takođe neće biti potrebna za nešto više od godinu dana. Izaći će bez položenog centa. Da pritvrdimo- prvostepene presude krupnim ribama bivšeg DPS režima se  ne naziru dok su pravosnažne presude za sada daleke svjetlosnim godinama.

Centar za istraživačko novinar­stvo Crne Gore (CIN-CG) je u detaljnoj analizi rada crnogorskih sudova došao do po­raznih podataka. Specijalno odje­ljenje Višeg suda (VS) u Podgorici, koje sudi u predmetima korupci-je, organizovanog kriminala i rat­nih zločina za gotovo četiri godi-ne presudilo je samo 19 puta od kojih su 11 bile osuđujuće presu­de. U oktobru 2023. godine je u SDT bilo 44 predmeta starija od tri godine dok je u Višem sudu u Podgorici, prema izvještaju Sudskog savjeta, početkom 2022. godine stajalo 1.967 neriješenih predmeta od kojih je 661 bio stariji od tri godine. Do kraja 2022. broj neriješenih predmeta se popeo na 3.185.

Pravni eksperti u zemlji i inostranstvu upozoravaju da se sa ovakvim sudstvom koje je prepuno kadrova starog korumpiranog režima  neće doći nigdje i da će „stara garda“ i dalje sve činiti da sabotira i suđenja i pravosnažnost presuda. Za razliku od Tužilačkog savjeta (TS), Sudski savjet (SS) i izbor sudija su uređeni Ustavom koji spada u kategoriju „tvrdih“ kada se radi o lakoći izmjena. Stoga je vjerovatno jedini izbor za Crnu Goru, tj. onih koji joj žele dobro, lex specialis. Tim zakonom bi se mogle urediti procedure i otkočiti neki mehanizmi za djelotvorniji rad. Sistem vetinga koji je sproveden u Albaniji je dao neke opipljivije rezultate ali tek nakon dugog vremena i povremenih blokada sudova zbog istog vetinga. Teško da Crna Gora može sebi priuštiti još godine čekanja.

Za izgradnju jednog sudije je potrebno ozbiljno vrijeme (minumum pet godina za niže i najmanje deset godina za više instance). Stoga su neki pravnici zagovarali, sada povučeni prijedlog zakona,  da se podigne starosna dob za penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda. U mnogim zemljama EU sudije ova dva suda idu u penziju sa 70 ili 75 godina. U Americi se sudije Vrhovnog suda biraju doživotno ali uz obavezne šestomjesečne medicinske preglede. Sudije najviših instanci u anglosaksonskim zemljama i u Francuskoj bira država iz reda najboljih advokata jer se u tim sistemima prati rad, uspjesi i ponašanje advokata. Jedan od razloga je što su iskusni advokati uspješni i imućni i mnogo teže potkupljivi.

U Crnoj Gori se broj sudija koji nisu prošli kroz filtere Đukanovićeve tajne službe, Medenice i drugih može izbrojati na prste. Pravni stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da politička javnost i donosioci odluka nisu ni približno svjesni koliko predstoji veoma složenih i teških sudskih procesa koje ni ozbiljno izgrađena društvo ne mogu lako izdržati. Sadašnje miloističko sudstvo nema ni volje ni snage da to sprovede. Alternativa lex specialisu, ili eventualnom vetingu je dalje urušavanje i društva i države.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo