Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Vučić i Dodik ne vide nikakav problem u tome što su sljedbenici ideologije čija je četnička vojska rame uz rame sa ustašama i pod njemačkom komandom učestvovala u ofanzivi na partizansku Kozaru odakle potiče i glavna junakinja filma Dara Ilić. Nakon povlačenja partizanske vojske sa Kozare u ljeto 1942. god. preko 60.000 stanovnika Kozare i Potkozarja će završiti po logorima od kojih je Jasenovac bio najčuveniji po zlu i sadizmu kakvog nije bilo ni u nacističkim logorima smrti. Glavna junakinja gubi majku i starijeg brata, koje ustaše ubijaju po dolasku u Jasenovac. Njena misija je podređena pukom preživljavanju i čuvanju svoga brata kome daje zavjet da ih ništa neće razdvojiti usred užasa logora kojim vladaju krvožedni ustaški oficiri. Njima je pridružen i raščinjeni franjevački fratar Miroslav Filipović poznat kao Fra Sotona po ranijem pokolju 37 djece u seoskoj školi blizu Banja Luke u proljeće 1942. Na kraju Daru i njenog brata Buda spašava Crveni križ i organizacija Diane Obekser Budisavljević, Austrijanke udate za srpskog hirurga i načelnika zagrebačke hirurške klinike Julija Budisavljevića.

Filmska kritika je generalno ocijenila odličnim glumu Biljane Čekić (Dare) i ostalih logorašica. Priča je puna emotivnog naboja, ali po mišljenju mnogih, izostala je bolja dokumentarna i režijska podloga glavnih negativaca čije ponašanje na prvi pogled daje dojam da se radi o neubjedljivim horor scenama. Većina kritičara koji su oduševljeni filmom će priznati da film nije istorijski posve tačan jer su zapravo mučenja i ubijanja u logoru bila i gora od prikazanih u filmu. Njemačka vojska je opisala upravnika logora Vjekoslava Maksa Luburića kao „neurotičnu i patološku ličnost“ koji je dva puta hapšen na njemački zahtjev zbog sadističkih zločina nad civilima i čije je javno vješanje zagovarao njemački vojni predstavnik u Hrvatskoj. Takođe, nedavno preminula Višnja Pavelić, ćerka ustaškog lidera i ratnog zločinca Anta Pavelića, je u svom zadnjem intervjuu pred smrt opisala Luburića kao „umno bolesnog čovjeka koji je ubijao ljude i koga nitko nije mogao kontrolirati“. Luburićevi pomoćnici Ljubo Miloš, Ante Vrban, polusestra Nada i drugi su bile osobe sličnog profila.

Inostrana filmska kritika je različito dočekala još jedan film o genocidu iz Drugog svjetskog rata. Prestižni magazin Variaty i njegov autor Džej Vajsberg kao i Los Anđeles Tajms su napali film kao „prikrivenu propagandu koja cinično koristi Holokaust“ kako bi „održavala postojeće raskole između Srbije i njenih susjeda dok se naslađuje vizualizacijom sadizma naspram dječje nevinosti“. Ovakve ocjene su izazvale ljutite reakcije srpskih zvaničnika koji su poručili da će film svuda prikazati.

Film takođe ima, po kritičarima, i određeni antikatolički prizvuk. Scena u kome časna sestra (kojih inače nije ni bilo u Jasenovcu ali jeste u nekim drugim logorima) objašnjava kozaračkoj pohrvaćenoj djeci u školskoj učionici da su zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i Poglavnik Ante Pavelić dva najveća velikana čije slike vise jedna do druge, suptilan je pokušaj režisera i scenariste da spočita Hrvatima bliskost između vrha Katoličke crkve i ustaškog režima. Odnos Pavelića i Stepinca bio je sve samo ne blizak i prijateljski. Dnevnik Diane Budisavljević ukazuje kako je zahvaljujući Stepincu, poslije njegovog početnog kolebanja, došlo do široke akcije spasavanja skoro 10.000 kozaračke djece iz kandži Maksa Luburića i njegovih koljača.

Britanski istoričar Rori Jeomans u pozitivnom komentaru na film odbacuje kritike za antikatolicizam i antihrvatstvo ističući da već u prvoj sceni žena Hrvatica spašava jedno srpsko dijete od sigurne smrti i da je film „ozbiljan pokušaj prikazivanja fašističke represije“ u datom vremenu. Jeomans kritikuje određene scene koje su malo vjerovatne da su se desile kao što je gozba Luburića i njemačkih oficira dok uz muziku gledaju pokolj logoraša.

Film je nominovan za Oskara kao najbolji film sa neengleskog govornog područja ali nije uspio ući u uži izbor. IMDB portal je nakratko ukinuo davanje rejtinga filmu nakon što je otkriveno da se organizovano davala najbolja ocjena ili najgora, zavisno da li se pripada ekstremnom srpskom ili hrvatskom taboru a da nisu pogledali film uopšte.

Poslije Dare će ipak slijediti i Zafranovićev film u možda prepravljenoj skripti nakon što mu je Filmski centar Srbije u julu 2020. odobrio 255.000 eura. Snimanje na istu tematiku najavljuje i Emir Kusturica.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠI SUD POD PRIVREMENU ZABRANU RASPOLAGANJA STAVIO IMOVINU DAMIRA LEKIĆA: Advokatu blokirana imovina u sedam gradova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjera je, kako piše u rješenju suda, određena zbog osnovane sumnje da je Lekić počinio krivično djelo pranje novca. Rješenjem je obuhvaćeno ukupno 14 nepokretnosti, u obimu prava svojine 1/1

 

 

Vrijedna imovina podgoričkog advokata Damira Lekića, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči za pranje novca, privremeno je blokirana u sedam crnogorskih gradova. Stanovi, kuće, zemljište, pašnjaci i šume našli su se pod zabranom raspolaganja, nekoliko mjeseci nakon što je Lekić uhapšen na graničnom prelazu Dobrakovo, gdje je u njegovom automobilu pronađeno 90.000 eura.

Advokat tvrdi da je riječ o zakonito stečenom novcu njega i njegove porodice, kao i da je sudu i tužilaštvu dostavio obimnu dokumentaciju kojom, prema njegovim riječima, dokazuje porijeklo novca kojim su kupovane nekretnine.

Privremenu mjeru obezbjeđenja odredio je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović, na prijedlog SDT-a od 1. septembra ove godine. Mjera je, kako piše u rješenju, određena zbog osnovane sumnje da je Lekić počinio krivično djelo pranje novca. Rješenjem je obuhvaćeno ukupno 14 upisa nepokretnosti, u obimu prava svojine 1/1, a zabrana raspolaganja odnosi se na nekretnine u Budvi, Herceg Novom, Kolašinu, Podgorici, Tivtu, Ulcinju i na Žabljaku.

Lekić je, u reagovanju koje je dostavio Monitoru, a koje se odnosi na odluku Višeg suda, ocijenio da je blokada imovine neosnovana i nezakonita, tvrdeći da je sudiji za istragu i SDT-u prethodno dostavio obimnu dokumentaciju o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene. Naveo je da je sudu predao dva pisana izjašnjenja i podnesak sa više od stotinu strana, uz dokumentaciju prikupljenu u devet registratora, koja, kako tvrdi, sadrži podatke o sticanju i kretanju njegovog novca, ali i prihoda njegovih roditelja.

„Nakon što sam sudu i državnom tužiocu dostavio ova pisana izjašnjenja i podnesak sa ovolikom količinom dokaza iz kojih nesumnjivo proizilazi zakonitost i porijeklo predmetnog novca, bio sam potpuno rasterećen“, naveo je Lekić. Prema njegovim riječima, dostavljeni dokazi ne odnose se samo na 90.000 eura pronađenih u automobilu, već i na novac kojim su kupovane nekretnine obuhvaćene privremenom mjerom. Tvrdi da dokumentacija pokazuje čak i zakonito porijeklo veće količine novca od one koja je pronađena na Dobrakovu.

Posebno je osporio način na koji je tužilaštvo, kako tvrdi, utvrđivalo nesrazmjeru između njegovih prihoda i vrijednosti imovine. Smatra da su njegovi zakoniti neto prihodi, evidentirani kod Poreske uprave, pogrešno predstavljeni, jer prilikom procjene imovine nijesu uzeti u obzir i prihodi članova porodice koji su učestvovali u njenom sticanju.

Prema njegovom reagovanju, u kupovini nekretnina učestvovali su i njegovi roditelji, otac dugogodišnji pravnik, bivši advokat i notar, koji ponovo obavlja advokatsku djelatnost, i majka, dugogodišnja ljekarka, pedijatar i neonatolog. Lekić tvrdi da su i njihovi prihodi bili zakoniti i da je dokumentaciju o porijeklu tog novca takođe dostavio nadležnim organima.

Naveo je i da je tužilac tokom postupka saslušao prodavce nekretnina iz kupoprodajnih ugovora, koji su, prema njegovim tvrdnjama, potvrdili njegovu odbranu i sadržinu ugovora. Zbog toga smatra da nije bilo osnova da se sva imovina dovede u vezu sa navodnom kriminalnom djelatnošću.

„Ni ja ni moja porodica ne bavimo se kriminalom, niti na taj način zarađujemo i pribavljamo novac“, poručio je Lekić, osporavajući sumnje da je imovina sticana novcem iz kriminalnih aktivnosti.

Posebno ogorčenje izrazio je zbog činjenice da je sudija za istragu, kako tvrdi, prihvatio predlog SDT-a uprkos dokumentaciji koju je prethodno dostavio. U reagovanju je istakao da je među blokiranom imovinom i sjedište njegove advokatske kancelarije, što smatra posebno spornim.

Lekić cijeni da je finansijska istraga pokrenuta sa ciljem da se stvori pravni osnov za blokadu imovine njega i njegove porodice, a ne zbog postojanja stvarnih dokaza o pranju novca. Tvrdi i da su njihova imovina i prihodi predstavljeni kao rezultat kriminalne djelatnosti, iako, kako navodi, za svaku kupovinu postoje dokazi o porijeklu sredstava.

Osporava i samu naredbu o sprovođenju istrage, navodeći da u njenom činjeničnom opisu nije precizirano kojom kriminalnom djelatnošću je novac navodno pribavljen.

„Dakle, ni po naredbi donijetoj od strane SDT, kada se ima u vidu zakonska odredba Krivičnog zakonika Crne Gore koja definiše to krivično djelo, kao i važeća sudska praksa viših sudova, nema ovog krivičnog djela“, naveo je Lekić, ocjenjujući da postupak protiv njega nije ni trebalo pokretati.

Blokadi imovine prethodilo je Lekićevo hapšenje 13. avgusta na graničnom prelazu Dobrakovo, prilikom ulaska iz Srbije u Crnu Goru. Tokom kontrole njegovog automobila pronađena je gotovina koju nije prijavio prilikom prelaska granice. SDT je saopštilo da je uhapšen zbog sumnje na pranje novca u iznosu od 100.000 eura, dok je Lekić kasnije tvrdio da je u vozilu imao 90.000 eura.

U reagovanju je priznao da novac nije prijavio na granici, ali je objasnio da se radilo o ranije stečenim sredstvima, koja su, kako tvrdi, prethodno uredno prijavljena i na koja su izmirene sve zakonske obaveze. Novac je, prema njegovim riječima, bio namijenjen kupovini nekretnine do koje nije došlo.

„Istine radi, taj iznos je trebalo da bude prijavljen nadležnim državnim organima i tu je moja greška. Ali to svakako ne može predstavljati radnju izvršenja krivičnog djela koje mi je stavljeno na teret“, naveo je Lekić, dodajući da neprijavljivanje gotovine eventualno može predstavljati carinski prekršaj, ali ne i pranje novca.

Tvrdi da je još na graničnom prelazu tražio da mu omoguće da pokaže dokumentaciju o porijeklu novca, ali da policijski službenici i pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja to nijesu prihvatili. Prema njegovom objašnjenju, nakon višesatnog zadržavanja i saslušanja u SDT-u, detaljno je pojasnio porijeklo sredstava, a njegovu odbranu potvrdili su i roditelji i druga saslušana lica. Nakon saslušanja određeno mu je zadržavanje do 72 sata, ali je sudija za istragu odbio predlog tužilaštva za određivanje pritvora, pa je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora – zabranu napuštanja boravišta i zabranu pristupa ili sastajanja sa određenim licima.

Lekić je osporio i postupanje nadležnih organa tokom istrage. Tvrdi da mu još nije uručeno rješenje o blokadi imovine, iako je za odluku saznao iz medija, kao i da pojedini raniji akti nijesu dostavljani njegovim braniocima. Naveo je da mu nije omogućen ni uvid i kopiranje spisa predmeta, uprkos zahtjevu koji je uputio tužilaštvu.

Postupanje policije, tužilaštva i suda ocijenio je kao hajku i pritisak na njega i njegovu porodicu, dovodeći ga u vezu i sa svojim advokatskim radom. „Ne moram posebno naglašavati da je ovo još jedan u nizu jako ružnih načina pritiska, ućutkivanja i obračuna sa advokatom koji u skladu sa zakonom, savjesno i revnosno radi svoj posao i brani i zastupa interese svojih klijenata u postupcima“, naveo je Lekić u reagovanju.

Osim istrage zbog novca pronađenog na granici, Lekić se u septembru našao u fokusu javnosti i zbog oružja koje je posjedovao. Uprava policije saopštila je da mu je 15. septembra oduzeto osam komada kratkocijevnog vatrenog oružja marke Glock, pripadajuća municija i oružni listovi. Prethodno je MUP donijelo rješenje kojim je utvrđeno da više ne ispunjava zakonske uslove za posjedovanje oružja, uz obrazloženje da bi ono moglo biti zloupotrijebljeno, imajući u vidu ranije evidentirane prekršaje Zakona o javnom redu i miru.

Lekić je osporio i tu odluku, tvrdeći da je oružje dobrovoljno predao policiji, postupajući po rješenju MUP-a, te da ne postoje bezbjednosne smetnje koje bi opravdale njegovo oduzimanje. U žalbi je naveo da su raniji prekršajni postupci uglavnom završeni oslobađajućim odlukama ili obustavom, kao i da su mu tokom 2022. i 2023. godine izdavane dozvole za držanje i nošenje oružja.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVEČANOST U SPLENDIDU: Političke veze,  unaprijed odabrana lokacija i javni novac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posao organizacije svečane sjednice Skupštine Opštine Budva, koktela i ručka za najmanje 350 zvanica u vrijednosti od 25.000 eura Opština je dodijelila hotelu Splendid, prije isteka postupka javne nabavke i odabira najpovoljnijeg ponuđača. To se saznalo zahvaljujući tome što su iz Kabineta predsjednika Jovanovića zvanicama upućene pozivnice za svečani događaj 12. novembra, dok je ponovljeni postupak javne nabavke bio još u toku

 

 

Opština Budva je na drugom ponovljenom tenderu izabrala ponudu kompanije Montenegro Stars Hotels Group da u njihovom luksuznom hotelu u Bečićima u nedjelju, 22. novembra, organizuje svečanu sjednicu Skupštine opštine povodom proslave dana oslobođenja Opštine Budva.

Mogao je to biti nastavak uobičajene prakse vlasti u Budvi da dan Opštine proslavljaju na gala svečanostima organizovanim u poznatim hotelima na budvanskoj rivijeri. No upravi grada, odnosno predsjedniku Nikoli Jovanoviću, desio se o maler u vidu loše izvedene procedure oko odabira lokacije, koja je objelodanila ustaljenu praksu po kojoj su javne nabavke samo formalnost za unaprijed dogovorene poslovne aranžmane.

Posao organizacije svečane sjednice Skupštine Opštine Budva, koktela i ručka za najmanje 350 zvanica u vrijednosti od 25.000 eura Opština je dodijelila hotelu Splendid, prije isteka postupka javne nabavke i odabira najpovoljnijeg ponuđača. To se saznalo zahvaljujući tome što su iz Kabineta predsjednika Jovanovića zvanicama upućene pozivnice za svečani događaj 12. novembra, dok je ponovljeni postupak javne nabavke bio još u toku.

Prvi javni poziv raspisan je 9. novembra na rok od tri dana na koji nije pristigla ni jedna ponuda. Opština je 12. novembra poništila taj postupak i istog dana raspisala novi, sa rokom za otvaranje ponuda 17. novembra.

Na pozivnicama poslatim 12. novembra, pet dana prije isteka roka za odabir ponuđača i zaključivanja ugovora, jasno je naznačen hotel Splendid kao mjesto održavanja glamurozne svečanosti koju plaćaju građani Budve.

Ovaj događaj jasno ukazuje na praksu kojom se javne nabavke sprovode suprotno Zakonu o javnim nabavkama, da predstavljaju farsu u postupcima u kojima je izvođač radova ili pružalac ugostiteljskih usluga unaprijed poznat.

Hotel Splendid je praktično proglašen pobjednikom javne nabavke prije isteka roka za otvaranje ponuda. Ovaj slučaj pokazuje način na koji se u Budvi upravlja javnim nabavkama, na odnos prema mogućoj konkurenciji i na netransparentnost u trošenju novca građana.

Pravo učešća bilo je ograničeno na hotele na teritoriji opštine, kategorizovane sa najmanje četiri zvjezdice, koji raspolažu  kongresnom salom za 350 osoba sa adekvatnim ozvučenjem, VIP prostorijama, posebnim ulazima i parkingom za delegacije. Uz kratak rok za pripremu potencijalnih učesnika, ovi uslovi izgledaju kao nacrtani za bečićki hotel Splendid.

Predmet nabavke, pored sale, bio je  koktel za 350 zvanica sa naznačenom specifikacijom pjenušavih vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Treća stavka javne nabavke odnosi se na ručak, za isto toliko osoba, sa menijem – pića po želji, predjelo, glavno jelo i deserti.

Opština Budva je jedina lokalna samouprava koja organizuje skupe proslave istorijskog datuma oslobođenja grada po luksuznim hotelima. Sve druge primorske opštine proslavljaju taj dan u većim opštinskim salama, u prostorijma opštinskih kulturnih centara, domovima kulture ili reprezentativnim istorijskim zdanjima. Iznosi koji se iz gradskih budžeta izdvaja za te svrhe daleko su niži od desetina hiljada eura koje raskalašno troši Opština Budva.

Povodom skandala sa organizacijom svečane sjednice SO i proslave Dana Opštine oglasio se na svojoj FB stranici Đorđe Zenović, odbornik Pokreta za grad. On je 12. novembra dobio pozivnicu za svečanost koja će se održati u hotelu Splendid iako je toga dana raspisan drugi postupak javne nabavke za istu stvar.

„Bijeli dim iz Opštine Budva: Iz drugog puta (ali isto kao i prvog kada je bio poništen tender jer nije bilo ponuda) izabran je „Splendid“ za organizaciju Dana opštine. Ovo je dobro jer pozivnice ostaju iste kao i prvog puta kada je bio poništen tender, ali je pobijedio hotel koji je samo bio zaboravio da dostavi ponudu. Ovo je dokaz da su slučajnosti itekako moguće, pa i ako je 24.720,38 razloga da ih ne bude. A i ne moram DRI da javljam promjenu lokacije“, napisao je Zenović na društvenoj mreži Fejsbuk.

On je ranije podnio prijavu Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) tražeći vanrednu kontrolu finansijskog poslovanja i javnih nabavki Opštine Budva.  Objavama o spornoj proceduri organizacije proslave Dana Budve u hotelu Splendid koje ukazuju na namještanje tendera unaprijed poznatom ponuđaču, izazvao je žučnu reakciju predsjednika Jovanovića.

U saopštenju koje je medijima upućeno iz Jovanovićevog kabineta navodi se kako je „Đorđe Zenović ponovo pokušao da od jedne sasvim obične administrativne procedure napravi političku aferu. Ovoga puta toliko se uživio u ulogu nezavisnog eksperta za javne nabavke da je zaboravio na najvažniju stvar u svakom ozbiljnom bavljenju činjenicama, a to je da prvo treba provjeriti ono o čemu namjerava da govori pa tek onda izaći u javnost“.

Odbačene su tvrdnje Zenovića da je tender namješten i fokus reagovanja prebačen na priču kako je kompanija Montenegro Stars Hotels Group besplatno ustupila salu u hotelu Splendid za održavanje svečane sjednice Skupštine Opštine povodom Dana oslobođenja grada.

„Hotel  Splendid nije čekao tender da bi Opštini Budva ustupio salu. Ustupio nam  je besplatno, kao društveno odgovorna kompanija… I prošle i ove godine, povodom Dana opštine Budva, besplatno je ustupio Opštini svečanu salu, inventar i neophodne kapacitete za održavanje svečane sjednice Skupštine opštine. Za korišćenje tih kapaciteta Opština nije platila ni centa. Zato je lokacija svečane sjednice mogla biti navedena na pozivnicama prije raspisivanja tendera za organizaciju svečanog ručka, koktela i ostalih usluga. Jer, zamislite, sala za sjednicu i ugostiteljske usluge za koktel i ručak nijesu ista stvar. Jedno je društveno odgovorna kompanija koja besplatno ustupa prostor, a drugo je postupak javne nabavke za usluge koje se plaćaju”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Jovanovića.

Međutim, na portalu javnih nabavki može se vidjeti da je prva stavka, od ukupno tri, u predmetu javne nabavke Opštine Budva – sala za organizovanje svečane sjednice sa svim nabrojanim uslovima. Ako se taj prostor u kontinuitetu nudi bez naknade, kako tvrde u Opštini, šta tačno u specifikaciji predstavlja trošak od 24.720 eura za doček 350 zvanica.

Organizacija svečane sjednice u hotelu Splendid ima i svoju političku dimenziju, mogući sukob interesa opštinskih funkcionera u favorizovanju ovog luksuznog hotela koji je ponovo domaćin proslave dana opštine.

Opština Budva dvije godine uzastopno organizuje svečanu sjednicu SO u istom hotelu uz javne nabavke koje su za 2025 iznosile 30.000 eura  a za ovu godinu 25.000.

Izgleda da je hotel Splendid postao podrazumijevani izbor za organizaciju ovakvih događaja. Pitanje je da li partijske veze suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića, člana predsjedništva SD i Petra Odžića predsjednika SO Budva i funkcionera SDP, čija koalicija Evropski savez u aktuelnoj vlasti u Budvi, učestvuje sa dva odbornička mandata, stoje u pozadini opštinskog tendera.

Ova povezanost sama po sebi ne potvrđuju političko pogodovanje ali opravdava sumnju nakon činjenice da je hotel kome Opština po drugi put dodjeljuje vrijedne poslove naveden u pozivnicama prije završetka javne nabavke.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET IZBORIMA: Kampanja prije kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rasprave o rejtingu partija, mogućim prijevremenim izborima i ekonomskim obećanjima,  pokazuju da se politički akteri već pozicioniraju za naredno glasanje. Evropska integracija, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se posmatraju kroz njihove moguće izborne posljedice, navodi se u publikaciji CDT-a u kojoj se rizik po integritet izbora ocjenjuje kao umjeren

 

Predizborna kampanja je u punom jeku iako parlamentarni izbori još uvijek nijesu raspisani, a evropske integracije, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se koriste za političko pozicioniranje – ocijenio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u publikaciji ,,Kampanja prije kampanje” – monitoring informacionog okruženja i rizika po integritet izbora u Crnoj Gori. Rizik po integritet izbora, za sada, je ocijenjen kao umjeren.

,,Rasprave o rejtingu partija, mogućim prijevremenim izborima i ekonomskim obećanjima pokazuju da se politički akteri već pozicioniraju za naredno glasanje. Evropska integracija, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se posmatraju kroz njihove moguće izborne posljedice”, navodi se u uvodu publikacije.

CDT je istakao tri ključna nalaza. Prvi se odnosi na to da stranačko pozicioniranje, rasprave o rejtingu i mogućim prijevremenim izborima već zauzimaju značajno mjesto u analiziranom informacionom prostoru, iako datum glasanja nije utvrđen. Prepoznato je i da su javne politike postale instrument izborne propagande – ekonomska obećanja i napredak u evropskoj integraciji sve se više predstavljaju kroz moguće političke dobitke i gubitke, dok se složena pitanja reformi pojednostavljuju u predizbornom nadmetanju.

Osvrnuli su se i na novu temu političkog nadmetanja – hibridne prijetnje. Borba protiv hibridnih prijetnji i stranog uplitanja dobija sve veću pažnju vlasti i Evropske unije (EU), uz formiranje institucionalnih timova i finansijsku podršku. Istovremeno, inicijative za selektivno ispitivanje stranog uticaja ukazuju na mogućnost da narativ o hibridnim prijetnjama postane instrument predizbornog nadmetanja i diskreditacije političkih neistomišljenika.

CDT upozorava da se u političkom diskursu kreira obrazac u kom se odluke vlasti, uključujući i one koje izazivaju kontroverze, predstavljaju kao obaveze koje proizlaze iz procesa evropskih integracija, čak i kad konkretna rješenja nijesu neposredno uslovljena pravilima EU. ,,Istovremeno, protivljenje tim odlukama i kritika vladinih politika predstavljaju se kao opstrukcija evropskog puta Crne Gore. Time se zamagljuje razlika između evropskih obaveza i političkih izbora domaćih donosilaca odluka”, navodi CDT.

Kako dodaju, takav narativ šire predstavnici izvršne vlasti i vladajućih partija, kroz zvaničnu komunikaciju, parlamentarne rasprave i javne nastupe, kao i provladini mediji, ,,koji ovaj narativ ne samo prenose, već ga i samostalno oblikuju i promovišu kroz sopstvene interpretacije političkih događaja i evropskih obaveza”.

CDT upozorava da ovakva komunikacija može umanjiti odgovornost domaćih donosilaca odluka i dovesti do toga da se političko neslaganje predstavlja kao neprihvatljivo. Njena dominacija u javnom prostoru može podsticati mehanizam spirale ćutanja, obeshrabrujući javno izražavanje kritičkih stavova koji se predstavljaju kao suprotni društveno poželjnom evropskom opredjeljenju. Dugoročno, kako ocjenjuju, pripisivanje nepopularnih ili neuspješnih politika Evropskoj uniji nosi i rizik da se nezadovoljstvo građana domaćim vlastima preusmjeri na evropske integracije, čime bi mogla biti narušena trenutno visoka podrška tom procesu.

Kao poseban obrazac CDT je izdvojio i korišćenje ratne prošlosti za produbljivanje identitetskih podjela. U publikaciji se podsjeća da su smrt Ratka Mladića i saučešće koje je njegovoj porodici uputio predsjednik Skupštine Andrija Mandić izazvali oštru političku polarizaciju.

Prema ocjeni CDT-a, pretvaranje pitanja ratne prošlosti u identitetski sukob ,,može podstaći predizbornu mobilizaciju na nacionalnim podjelama, uz raspirivanje osjećaja ugroženosti i međusobnog neprijateljstva. U takvoj atmosferi, emocionalno i nacionalno svrstavanje birača može potisnuti raspravu o političkim programima, odgovornosti vlasti i stvarnim problemima građana”.

U publikaciji se posebno ukazuje na najavljeni ekonomski program “Euro model” (kojim je predviđen rast plata i penzija od 1. januara 2027. godine), koji je, prema ocjeni CDT-a, postao jedam od važnih instrumenata predizborne propagande.

Dok, kako se navodi, vlast predstavlja povećanje zarada i penzija kao nastavak ekonomskih reformi i put ka boljem životnom standardu, ekonomski stručnjaci, predstavnici privrede, civilnog društva i opozicije dovode u pitanje održivost programa, njegovu finansijsku računicu i vrijeme najavljene primjene. ,,Posebno se problematizuje mogućnost da povećanja primanja budu tempirana uoči prijevremenih izbora, uz izostanak potpunih analiza njihovih ekonomskih efekata”, navodi CDT.

Upozoravaju da predstavljanje budućih povećanja zarada i penzija kao izvjesnog uspjeha, prije nego što su dovoljno razjašnjeni troškovi i efekti, može oblikovati očekivanja birača na osnovu nepotpunih informacija. A kao poseban rizik naglašeno je zamagljivanje granice između javnih politika i partijske promocije, naročito ako se institucionalna komunikacija i javni resursi koriste za sticanje predizborne prednosti.

U publikaciji se navodi i da u susret izborima, postoji rizik od intenziviranja hibridnih prijetnji i stranog uticaja u cilju kreiranja nesigurnosti u izbornom procesu, uz učešće domaćih aktera. ,,Višegodišnji obrasci takvog djelovanja, dodatno ogoljeni dešavanjima nakon izbora u Srbiji, zahtijevaju pojačanu pažnju. Istovremeno, postoji opasnost da se borba protiv hibridnih prijetnji zloupotrijebi za političke obračune i gušenje kritičkih medija, kroz selektivno označavanje aktera kao prijetnji bez jasnih dokaza i dosljednih kriterijuma”, zaključuje s eu publikaciji CDT-a.

 

Kako je „crnogorska veza“ postala oružje u izborima u Srbiji

Analizirano je i iskustvo sa nedavnih izbora u Srbiji. Kada je Ilija Srdanović predstavljen kao nosilac studentske izborne liste u Srbiji, mediji bliski vlastima u Beogradu pokrenuli su kampanju kojom su pokušavali da ga povežu sa Milom Đukanovićem i crnogorskim političkim strukturama. U širenje ovih tvrdnji uključili su se i politički akteri i mediji iz Crne Gore, a kampanja je obuhvatala manipulisane fotografije, lažne prepiske i druge navodne dokaze crnogorskog uticaja.

Jedan primjer otišao je korak dalje. Brojni mediji u Srbiji i Crnoj Gori, kao i predsjednik DNP-a Milan Knežević, objavili su dokumente koji su navodno dokazivali da je Srdanović glasao na crnogorskom referendumu 2006. godine. Raskrinkavanje.me je poređenjem sa originalnom dokumentacijom utvrdilo da su prigovor i rješenje Republičke referendumske komisije falsifikovani: u stvarne dokumente, koji su se odnosili na drugu osobu, naknadno je ubačeno Srdanovićevo ime.

U publikaciji se navodi da ovaj slučaj pokazuje kako se prekogranične političke i medijske mreže mogu koristiti za širenje dezinformacija u izbornoj kampanji, uz kombinovanje falsifikovanih dokumenata, digitalno izmijenjenih fotografija i identitetskih poruka. Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića i pokretanja regulatornih postupaka protiv pojedinih njemu bliskih medija u Srbiji, biće važno dugoročno pratiti kako će se ove promjene odraziti na uređivačku politiku, intenzitet i sadržaj manipulativnih narativa u medijima u Crnoj Gori i Srbiji povezanim sa njegovim političkim krugom. Ovo je posebno važno u kontekstu predstojećih izbora u Crnoj Gori, zaključuju u CDT.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo